Epitafi Kovačevićima na groblju Vranjača u Rtarima
Dragačevski epitafi | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Rtari |
Opština | Opština Lučani |
Država | Srbija |
Vreme nastanka | 19. vek-20. vek |
Epitafi Kovačevićima na groblju Vranjača u Rtarima predstavljaju značajna epigrafska i familijarna svedočanstva prepisana sa starih nadgrobnih spomenika u donjodragačevskom selu Rtari, Opština Lučani.[1][2][3]
Kovačevići iz Rtara[uredi | uredi izvor]
Prema zapisu Jovana Erdeljanovića, preci rtarskih Kovačevića došli su pre Prvog srpskog ustanka i naselili do druma prema Dučalovićkim Kovačevićima. Ne zna se da li su istog roda, premda obe familije slave Nikoljdan.[4] Prema porodičnom predanju, Kovačevići su došli iz Vraneša kod Arilja u vreme Kočine krajine, a tu su se nastanili s prostora Crne Gore.[2]
Prezime su dobili prema kovačkom zanatu kojim su se uspešno bavili.[2] Na spomeniku Simu Kovaču (†1853) stoji da je bio „sin Stevana kovača Tanaskovića” i „bivši maistor glavni nad mnogo kovača od svaki gvozdeni stvari”.[2] Najstariji poznati preci rtarskih Kovačevića bili su Stevan, Petar, Marko, Milosav i Jovan, ali se ne zna u kakvom su bili srodstvu.[2]
Rodoslovna stabla Stevana i Milosava završavaju se sa trećom, odnosno drugom generacijom.[2] Na baštini Stevanovoj žive Dimitrijevići i deo Radičevića.[2]
Današnji Kovačevići potomci su Marka, Jovana i Petra. Marko (†1853) je sa suprugom Obrenijom imao sina Vasilija (Markovića). Vasiliju je supruga bila Poleksija, po kojoj se njihovi potomci nazivaju „Poleksići”.[2]
Jovan (†1852) je sa suprugom Stanikom imao sinove Vukašina i Aksentija. Vukašin je sa Evdokijom imao sinove Milosava, Miljka i Miliju, a Aksentije sa Stanom sinove Jovka, Veljka i Vujicu, odakle se grana ovaj deo rodoslovnog stabla.[2]
Petar (†1863) je sa Jovanom imao sina Ikodina, koga su 1906. ubili razbojnici.[3] Ikodin je sa Jelkom imao sinove Dragojla i Ljuba, nosioca Karađorđeve zvezde.[2]
Potomci rtarskih Kovačevića masovno su se iseljavali posle 1945. godine. Danas žive u Rtarima, Čačku, Beogradu, Aleksincu, Užicu, Guči, Jezdini, Negrišorima i Sarajevu. Slave Nikoljdan.[2]
Epitafi na spomenicima Kovačevićima[uredi | uredi izvor]
Spomenik Petru Kovačeviću (†1844)
- PETAR Kovačević iz Rtara
- Napisao svom dedi Dragojle
- 1844 leto[3]
Spomenik Marku Kovačeviću (†1845)
- Ovde počiva raba Boži
- MARKO Kovačević iz sela Rtara
- poživi 70: god:
- umre 20 julia 1845 god:
- Ovai biljeg udario mu Vasilije sin ego[3]
Spomenik Obreniji Kovačević (†1851)
- Ovde počiva raba Božia
- OBRENIJA
- supruga poč: Marka Kovačevića.
- Poživi 50. god.
- Umre 1 januara 1851: g:[3]
Spomenik Pauni Kovačević (†1851)
- Ovde počiva raba Božia
- PAUNA
- kći P: Stevana kovača
- časno udevovano poživi 20. g:
- umre 6 aprila 1851. g:
- pisa Spasenia staria sestra[3]
Spomenik Antoniju Kovačeviću (†1852)
- Ovde počiva raba božie
- ANTONIE
- sin poč. Kovača
- Stevana Tanaskovića iz Rtara
- poživi 30 god:
- A umre u 1852[3]
Spomenik Jovani Kovačević (†18??)
- Ovde poč. raba Božija
- JOVANA Kovačević
- supruga Petra Kovačevića iz Rtara...(tekst dalje oštećen)[3]
Spomenik Simu Kovačeviću (†1853)
- Ovde počiva raba Božji
- SIMO Kovač
- sin poč. Stefana kovača Tanaskovića
- žitelj rtarski
- Bivši Maistor glavni Nad mnogo Kovača
- od svaki gvozdeni stvari
- poživi 35. goda.
- i umre 18 noemra 1853. god.
