Eilat
Eilat | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Izrael |
Okrug | Južni okrug |
Osnovan | 1951. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2007. | 46.900 |
— gustina | 0,55 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 29° 33′ S; 34° 57′ I / 29.55° S; 34.95° I |
Aps. visina | 16 m m |
Površina | 84.789 km2 |
Pozivni broj | 08 |
Eilat (hebr. אילת, arap. إيلات) je grad u Izraelu u Južnom okrugu. Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 46.900 stanovnika.
Uz obližnji egipatski grad Tabu i jordansku (ranije saudijsku) luku Akaba, Eilat se nalazi na severnom kraju Eliatskog zaliva, koji je istočni rukavac Crvenog mora (zapadni vodi u Suecki kanal). Eilat je dobio ime po starozavetnom Elatu, koji odgovara današnjoj obližnjoj Akabi.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Vreme u Eilatu je veoma vruće i suvo zbog blizine Negeva, Sinaja, arapske i pustinje Sahara. Temperature leti često prelaze 35 °C, a zimi - 25 °C, što je vrlo vruće čak i za relativno tople izraelske prilike (mada se vrućina mnogo manje oseća no npr. u Tel Avivu zbog niske vlaženosti vazduha). Ipak, relativno hladne (22 °C - 25 °C) i čiste vode Crvenog mora koje su stanište velikog broja tropskih morskih vrsta, i egzotična lepota okolnih predela čine grad omiljenom turističkom destinacijom, najpopularnijom u Izraelu. Grad je omiljeno stecište rekreativnih ronilaca i posmatrača ptica.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema proceni, u gradu je 2007. živelo 46.900 stanovnika.
1983. | 1995. |
---|---|
18.914 | 31.653[1] |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Eilat je takođe i luka od strateškog i ekonomskog značaja. Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. i kršenja međunarodnog zakona, Egipat je zabranio prolaz kroz Suecki kanal za plovila sa izraelskom zastavom, i za plovila koja ne plove pod izraelskom zastavom, ali nose tovar u izraelske luke. Ovo je Eilat učinilo ključnom lukom za Izrael za pristup tržištima istočne Afrike i jugoistočne Azije i uvoz nafte. Bez Eilata, izraelski brodovi bi morali da plove kroz Sredozemno more i oko Rta dobre nade da bi došli do Jugoistočne Azije.
Eilat je postao zona slobodne trgovine 1985. Grad ima domaći aerodrom (oznaka: ETH), koji se nalazi u centru grada, odmah iza prve linije hotela. Međunarodni letovi idu preko Ovda međunarodnog aerodroma(oznaka: VDA), oko 50 km severoistočno od grada.
U Eliatu se nalaze različite atrakcije, poput podvodne opservatorije koralnog sveta, koralnog rezervata i Delfinskog grebena. U Eilatu živi veliki broj stranaca.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
- Antib
- Juan-les-Pins
- Arika
- Durban
- Benidorm
- Smoljan
- Kamen
- Ser
- Kampen
- Toronto
- Los Anđeles
- Ušuaja
- Pještjani
- Šopron
- Jalta
- Jinčuan
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Izraelski centralni biro za statistiku: „Popisi stanovništva 1983. i 1995.”. Pristupljeno 5. 5. 2013.