Edgar Eteling
Edgar Eteling | |
---|---|
![]() | |
Lični podaci | |
Datum rođenja | oko 1052. |
Mesto rođenja | Ugarska |
Datum smrti | posle 1125. |
Mesto smrti | Škotska |
Porodica | |
Roditelji | Edvard Izgnanik Agata |
Dinastija | dinastija Veseks |
Edgar Eteling (doslovno Edgar Kraljević, rođen oko 1052-vladao 1066) je bio kratkotrajni kralj Engleske iz dinastije Veseks. Bio je sin Edvarda Izgnanika i unuk kralj Edmunda Gvozdenog.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Nakon smrti kralja Edmunda Gvozdenog i uzdizanja Knuta Velikog za kralja Enngleske (1016), kralj Knut je zarobio je dva Edmundova sina i uputio ih u Švedsku da tamo budu u tajnosti pogubljeni. Švedski kralj, Knutov saveznik, sažalio se na dečake i poslao ih ugarskom kralju Stefanu (1000-1038), sa kojim se poznavao od ranije. Mlađi dečak je na putu umro, ali stariji, Edvard, odrastao je na ugarskom dvoru[1] i o̟ženio se mađarskom vlastelinkom, dobivši sa njom sina Edgara i ćerku Margaretu, kasniju škotsku kraljicu. Tokom vladavine svog strica Edvarda Ispovednika (1042-1066), koji nije imao naslednika, Edvard, Edgar i Margareta pozvani su na engleski dvor, gde su primljeni sa počastima, kao kraljevi najbliži rođaci. Iako ga je kralj Edvard prihvatio kao sina, u vreme njegove smrti Edgar je imao samo 14 godina i bio je bez pristalica, pa je vitan (skupština engleskih velikaša) izabrala za kralja Harolda Godvinsona, mođnog grofa Veseksa.[2] Posle pogibije kralja Harolda kod Hestingsa (1066) bio je izabran od vitana u Londonu za kralja Engleske, ali se svojevoljno pokorio Viljemu Osvajaču i mirno povukao sa vlasti. Neko vreme je živeo u Normandiji,[3] a zatim kod svog zeta, škotskog kralja Malkolma III.
Porodično stablo
[uredi | uredi izvor]16. Edgar I Miroljubivi | ||||||||||||||||
8. Etelred Nespremni | ||||||||||||||||
17. Ælfthryth | ||||||||||||||||
4. Edmund Gvozdeni | ||||||||||||||||
18. Thored | ||||||||||||||||
9. Elfgifa od Jorka | ||||||||||||||||
2. Edvard Izgnanik | ||||||||||||||||
5. Ealdgyth | ||||||||||||||||
1. Edgar Eteling | ||||||||||||||||
3. Agata | ||||||||||||||||
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Vajs Bauer 2019, str. 479–481.
- ^ Vajs Bauer 2019, str. 494.
- ^ Vajs Bauer 2019, str. 499.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Vajs Bauer, Suzan (2019). Istorija srednjovekovnog sveta. Tom 2, Od arabljanske opsade Konstantinopolja do Prvog krstaškog rata. Prevod: Ristić, Dejan. Beograd: Laguna. ISBN 978-86-521-3262-1.