Donja Austrija

Donja Austrija Niederösterreich
Zastava Grb
Država	Austrija
Admin. centar	Sankt Pelten
Predsednik	Ervin Prel
Površina	19.177,78 km2
Stanovništvo	2011.
— broj st.	1.611.829
— gustina st.	84,05 st./km2
Zvanični veb-sajt

Donja Austrija (nem. Niederösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich unter der Enns — „krunsko Austrijsko vojvodstvo niže od (reke) Ens”) je jedna od 9 saveznih pokrajina Republike Austrije, u njenom severoistočnom delu. Glavni grad Donje Austrije je Sankt Pelten.

Položaj

Donja Austrija zauzima severoistočni deo Austrije. Pokrajina se graniči:

• na severu — Češka,
• na istoku — Slovačka,
• na jugoistoku — pokrajina Burgenland,
• na jugu — pokrajina Štajerska,
• na zapadu — pokrajina Gornja Austrija.

Pokrajina Donja Austrija okružuje Beč, koji je danas zbog svog značaja i brojnosti zasebna pokrajina, koji joj istorijski pripada i njeno je središte. Upravno sedište grad je bio do 1986. godine, kada je to prepustio Sankt Peltenu.

Prirodne odlike

Dolina Vahau sa Dunavom, po zaštitom UNESKO-a

Bečka šuma

Sedište pokrajine, grad Sankt Pelten

Podela Donje Austrije

Reka Ibs na jugozapadu pokrajine

bečki međunarodni aerodrom „Švehat”

Čuvena banja Baden kod Beča

rimokatolički manastir Melk

Sa površinom od 19.177,78 km² Donja Austrija je po veličini najveća pokrajina u državi.

Reljef: Donja Austrija je mahom ravničarsko do bregovito područje. Središnji i istočni deo je u sklopu prostrane Bečke kotline, koja je mestimično ispresecana pobrežjima i brdima. Nadmorska visina je oko 200—250 metara. Planinska područja se javljaju na jugu (Krečnjački Alpi) i zapadu (gorje Manhartsberg). Na Alpima se nalazi i vrhovi sa preko 2000 metara nadmorske visine, dok je Manhartsberg znatno niži. Na zapadu pokrajine se nalazi tesnac Dunava, tzv. dolina Vahau, koja je zbog svojih lepota ubrojana na spisak kulturne baštine UNESKO-a. U istočnom podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa je dati deo pokrajine bogat banjama.

Klima: Donja Austrija ima blagu umereno kontinentalnu klimu, koja samo u najvišim delovima prelazi u planinsku.

Vode: Središnjim delom Donje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim delom pokrajinskog identiteta. Dunav je posebno slikovit na zapadu, gde se nalazi dolina Vahau u tesnacu reke, koja je zbog svojih lepota ubrojana na spisak kulturne baštine UNESKO-a. Dunav u pokrajini ima nekoliko pritoka; sa severa teku reke Kamp i Morava (granica ka Slovačkoj), a sa juga reke Ens, Ibs, Trejzen i Lajta.

Istorija

Iako je pojam Donje Austrije postojao još od srednjeg veka, današnja pokrajina nastala je deobom Austrijskg vojvodstva po obrazovanju Republike Austrije posle Prvog svetskog rata. Datom deobom je nastala i pokrajina Gornja Austrija. 1921. godine grad Beč, zbog svog značaja i veličine, je izdvojen u zasebnu pokrajinu, ali je i dalje obavljao imao ulogu sedišta pokrajine. 1986. godine na referendumu Sankt Pelten je izabran za novo sedište pokrajine, a prebacivanje pokrajinskih ustanova vršeno još desetak godina.

Stanovništvo

Po poslednjim podacima iz 2011. godine Donja Austrija ima preko 1,6 miliona stanovnika, pa je posle Beča druga austrijska pokrajina po broju stanovnika. Poslednjih decenija broj stanovnika se brže povećava od državnog proseka usled širenja urbanog područja Beča na okolne delove pokrajine.

Gustina naseljenosti je oko 84 st./km², što nešto niže od državnog proseka. Delovi uz grad Beč su mnogo bolje naseljeni (150—250 st./km²), dok su pogranični prostori na severu i istoku i planinski na jugozapadu i severozapadu mnogo manje gustine naseljenosti (<50 st./km²).

Etnički sastav: Donja Austrija je tradicionalno naseljena austrijskim Nemcima. Istorijskih manjina nema, ali se poslednjih decenija značajan broj doseljenika (posebno Jugoslovena i Turaka) naselio u većim gradovima i naseljima oko Beča.

Privreda

Donja Austrija je visoko razvijena pokrajina, posebno okolina grada Beča. Tu je smeštena i najgušća mreža saobraćajnica, kao i bečki međunarodni aerodrom „Švehat”.

