Eilat

Koordinate: 29° 33′ S; 34° 57′ I / 29.55° S; 34.95° I / 29.55; 34.95
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Eilat
hebr. אילת
arap. ‏إيلات‎
Pogled na Eilat iz hotela „Dan Panorama“
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Izrael
OkrugJužni okrug
Osnovan1951.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.46.900
 — gustina0,55 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate29° 33′ S; 34° 57′ I / 29.55° S; 34.95° I / 29.55; 34.95
Aps. visina16 m m
Površina84.789 km2
Eilat na karti Izraela
Eilat
Eilat
Eilat na karti Izraela
Pozivni broj08
Eilat, 1947 - 1953
Eilat, 1947 - 1953

Eilat (hebr. אילת, arap. ‏إيلات‎) je grad u Izraelu u Južnom okrugu. Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 46.900 stanovnika.

Uz obližnji egipatski grad Tabu i jordansku (ranije saudijsku) luku Akaba, Eilat se nalazi na severnom kraju Eliatskog zaliva, koji je istočni rukavac Crvenog mora (zapadni vodi u Suecki kanal). Eilat je dobio ime po starozavetnom Elatu, koji odgovara današnjoj obližnjoj Akabi.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vreme u Eilatu je veoma vruće i suvo zbog blizine Negeva, Sinaja, arapske i pustinje Sahara. Temperature leti često prelaze 35 °C, a zimi - 25 °C, što je vrlo vruće čak i za relativno tople izraelske prilike (mada se vrućina mnogo manje oseća no npr. u Tel Avivu zbog niske vlaženosti vazduha). Ipak, relativno hladne (22 °C - 25 °C) i čiste vode Crvenog mora koje su stanište velikog broja tropskih morskih vrsta, i egzotična lepota okolnih predela čine grad omiljenom turističkom destinacijom, najpopularnijom u Izraelu. Grad je omiljeno stecište rekreativnih ronilaca i posmatrača ptica.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2007. živelo 46.900 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika
1983.1995.
18.91431.653[1]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Luka u Eilatu

Eilat je takođe i luka od strateškog i ekonomskog značaja. Nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. i kršenja međunarodnog zakona, Egipat je zabranio prolaz kroz Suecki kanal za plovila sa izraelskom zastavom, i za plovila koja ne plove pod izraelskom zastavom, ali nose tovar u izraelske luke. Ovo je Eilat učinilo ključnom lukom za Izrael za pristup tržištima istočne Afrike i jugoistočne Azije i uvoz nafte. Bez Eilata, izraelski brodovi bi morali da plove kroz Sredozemno more i oko Rta dobre nade da bi došli do Jugoistočne Azije.

Eilat je postao zona slobodne trgovine 1985. Grad ima domaći aerodrom (oznaka: ETH), koji se nalazi u centru grada, odmah iza prve linije hotela. Međunarodni letovi idu preko Ovda međunarodnog aerodroma(oznaka: VDA), oko 50 km severoistočno od grada.

U Eliatu se nalaze različite atrakcije, poput podvodne opservatorije koralnog sveta, koralnog rezervata i Delfinskog grebena. U Eilatu živi veliki broj stranaca.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Izraelski centralni biro za statistiku: „Popisi stanovništva 1983. i 1995.”. Pristupljeno 5. 5. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]