- Spomenušega supruga Jovana
- i podrug Ivan Dimitrijević Kovač[3]
Spomenik Vasiliju Markoviću-Kovačeviću (†1855)
- Ovde počiva Raba Božij
- VASILIJE Marković
- iz Familije Kovačević iz Sela Rtara
- poživi 40 god
- A prest. 13 junia 1855 godine
- Bog da mu dušu prosti
- Ovai biljeg udariše mu sinovi
- Ignjat i Petar za večni spomen
- I podpisao ga Radosav Čikiriz iz sela Rtiu[3]
Spomenik Novici Kovačeviću (†1876)
- NOVICA
- sin Aksentija Kovačevića
- poživ. 8 g.
- umro 6 januara 1876 g.[3]
Spomenik Kristini Kovačević (†1882)
- Ovde počiva
- KRISTINA
- kći Vukašina Kovačevića
- poživi 17. g:
- umre 13 decembra 1882: g.
- Spomen podiže joj mlađi brat Milija[3]
Spomenik Vukašinu Kovačeviću (†1885)
- Ovde počiva rab. Boži
- VUKAŠIN Kovačević iz Rtara
- poživi 52 g
- umre 30 junija 1885 g
- Spomen podiže mu sinovi Milija Miljko
- i sna Nikolija[3]
Spomenik Radisavu Kovačeviću (†1889)
- IS HR NI KA
- Brate mili ne požali truda
- svoga što ćeš malo ovde zastanuti
- i čitati spomen ovog groba
- raba Boži
- RADISAV Kovačević iz Rtara
- poživi 65. g:
- umre 30 decembra 1889: g.
- Bog da mu dušu prosti
- Ovai spomen podiže mu njegov sin Milovan
- i supruga Ljubica[3]
Spomenik Risti Kovačević (†1892)
- Ovde počiva Raba božia
- RISTA
- supruga Vuice Kovačevića iz Rtara
- A ćerka Sima Tiosavljevića iz Riđaga
- poživi 22. g:
- A umre: 26 februara 1892. g.
- I ostavi maloletnu ćerku Ivanu[3]
Spomenik sestrama Mileniji (†1892) i Anici (†1892) Kovačević
- Ovde počivaju dve sestre
- MILENIA i ANICA
- kćeri Sima kovača
- star. Milenia poživi 7 god:
- a Anica 5 go:
- a umreše 20 Dek: 1892. g.[3]
Spomenik Smeunu Kovačeviću (†1893)
- IS HR NI KA
- Priđite i pročitajte tužni spomenik
- i vidite koga ovde crna zemlja skriva
- u 24 g. mlađanog života
- na žalost svoga ostatka
- supruge Mileve i maloletne dece
- SIMEUN Kovačević iz Rtara
- prestavi se u večnost 15. maja 1893 g.
- Ovaj spomenik podigoše supruga Mileva
- i ćerkice Lenka i Zorka[3]
Spomenik Dragomiru Kovačeviću (†1896)
- Mladenac DRAGOMIR
- sin Nikodina i Vide Kovačević iz Rtara
- Poživi 2 g
- Umro 1896[3]
Spomenik Petra Kovačevića (†1844)
- Ovde počiva rab. Boži
- MILOSAV Kovačević iz Rtara
- poživi 33 g
- Umre 17 septembra 1896 g
- Spomen podigoše mu žena Nikolija
- i sin Sreten i Voislav[3]
Spomenik Aksentiju Kovačeviću (†1896)
- IS HR NI KA
- Ovde počivaju zemni ostatci rab Božijeg
- AKSENTIJA Kovačevića ovog sela Rtara
- koji u svom trudoljubivom domazluku
- časno poživi 56. g.
- A prestavi se u večnost 4 decembra 1896. g.
- Spomen mu podigoše supruga Stana
- i sinovi Vuica Veljko Jovko i Panto[3]
Spomenik Lenki Kovačević (†1896)
- Ovde počiva mladenac
- LENKA
- ćerka Mileve i pok. Simeuna Kovačevića iz Rtara
- Umrela 5 godina 15. januara 1896. god.
- Spomen joj podiže njen očuh Filiman Radičević[3]
Spomenik Zorki Kovačević (†1897)
- Ovde počiva mladenac
- ZORKA
- ćerka Simeuna i Mileve Kovačević
- umre od 4 g. 1897. g.
- Napisa V. Radičević[3]
Spomenik Ružici Kovačević (†18??)
- RUŽICA
- kći Aksentija Kovačevića
- Poživi ... (tekst dalje oštećen)[3]
Spomenik Milevi Kovačević (†1899)
- Ovde počiva raba božija
- MILEVA
- druga žena Vuice Kovačevića
- a kćerka Tanasija Lazovića iz Lisa
- poživi 27 g
- a umre 1899 g.
