Pređi na sadržaj

Dojenje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dojenje novorođenčeta

Dojenje je proces u kojem žena hrani novorođenče ili bebu mlijekom iz svojih grudi. Tek rođene bebe odmah u samom početku imaju refleks sisanja i gutanja.

Mehanizam nastanka mlijeka[uredi | uredi izvor]

Sastav majčinskog mlijeka (italijanski)

Već prije same trudnoće započinje priprema organizma trudnice na proces dojenja. Kod većine trudnica na samom početku trudnoće dolazi do povećanja grudi, širenja mliječnih žlijezda što je najčešće praćeno bolom na dodir i osjećajem nelagode kod trudnica. Mamile odnosno bradavice postaju tamnije, a areole bradavica se šire. U posljednjim mjesecima trudnoće u grudima majki se stvara takozvano predmlijeko. Izgled i količina mlijeka se mijenja u prvom mjesecu. Prvih nekoliko dana je gusto i žuto — bogato bjelančevinama. To mlijeko se naziva kolostrum. Poslije njega slijedi prelazno mlijeko tokom dvije sedmice, a potom zrelo mlijeko krajem prvog mjeseca. U punoj laktaciji žena može „proizvesti“ dnevno od oko 800 ml, pa do 1.000 ml, najviše 1.200 ml mlijeka.

Hormonska regulacija[uredi | uredi izvor]

Međutim, uprkos tome što su tokom trudnoće prisutni svi hormoni potrebni za laktaciju, a mliječne žlijezde potpuno razvijene, u trudnoći ne dolazi do laktacije. Razlog za to su visoke koncentracije hormona estrogena i progesterona, koji sprječavaju učinak prolaktina na žljezdano tkivo dojke.

Prolaktin je polipeptidni hormon kojeg luči hipofiza i koji učestvuje u nizu biohemijskih događaja u trudnoći, a takođe je najvažniji hormon za biosintezu mlijeka. On omogućava sintezu primarnog proteina — kazeina, neophodnog za produkciju mlijeka. Maksimalna vrijednost prolaktina u organizmu je u trudnoći, a iznosi oko 6.000 ng/ml. Izlaskom placente dolazi do naglog sniženja koncentracije estrogena i progesterona te počinje neometano laktogeno djelovanje prolaktina. Laktacija počinje dva do tri dana nakon poroda. Ako žena ne doji, traje najmanje sedam dana, a nivo prolaktina u tom slučaju pada na normalu za oko dvije do tri sedmice.

Prolaktin na kraju trudnoće ima gotovo deset puta veću koncentaciju nego prije same trudnoće. Ipak, pored prolaktina, za laktaciju su neophodni i drugi hormoni, kao što su inzulin, progesteron, estrogen i kortizol. Humani placentarni laktogen takođe ima laktogeno djelovanje.

Nervni podražaj[uredi | uredi izvor]

Podražaj za produkciju prolaktina je dojenje. Dojenjem se nervni podražaji prenose u hipotalamus, gdje se smanjuje produkcija dopamina, koji ima ulogu kočenja lučenja prolaktina. Koncentracija prolaktina postaje normalna tri do četiri mjeseca po porodu, ali se dojenjem održava laktacija jer dojenje stimulira lučenje i oksitocina, hormona koji potiče kontrakciju glatkih mišića u dojkama te tako pomaže istiskivanju mlijeka pri dojenju. Zahvaljujući ovim mehanizmima, količina novostvorenog mlijeka u dojkama je ekvivalentan podojenom mlijeku. Ako se dojka ne prazni, sekrecija mlijeka počinje opadati već nakon 48 sati.

Ishrana dojilje[uredi | uredi izvor]

Prema preporukama američkog National Research Councila dojilja treba dodatnih 500 kcal za stvaranje mlijeka. Takođe treba u prosjeku 50% više kalcijuma, gvožđa i folne kiseline, a 10 do 25% više proteina, magnezijuma, joda, cinka, selena, vitamina C i vitamina E, B-1 i B-2 u odnosu na potrebe žena koje nisu trudne. Takođe, u vrijeme dojenja povećana je potreba za tečnošću.

Važnost dojenja[uredi | uredi izvor]

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), American Academy of Pediatrics (AAP) i mnoge druge zdravstene organizacije preporučuju dojenje. Majčino mlijeko je prirodna prehrana svakog novorođenčeta i odojčeta. Dojenjem se djetetu osigurava ne samo hrana nego i toplina, zaštita. Prirodna prehrana utječe na zdravlje djeteta, jer predstavlja optimalnu hranu koja je najbolje svarljiva i utiče na sazrijevanje djetetovog crijevnog trakta, štiti novorođenče od infekcije, spriječava razvoj alergijskih bolesti, dijete preko mlijeka dobiva antitijela majke čime se jača otpornost, Dojenjem se između majke i djeteta uspostavlja čvrsta emotivna veza.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Koreneva, Avtor Olьga (17. 05. 2019). „Sovmestimostь lekarstv s grudnыm vskarmlivaniem Prostuda pri grudnom vskarmlivanii”. +Mama (na jeziku: ruski). Pristupljeno 06. 06. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

(Na srpskom)

(Na njemačkom) (jezik: nemački)

(Na engleskom) (jezik: engleski)

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Дојење&oldid=27440768”