Dejan Vukićević
Dejan Vukićević | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 2. jun 1965. |
Mesto rođenja | Kraljevo, SFR Jugoslavija |
Datum smrti | 26. jun 2022.57 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Obrazovanje | Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu |
Književni rad | |
Najvažnija dela | Zavičajni fondovi Bibliografija srpskih enciklopedija i leksikona Non imprimatur ili cenzura u bibliotekarstvu i izdavaštvu Korota Aleja bizarnih kipova Omama Nokat i meso |
Dejan Vukićević (Kraljevo, 2. jun 1965 — Beograd, 26. jun 2022)[1] bio je srpski književnik, bibliotekar, bibliograf i urednik.
U Narodnoj biblioteci Srbije vodio je Fond stare, retke i minijaturne knjige. Dobitnik je najznačajnijih nagrada iz oblasti bibliotečko-informacione delatnosti.[2] Objavio je više knjiga priča i dva romana.
Školovanje i bibliotečki rad
[uredi | uredi izvor]Gimnaziju je završio u Kraljevu, a na Filološkom fakultetu u Beogradu je 1994. godine diplomirao na Katedri za opštu književnost.
Godine 2004. odbranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu magistarski rad Delo (1954–1992): bibliografija, a 2010. i doktorsku disertaciju Zavičajni fondovi.
Posle kraćeg zadržavanja u prosveti kao nastavnik srpskog jezika i književnosti, zaposlio se u Narodnoj biblioteci „Radoslav Vesnić“ (danas NB „Stefan Prvovenčani“) u Kraljevu, gde je prošao kroz čitav proces bibliotečkog poslovanja, od inventarisanja, rada na pozajmnom i naučnom odeljenju, do složenih poslova kao što su alfabetska i stručna katalogizacija, stručni nadzor u okviru matičnih poslova i vođenje nabavne politike biblioteke.
Od 2000. godine radi u Narodnoj biblioteci Srbije najpre u okviru Zbirke starog plakata i letka, a nakon tri godine preuzima Fond starih, retkih i minijaturnih knjiga.
U Narodnoj biblioteci Srbije aktivno učestvuje u radu Stručnog saveta i više komisija od kojih u nekima i kao koordinator. Na njegovu inicijativu NBS je formirala Komisiju za kriterijume stare i retke bibliotečke građe, koji su gotovo doslovno uneti u aktuelni Zakon o staroj i retkoj bibliotečkoj građi. Učestvuje kao koordinator Komisije za donošenje Smernica za osnivanje i vođenje zavičajnih fondova.
Urednički rad u časopisima iz bibliotečko-informacione delatnosti
[uredi | uredi izvor]Član je uredništva više stručnih časopisa iz bibliotečko-informacione delatnosti kao što su Glasnik Narodne biblioteke Srbije (od 2016), a od 2017. i zbornika Susreta bibliografa u Inđiji. Kourednik je zbornika s konferencije Posebne zbirke u kontekstu zaštite kulturne baštine i kao podsticaj kulturnog razvoja (NBS, 2017). Bio je član redakcije Novina Beogradskog čitališta, a trenutno je u redakciji Glasa biblioteke.
Publikacije iz bibliotekarstva i bibliografije
[uredi | uredi izvor]Objavio je dvanaest monografskih publikacija iz oblasti bibliografije i bibliotekarstva. Među njima su:
- Bibliografija priloga u kraljevačkoj književnoj periodici (Knj. 1 Osvit–Oktobar–Slovo, 2000; Knj. 2 Povelja 1971–2000, 2001)
- Bibliografija Matije Bećkovića i Bibliografija Dragana Lakićevića (Dereta, 2006)
- Delo: 1955–1992: bibliografija (Institut za književnost i umetnost, Narodna biblioteka Srbije, Matica srpska, 2007)
- Prvih 20 godina: bibliografija Grafičkog ateljea „Dereta” (Dereta, 2008)
- Bibliografija Nikolaja Timčenka (Zadužbina Nikolaja Timčenka, Kulturni centar Leskovca, 2008)
- Bibliografija Branislava Petrovića (Gradska biblioteka Pančeva, 2009)
- Bibliografija Dobrice Ćosića (Službeni glasnik, 2010)
- Zavičajni fondovi (Službeni glasnik, Narodna biblioteka Inđija, 2011)
