Pređi na sadržaj

Eleazar Menahem iz Šeha

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Eleazar Menahem iz Šeha
Rabin Šeh (drugi s leva) na prvom sastanku Saveta Tora staraca Degal HaTore, 1989 .

Rabin Elazar Menahem Men Šeh ( 19 . Tevet 5559, 1 . januar 1899 – 16. Hašvan 55572, 2 . novembar 2001) bio je poglavar ješive Ponivaz i predsednik Saveta starešina Tore Iisra Agudata. a zatim Degel Tora. Od 1970- ih vodio je ultrapravoslavnu litvansku javnost u Državi Izrael, koju je smatrao „ najvećom generacijom “ .

Tridesetak godina, od 1970-ih do poslednjih godina, rabin Šeh je stajao na mestu vođe sveta litvanskih ješiva. On je bio na čelu odbora ješive i ocrtao tok litvanske ješive u Izraelu, a dobrim delom i van njega. Šefovi ješive bi ga konsultovali o Tori, obrazovnim i ličnim pitanjima. Podsticao je osnivanje ješiva u Izraelu i inostranstvu, u nekima je bio predsednik. Takođe je bio predsednik mnogih Tora institucija i organizacija .

njegov religiozni pristup[uredi | uredi izvor]

Rabin Šeh je zastupao veru zasnovanu na jednostavnom posmatranju Božijih postupaka i poricanju istrage o pitanjima vere . Svojim studentima je držao predavanja o sposobnosti da vide Boga u svemu na svetu. Tako je, na primer, dokazao postojanje Boga činjenicom da je za upravljanje električnim uređajem potrebna ljudska akcija, a ako jeste, sunce, koje je ogroman izvor energije, ima operatera. Istovremeno je i ukusno jer ne treba verovati osim u stvari u koje Tora obavezuje da veruje. On je objasnio da vernik koji prihvati kao istinu sve što mu se kaže nije pravi vernik već lakoveran.

Holokaust u njegovom učenju[uredi | uredi izvor]

Prema njegovom mišljenju , Holokaust je pojava koja se ponavlja svaki put kada se ispune gresi Izraela, od uništenja Prvog hrama, i postoji potreba da se narod kazni. Prema njegovim rečima : „Bog je vodio jedan po jedan račun, račun koji se protezao stotinama godina, sve dok se nije zbrojio na račun šest miliona Jevreja, i tako se dogodio Holokaust. Ovako treba da veruje Jevrej, i ako Jevrejin nije potpun u ovom verovanju, on je prvenstveno otpadnik... i ako to ne prihvatimo kao kaznu, kao da ne verujemo u Boga, ne daj Bože“. Prema njegovim rečima, nemoguće je znati zašto je tačno šest miliona Jevreja ubijeno u poslednjem holokaustu i zašto je između prethodne značajne kazne, koju nije precizno definisao, i holokausta prošlo stotine godina. Čak iu budućnosti može doći do još jednog holokausta, a ne zna se da li će doći za „jednu ili dve, ili možda deset godina “ . U svetlu ovoga, on je upozorio svoje učenike pre Zalivskog rata da se pokaju, jer bi pre ili kasnije mogao doći do novog holokausta .

Cionizam, država Izrael i Alija[uredi | uredi izvor]

Prema rabinu Šahu, mržnja nejevreja prema narodu Izraela je fundamentalna činjenica u svetskoj istoriji koja se ne može promeniti. „Dve hiljade godina ljudi su patili od dekreta i pokolja i od svih naroda nije pronađen ni jedan narod koji je stao uz narod Izraela da im pomogne. Ponavljao je iznova i iznova izreku mudraca „Zakon je, znajući da Isav mrzi Jakova “. Zato se, po njegovom mišljenju, „ne može verovati nijednoj naciji, uključujući i Sjedinjene Američke Države, da bude ’oslonac za polomljene trske’“, a uspostavljanje države nije rešenje za antisemitizam .

Rabin Šeh je podsticao ljude i grupe da emigriraju u Izrael, rekavši da je tamošnja atmosfera pogodnija za prevazilaženje Tore [1] . Čak je u intervjuu za američki list „ Forvards “ izjavio: „Ja sam cionista, nikada neću napustiti zemlju Izrael“. Međutim, on je opravdavao postojanje jevrejskih zajednica u dijaspori, na osnovu toga da postojanje Države Izrael nije bezbedno pred sto miliona Arapa. Prema njegovim rečima, bolje je rasejati narod Izraela među neznabošcima da bi se obezbedio njihov dalji opstanak, a kako kaže Mudrac, „Svemogući je učinio milostinju narodu Izraela koji ga je rasejao među narodima“.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ מכתבים ומאמרים, חלק ראשון מכתב מ"ח