- Ovai Spomen podiže joj muž Vuica
- i dever Veljko Jovko i Panto[3]
Spomenik Stani Kovačević (†1900)
- Ovde počiva raba božija
- STANA
- supruga Aksentija Kovačevića
- poživi 55 g
- Umre 7 oktobra 1900 g.
- Spomen podigoše joj sinovi
- Vuica Veljko Jovko i Panto[3]
Spomenik Pantu Kovačeviću (†19??)
- Priđite brate mi ovde
- pročitajte tužno slovo
- i vidite đe mi mladost vene
- Vrline mi crna zemlja krije
- Sem spomena sve je moja sreća
- te na grobu što imadem cveća
- ko pogleda nek se mene seća
- PANTO Kovačević iz Rtara ... (tekst dalje oštećen)[3]
Spomenik Ljubici (†1905) i Jovanki (†1890) Kovačević
- O mila braćo i sestre
- priđite i nepožalite truda svoga
- što će te malo zastanuti
- i pročitati ovaj spomen
- Ovde počiva LjUBICA
- supruga pok. Radisava Kovačevića iz Rtara
- koja poživi 70 god.
- A umre 6 aprila 1905. g.
- Bog da joj dušu prosti.
- Ovde počiva JOVANKA
- sestra Milovana Kovačevića iz Rtara
- poživi 5 god.
- Umrla 10 avgusta 1890 g
- Bog da joj dušu prosti
- Ovaj spomen podiže joj njen sin
- Milovan Kovačević iz Rtara[3]
Spomenik Đurđiji Kovačević (†1906)
- Ovde počiva rab. Božija
- ĐURĐIJA
- supruga Milije Kovačevića
- kći Arsenija Babića iz Vidove
- Poživi 32 go.
- Umre 5 februara 1906 godi.
- Spomen spodiže muž Milija[3]
Spomenik Ikodinu Kovačeviću (†1906)
- Sa istočne strane spomena leži telo pok.
- IKODINA Kovačevića iz Rtara
- koi poživi 55 g
- a pogibe 26 aprila 1906 g u Pakovraću
- idući iz svog vinograda svojoj kući
- od zlikovaca koje zemaljska vlast ne pohvata
- stim neka im Bog sudi
- Ikodin je bijo u građanstvu časan i pošten
- u ratu s Turcima 1876-7 g.
- učestovao je i kao hrabar odlikovat je
- Spomen podigoše mu sinovi Dragojle i Ljubo
- i unuci Milan i Miloš Kovačević[3]
Spomenik Milovanu Kovačeviću (†19??)
- O mila braćo priđite i pročitajte
- ovaj nadgrobni spomen
- i recite Bog da prosti
- dušu našem bratu
- i čestitom Srbinu ra. bo.
- MILOVANU Kovačeviću
- žitelju ovog sela Rtara
- koji je časno i pošteno domaćinski
- poživijo 49 g
- a idući od svoje kuće u Požegu
- da kupuje stoku za svoju kuću
- između Proseka i Požege
- presretnu ga zlikovci
- oteše pare i ubišega ... (tekst dalje oštećen)[3]
Spomenik Miliji Kovačeviću (†1912)
- Ovde leži telo
- MILIJE Kovačevića iz Rtara
- koji časno poživi 45 god.
- A prestavi se u večnost 6. Juna 1912 god.
- Ovaj spomen podiže mu supruga Krista
- sin Ilija i snaha Milenka[3]
Spomenik Dragoljubu Kovačeviću (†1913)
- DRAGOLjUB
- sin Kriste i Milije Kovačevića
- poživi 6 g
- A umre 15 avgusta 1913 g
- Spomenu otac Milija i majka Krista[3]
Spomenik Ignjatu Kovačeviću (†1913)
- Srpski rode setitese moga smrtnog dana 8 avgusta
- i pročitajte gde leže smrtno ostatci
- dobrog domaćina i nezaboravnoga oca
- i poštenog građanina
- IGNjATA Kovačevića iz ovog sela Rtara
- koji časno poživi 76. g.
- A na tužnu žalost svoje porodice
- prestavi se u večnost 8 Avgusta 1913. g.
- Bog da mu dušu prosti
- Ovaj večni spomen
- podigoše mu njegov poštovani sin
- Radenko Kovačević i njegova supruga Sava[3]
Spomenik Savi Kovačević (†1922)
- Ovde počiva
- SAVA
- verna supruga Ignjata Kovačevića iz Rtara
- Časno poživi 75 god.
- A umre 22 Decembra 1922 god.