- Bibliografija srpskih enciklopedija i leksikona (Zavod za udžbenike, 2014)
- Katalog Legata Petra Kolendića: rukopisi, korespondencija, stare knjige, koautori Zlata Bojović, Nada Mirkov Bogdanović (Narodna biblioteka Srbije, 2015)
- Bibliografija srpskih rečnika (Narodna biblioteka Srbije, 2016 [2018])
- Non imprimatur ili cenzura u bibliotekarstvu i izdavaštvu (Biblioteka „Vlada Aksentijević” Obrenovac, Biblioteka „Dimitrije Tucović” Lazarevac, 2019)
- Bibliografija akademika Matije Bećkovića (Srpska akademija nauka i umetnosti, 2019)
- Bibliografiju Srpske književne zadruge 2003-2022 (Srpska književna zadruga, 2022).[3]
Izložbe
[uredi | uredi izvor]Osmislio je i postavio pet veoma zapaženih izložbi s katalozima i propratnim tekstovima:
- Prvi srpski rat plakatima (NBS, 2005, postavka u 32 grada)
- Kakva korist od naslova (štand NBS na beogradskom Sajmu knjiga, 2005)
- Masonski simboli na staroj srpskoj knjizi (sa Nemanjom Radulovićem, Zavičajno odeljenje Biblioteke grada Beograda, 2006)
- Zbirka stare srpske knjige, Biblioteka Doma Narodne skupštine (Dom Narodne skupštine, 2006)
- Minijatura na zrnu graška: zbirka minijaturnih knjiga Narodne biblioteke Srbije (NBS, 2014)[4]
Bio je saradnik na izložbi Zaljubiti se u jedan grad: Beograd u putopisima evropskih putnika (2007).
Nagrade iz bibliotečko-informacione delatnosti
[uredi | uredi izvor]Za svoj bibliografski rad i za doprinos bibliotečko-informacionoj delatnosti uopšte dobio je najznačajnije nagrade kao što su:
- 2007 — Nagrada „Stojan Novaković”, za knjigu Delo: 1955-1992.
- 2012 — Nagrada „Marija Ilić Agapova”, u Biblioteci grada Beograda za najboljeg bibliotekara grada Beograda.
- 2014 — Nagrada „Stojan Novaković”, za Bibliografiju srpskih enciklopedija i leksikona;
- 2019 — Nagrada „Janko Šafarik”, za ukupan doprinos razvoju bibliotečko-informacione delatnosti u zemlji.
- 2020 — Nagrada „Dejan Medaković”, za knjigu NON IMPRIMATUR ili cenzura u bibliotekarstvu i izdavaštvu.[5]
Književni rad
[uredi | uredi izvor]Dejan Vukićević počeo je da objavljuje književne radove 1988. godine. Javljao se na uglavnom anonimnim konkursima i dobio tridesetak nagrada lokalnog značaja od kojih treba izdvojiti nagradu Srpsko pero (Jagodina, 1999), treću nagradu „Milutin Uskoković” (Užice, 2017), nagradu za najbolji esej (Prijepolje, 1995; Niš, 1992).
Bavi se pre svega prozom, ali je objavio i nekoliko eseja i književnih prikaza (o Knjizi propovjednikovoj, Mariju Vargasu Ljosi, Servantesu, Gogolju, Lotreamonu, Andreju Makinu, Alesandru Bariku...).
Do sada je objavio dva romana i četiri knjige priča.
Knjigu priča Omama ozbiljno je u razmatranje uzeo žiri Andrićeve nagrade, poslednji roman Cerebrum žiriji Vitalove nagrade, nagrade „Stevan Sremac”, i nagrade „Biljana Jovanović”, a našao se i u širem izboru Ninove nagrade. Knjiga priča Nokat i meso bila je u užem izboru za Andrićevu i nagradu „Stevan Sremac”, širem izboru za „Pečat vremena”.
Zastupljen je u petnaestak zbornika i antologija od kojih treba izdvojiti antologiju novije srpske priče U knjigama sve piše Milutina Luja Danojlića. Knjiga priča Aleja bizarnih kipova prevedena je i kao elektronska knjiga objavljena na poljskom jeziku, a nekoliko priča objavljeno je u poljskim književnim časopisima.
Časopis Književnost je 2001. godine objavio tematski blok o njemu. Proza Dejana Vukićevića bila je predmet na dva naučna međunarodna skupa u Nišu i Trnovu u Bugarskoj.
Dela
[uredi | uredi izvor]- Knjige priča
- Korota, Narodna knjiga, 1998;
- Aleja bizarnih kipova, Rad, 2002;
- Omama, „Filip Višnjić”, 2007;
- Nokat i meso, Kulturni centar Novog Sada, 2016.
