Demjanski rejon
Demjanski rejon Demяnskiй raйon | |
---|---|
![]() | |
Država | ![]() |
Federalni okrug | Severozapadni |
Administrativni subjekt | ![]() |
Admin. centar | Demjansk |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1927. |
Površina | 3.198,94 km2 |
Stanovništvo | 2014. |
— broj st. | 11.726 |
— gustina st. | 3,67 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 53 |
Zvanični veb-sajt |
Demjanski rejon (rus. Демянский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon u južnom delu Novgorodske oblasti, na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije.
Administrativni centar rejona je varošica Demjansk. Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2014, na teritoriji rejona je živelo 11.726 stanovnika ili u proseku oko 4 st/km².
Geografija
[uredi | uredi izvor]
Demjanski rejon nalazi se u južnom delu Novgorodske oblasti, na mestu gde morensko Valdajsko pobrđe postepeno prelazi ka nižoj i zaravnjenijoj Priiljmenjskoj niziji. Obuhvata teritoriju površine 3.198,94 km² i po tom parametru nalazi se na 4. mestu među 21 rejonom unutar oblasti. Njegova teritorija proteže se u pravcu sever-jug u dužini od oko 72 kilometra, odnosno u smeru zapad-istok dužine 76,5 km. Ograničen je teritorijom Valdajskog rejona na istoku, na severu je Krestečki, a na severozapadu Parfinski rejon. Na zapadu su Staroruski i Marjovski rejoni, dok su na jugu i jugoistoku Ostaškovski i Firovski rejon Tverske oblasti.
Najviša tačka rejona je brdo Orehovna na jugoistoku, sa nadmorskom visinom od 288 metara, dok je najniža Priiljmenjska terasa na severu visine do 30 metara.
Južni delovi rejona predstavljaju hidrografsko razvođe između Baltičkog i Kaspijskog sliva. Jezero Seliger koje se nalazi na granici sa Tverskom oblašću pripada slivu reke Volge, aveća akumulacija je još i jezero Veljo. Najvažniji vodotoci su Pola, Polomet i Javonj.
Oko 12% rejonske teritorije na jugu i jugoistoku nalaze se u sklopu Valdajskog nacionalnog parka.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Demjanski rejon uspostavljen je 1927. godine kao trećestepena administrativna jedinica tadašnjeg Novgorodskog okruga Lenjingradske oblasti. U granicama Novgorodske oblasti je od njenog osnivanja, od jula 1944. godine.
Demografija i administrativna podela
[uredi | uredi izvor]Prema podacima popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona je živelo ukupno 13.001 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2014. tu živelo 11.726 stanovnika, ili u proseku 4 st/km².[2] Po broju stanovnika Demjanski rejon se nalazi na 13. mestu u oblasti.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2014. |
---|---|---|---|---|---|---|
20.593 | --- | --- | 18.488[3] | 16.020[4] | 13.001[1] | 11.726* |
Napomena: * Prema proceni nacionalne statističke službe.
Na području rejona postoje ukupno 241 naselje, a rejonska teritorija je podeljena na 7 drugostepenoh seoskih i jednu urbanu opštinu. Administrativni centar rejona je varošica Demjansk u kojem živi polovina od ukupne rejonske populacije i koje je jedino urbano naselje u rejonu.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на веб-сајту Wayback Machine (15. март 2013)
- ^ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2014 года Архивирано на веб-сајту Wayback Machine (10. август 2014)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]