Tradicionalno se razlikuju četiri celine (tzv. četvrti) prema tradicionalnim privrednim delatnostima:

1. severoistok — Vinska četvrt — vinogradarstvo;
2. jugoistok — Industrijska četvrt — industrija;
3. jugozapad — Voćarska četvrt — voćarstvo;
4. severozapad — Šumska četvrt — šumarstvo.

Poljoprivreda: Iako je poslednjih decenija sa bržom industrijalizacijom došlo do smanjenja značaja poljoprivrede ona je i dalje razvijena, posebno vinogradarstvo i voćarstvo.

Industrija: Preovlađuje visoko razvijena industrija vezana za područja Beča, Sankt Peltena i Viner Nojštata.

Turizam: Postoji nekoliko razvijenih turističkih grana u Donjoj Austriji. Najpoznatiji je turizam vezan za kulturu vina (Vahau). Banjski turizam je razvijen u pojasu banja južno od Beča (Baden, Bad Fezlau). Oko Beča postoji niz izletišta, od kojih je najpoznatija Bečka šuma. Razvijen je i verski turizam — rimokatolički manastir Melk.

Upravna podela

Pokrajina se deli na 25 područnih jedinica — okruga (Bezirk) — 4 gradska okruga (tzv. statutarni gradovi) i 21 „uobičajen” okrug. Dalje se okruzi dele na opštine — ukupno 573.

Br.	Statutarni grad /gradski okrug	Matični naziv	Površina (u km²)	Broj st. (2010.)	skr.
1.	Vajdhofen an der Ibs	Waidhofen an der Ybbs	131,52	11.527	WY
2.	Viner Nojštat	Wiener Neustadt	60,96	40.708	WN
3.	Krems	Krems	51,61	23.813	KS
4.	Sankt Pelten	St. Pölten	108,48	51.688	P

Br.	Okrug	Matični naziv	Grad — sedište	Površina (u km²)	Broj st. (2010.)	skr.
1.	Amšteten (okrug)	Bezirk Amstetten	Amšteten	1.187,97	112.227	AM
2.	Baden (okrug)	Bezirk Baden	Baden	753,37	136.950	BN
3.	Beč-Umgebung (okrug)	Bezirk Wien-Umgebung	Klosternojburg	484,48	113.207	WU, SW
4.	Bruk an der Lajta (okrug)	Bezirk Bruck an der Leitha	Bruk an der Lajta	494,95	42.580	BL
5.	Vajdhofen an der Taja (okrug)	Bezirk Waidhofen an der Thaya	Vajdhofen an der Taja	669,14	27.098	WT
6.	Viner Nojštat-Land (okrug)	Bezirk Wiener Neustadt-Land	Viner Nojštat	969,72	74.798	WB
7.	Genserndorf (okrug)	Bezirk Gänserndorf	Genserndorf	1.271,31	94.924	GF
8.	Gmind (okrug)	Bezirk Gmünd	Gmind	786,24	38.219	GD
9.	Kornojburg (okrug)	Bezirk Korneuburg	Kornojburg	626,50	74.450	KO
10.	Krems-Land (okrug)	Bezirk Krems-Land	Krems	923,95	55.604	KR
11.	Lilijenfeld (okrug)	Bezirk Lilienfeld	Lilijenfeld	931,55	26.730	LF
12.	Melk (okrug)	Bezirk Melk	Melk	1.013,62	76.498	ME
13.	Mistelbah (okrug)	Bezirk Mistelbach	Mistelbah	1.291,30	74.153	MI
14.	Medling (okrug)	Bezirk Mödling	Medling	277,02	113.329	MD
15.	Nojnkirhen (okrug)	Bezirk Neunkirchen	Nojnkirhen	1.146,35	85.870	NK
16.	Sankt Pelten-Land (okrug)	Bezirk St. Pölten-Land	Sankt Pelten	1.121,61	96.49	PL
17.	Tuln (okrug)	Bezirk Tulln	Tuln na Dunavu	658,03	69.894	TU
18.	Holabrun (okrug)	Bezirk Hollabrunn	Holabrun	1.010,72	50.420	HL
19.	Horn (okrug)	Bezirk Horn	Horn	783,99	31.529	HO
20.	Cvetl (okrug)	Bezirk Zwettl	Cvetl	1.399,76	44.036	ZT
21.	Šajbs (okrug)	Bezirk Scheibbs	Šajbs	1.023,49	41.227	SB

Zbirka slika važnijih gradova pokrajine

• 
  Krems
• 
  Holabrun
• 
  Viner Nojštat
• 
  Vajdhofen an der Ibs

Spoljašnje veze

• Zvanična stranica pokrajine Donje Austrije