- Privatna antologija, SKZ, 2021.
- Romani
- Bodilo, Građanski forum, 2005;
- Cerebrum, Čigoja štampa, 2012.
Ostalo
[uredi | uredi izvor]Od ostalih doprinosa i angažmana mogu se izdvojiti:
- 2004. Predsednik žirija Sajma knjiga u Nišu za nagrade: Najbolji izdavač, Najbolja edicija, Najveći izdavački poduhvat, Najbolja oprema knjige.
- Od 2005. do 2007. bio član redakcije Novina Beogradskog čitališta.
- Od 2008. član je Odbora Susreta bibliografa u Inđiji.
- Od 2008. član Komisije za saradnju sa Bibliotekom Srpske patrijaršije.
- Predsednik žirija za nagradu „Stojan Novaković” za 2010. i član žirija 2016.
- Od 2010. do 2012. koordinator Komisije za izradu Osnovnih smernica za formiranje i vođenje zavičajnih fondova.
- Od 2010. do 2012. recenzent je pančevačkog časopisa Čitalište za oblast stare i retke knjige.
- Od 2011. član je redakcije Glasa biblioteke u Čačku.
- Od 2011. član Stručnog saveta Narodne biblioteke Srbije.
- 2013. član žirija za najčitaniju knjigu NBS.
- Od 2013. član Komisije za utvrđivanje predloga za kategorizaciju stare i retke bibliotečke građe i proglašavanje stare i retke bibliotečke građe za kulturno dobro od izuzetnog značaja.
- Od 2014. drži akreditovane seminare o staroj i retkoj bibliotečkoj građi i zavičajnim fondovima.
- Od 2014. član je Stručnog tima za određivanje prioriteta u konzervatorsko-restauratorskoj delatnosti NBS.
- Od 2015. potpredsednik je Uređivačkog odbora Leksikona srpskih bibliotekara.
- Od 2015. član je Upravnog odbora Bibliotekarskog društva Srbije.
- Od 2016. je predavač i ispitivač iz predmeta Bibliografija za stručni ispit u bibliotekarskoj struci.
- U 2016. i 2017. inicijator je konferencije i član Programskog odbora međunarodne konferencije Posebnih fondova NBS Posebne zbirke u kontekstu zaštite kulturne baštine i kao podsticaj kulturnog razvoja.
- U 2016, 2017. i 2018. član je Programskog odbora međunarodne konferencije Bibliotekarskog društva Srbije.
- U 2018. je član Programskog odbora Biblioneta.
- U 2018. član je Organizacionog odbora za obeležavanje 150 godina NB „Stefan Prvovenčani” u Kraljevu.
- U 2018. bio je predsednik žirija za dodelu Nagrade „Zapis” Bibliotekarskog društva Srbije.
- Od 2019. izabran je za potpredsednika Bibliotekarskog društva Srbije.
- Od 2019. je predsednik Statusne komisije za oblast bibliotekarstva i informatike Bibliotekarskog društva Srbije.
- U 2020. član komisije za nacionalnu Nagradu „Janko Šafarik” Narodne biblioteke Srbije.
- Kourednik je zbornika s konferencije Posebne zbirke u kontekstu zaštite kulturne baštine i kao podsticaj kulturnog razvoja (NBS, 2017).
- Inicijator je i koordinator Komisije za izradu Kriterijuma za staru, retku i minijaturnu knjigu.
- Pisac recenzija i stručnih mišljenja za tridesetak projekata.
- Saradnik Leksikona pisaca Jugoslavije i Srpske enciklopedije.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Preminuo književnik Dejan Vukićević”. RTS. Pristupljeno 27. 6. 2022.
- ^ „Dejan Vukićević dobitnik nacionalne nagrade za bibliotekarstvo”. https://www.rts.rs/page/stories/sr/story/57/srbija-danas/3448337/dejan-vukicevic-dobitnik-nacionalne-nagrade-za-bibliotekarstvo.html. Pristupljeno 11. 6. 2020. Spoljašnja veza u
|website=
(pomoć) - ^ Vulićević, Marina (9. 4. 2023). „Plave oči srpske književnosti”. Politika. Pristupljeno 16. 4. 2023.
- ^ „Minijatura na zrnu graška”. Politika. Pristupljeno 11. 6. 2020.
- ^ P., A. (21. 12. 2020). „ZASTRAŠUJUĆA ISTORIJA CENZURE: Vukićević ovenčan nagradom Dejan Medaković”. Večernje novosti. Pristupljeno 22. 12. 2020.