- Bog da joj dušu prosti[3]
Spomenik Vitomiru Kovačeviću (†1917)
- Ovde vene mlad cvet
- VITOMIR Kovačević iz Rtara
- koji pogibe od Radisava Kovačevića iz Rtara
- u svojoj 18 godini 1917 god.
- Ovaj spomen podigoše mu ožalošćeni roditelji
- Milunka i Milisav
- i rođak Dragoljub sa ženom Grozdanom
- koji i imovinu nasleđuje[3]
Spomenik Vidi Kovačević (†1922)
- Sa istočne strane ovog spomenika leži telo pok.
- VIDE supruge pok. Ikodina Kovačevića iz Rtara
- koja časno poživi 65 g.
- a prestavi se u večnost 18 Dec. 1922.G.
- Spomen podigoše svojoj dobroj majci
- njeni blagodarni sinovi Dragojle i Ljubo
- i unuci Miloš i Milan Kovačević
- Izradi M. Kovačević iz ... (tekst dalje oštećen)[3]
Spomenik Radojki Kovačević (†1922)
- RADOJKA
- kći Ljuba i Živke Kovačević iz Rtara
- Poživi 2 g.
- A umre 1 marta 1922. g.
- Spomen podigoše joj ožalošćeni roditelji
- otac Ljubo i mati Živka i stric Dragojle[3]
Spomenik Borivoju Kovačević (†1923)
- BORIVOJE Kovačević
- pož. 15 god.
- Kao đak III raz. gim.
- pogibe nesrećnim slučajem
- 23. IV 1923 god.
- Spomen podiže majka Gospava
- braća Milan i Miloš[3]
Spomenik Živki Kovačević (†1926)
- Za uspomenu
- ŽIVCI
- vernoj supruzi
- Ljubomira Kovačevića
- koja časno poživi 29 g.
- a umre 14.HI.1926 god.[3]
Spomenik Staniki Kovačević (†1929)
- Ovde počivaju zemni ostatci rab.Bo.
- STANIKA
- verna supruga Borisava Kovačevića: iz Rtara
- Koja časno poživi 62 god.
- A prestavi se u večnost 1929 g.
- Bog da joj dušu prosti[3]
Spomenik Radiši Kovačeviću (†1932)
- RADIŠA Kovačević iz Rtara
- vojnik brdske artiljerije Kraljeve garde
- pož. 22 god.
- Umro 1932 god.
- Spomen podižu ožalošćeni roditelji
- Stojka i Radenko[3]
Spomenik Svetozaru Kovačeviću (†1933)
- SVETOZAR Kovačević
- poživi 65 g.
- Umro 1.VII-1933. g.
- Učestovao u ratovima od 1912-1918.
- Spomen podižu supruga Milenija
- sinovi Gojko, Bogoljub i Vojimir[3]
Spomenik Radisavu Kovačeviću (†19??)
- Biografija RADISAVA Kovačević,
- koji je rođen u Rtarima
- od roditelja Stojke i Radenka
- Ignjata Kovačevića 1905. godine.
- Živeo sam kako volim
- od rođenja pa do sada
- pa se setih da se mora mreti
- ovde će nas doneti
- Nisam voleo slušati
- komi pametno ne zapoveda
- Savet sam i razgovor voleo sa pametnim
- a budalama se nisam sklanjao sa puta
- davao sam im odmazdu.
- U svom rukovodđenju domaćinstvom
- nisam zadnji bio.
- Tri sina sam odgajio i lepo ih oženio,
- među prve drugove stavio
- i svemu im se odužio kao roditelj.
- Snaga me izdala, a pamet nije
- - sa čijom ću tegobe da bijem.
- Grobnicu napravih za života
- sebi i ženi Stojki 1976. godine.
- Pisa Tihomir Drag. Petronijević iz Lisica
- u 1970-oj god.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4.
- ^ a b v g d đ e ž z i j Nedović, Radisav (1983). Rtari. Rtari: Mesna zajednica.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č dž š aa ab av ag ad ađ ae až az ai aj ak al Nedović, Radisav (1995). Kameni letopis Rtara : groblja, nadgrobnici, krajputaši i spomen-obeležja. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv.
- ^ Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nedović, Radisav (1983). Rtari. Rtari: Mesna zajednica.
- Nedović, Radisav (1995). Kameni letopis Rtara : groblja, nadgrobnici, krajputaši i spomen-obeležja. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv.
- Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3.
- Nedović, Radisav (1998). Rtarski rodovi. Čačak: Štamparija "Bajić".
- Nedović, Radisav (1998). Rtarske čitulje. Čačak: Štamparija "Bajić".
- Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4.
- Slavković, Joviša M. (2017). Stanovništvo Dragačeva. Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-29-8.
- Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka: o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (PDF) (2. dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2.