Pređi na sadržaj

Dvopređne čarape

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dvopređene čarape, eksponat Zavičajnog muzeja u Knjaževcu.

Dvopređne čarape predstavljaju specifičan element narodne nošnje. Po svojoj lepoti, bogatstvu boja i ornamenata izdvajaju se one nastale u dolini Timoka, naročito u okolini Knjaževca. Najveća i najbogatija zbirka dvoopređnih čarapa izlaže se i čuva u Zavičajnom muzeju Knjaževac.

Tehnika

[uredi | uredi izvor]

Dvopređne čarape pletu se od dve pređe i otuda potiče njihov naziv. Ovu staru, danas gotovo zaboravljenu i izobičajenu tehniku na ove prostore doneli su još Stari Sloveni u periodu Velike seobe naroda. Najstariji primerci rađeni su od ručno prerađene i pripremljene, prirodno bojene vune u dve boje, najčešće crne i crvene. Čarape se pletu od vrha stopala prema peti. Nakon što se završi stopalo nastavlja se sa pletenjem gornjišta. Stopalo i gornjište čine jedinstvenu celinu.

Dvopređne čarape predstavljaju jedan od najdekorativnijih elemenata narodne nošnje knjaževačkog kraja. Rađene od dve pređe, specifičnom tehnikom pletenja, od domaće ručno pripremljene i prirodno bojene vune, odlikuju se bogatstvom kolorita, šara i ornamenata. Predstavljaju izuzetan primer naivne primenjene umetnosti. Radile su ih žene na selu kao deo miraza i devojačke spreme. Dvopređne čarape nisu nošene u svakodnevnim prilikama već su predstavljale luksuzan, dragocen predmet noše u svečanim prilikama, na svadbama, slavama i poselima.

Zbirka dvopređnih čarapa Timoka

[uredi | uredi izvor]

Zbirku dvopređnih čarapa Timoka formirali su Svetozar i Vidosava Popović, nekadašnji profesori Gimnazije u Knjaževcu. Zbirka je proglašena kulturnim dobrom[1] 1965. godine i otkupljena od strane Zavičajnog muzeja Knjaževac gde se danas čuva i izlaže. Zbirku danas čini oko 1000 etnografskih predmeta: 308 pari dvopređnih čarapa, jedinstveni ručno rađen album 240 čarapa nacrtanih u originalnoj veličini i koloritu, album sa 734 ornamenata u boji, od čega je 426 kompozicija narodnih ornamenata u boji, album sa 800 tabli ornamenata u crno-beloj tehnici. Od posebnog je značaja za danje proučavanje i rukopisna građa i karta nastala u toku višegodišnjeg terenskog istraživačkog rada bračnog para Popović u više od 180 sela srednjeg i gornjeg Timoka.

Ovi izuzetni primerci domaće tekstilne radinosti predstavljaju značajnu etnografsku i kulturno-istorijsku građu od posebne vrednosti za dalje proučavanje tradicionalne kulture i umetnosti Timočke krajine. Tokom 80-ih godina 20. veka zbirka je predstavljena širom nekadašnje Jugoslavije izložbom „Dvopređne čarape Timoka” čiji je autor Dušica Živković, nekadašnji kustos etnolog knjaževačkog muzeja.[2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Bjeladinović-Jergić, Jasna (2001). Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu: 1901-2001 (na jeziku: srpski). Etnografski muzej. 
  2. ^ Živković, D. Dvopređne čarape Timoka, Knjaževac, 1985.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]