Pređi na sadržaj

Epitafi Kovačevićima na groblju Vranjača u Rtarima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dragačevski epitafi
Spomenik Simu Kovaču u Rtarima
Opšte informacije
MestoRtari
OpštinaOpština Lučani
Država Srbija
Vreme nastanka19. vek-20. vek

Epitafi Kovačevićima na groblju Vranjača u Rtarima predstavljaju značajna epigrafska i familijarna svedočanstva prepisana sa starih nadgrobnih spomenika u donjodragačevskom selu Rtari, Opština Lučani.[1][2][3]

Kovačevići iz Rtara[uredi | uredi izvor]

Prema zapisu Jovana Erdeljanovića, preci rtarskih Kovačevića došli su pre Prvog srpskog ustanka i naselili do druma prema Dučalovićkim Kovačevićima. Ne zna se da li su istog roda, premda obe familije slave Nikoljdan.[4] Prema porodičnom predanju, Kovačevići su došli iz Vraneša kod Arilja u vreme Kočine krajine, a tu su se nastanili s prostora Crne Gore.[2]

Prezime su dobili prema kovačkom zanatu kojim su se uspešno bavili.[2] Na spomeniku Simu Kovaču (†1853) stoji da je bio „sin Stevana kovača Tanaskovića” i „bivši maistor glavni nad mnogo kovača od svaki gvozdeni stvari”.[2] Najstariji poznati preci rtarskih Kovačevića bili su Stevan, Petar, Marko, Milosav i Jovan, ali se ne zna u kakvom su bili srodstvu.[2]

Rodoslovna stabla Stevana i Milosava završavaju se sa trećom, odnosno drugom generacijom.[2] Na baštini Stevanovoj žive Dimitrijevići i deo Radičevića.[2]

Današnji Kovačevići potomci su Marka, Jovana i Petra. Marko (†1853) je sa suprugom Obrenijom imao sina Vasilija (Markovića). Vasiliju je supruga bila Poleksija, po kojoj se njihovi potomci nazivaju „Poleksići”.[2]

Jovan (†1852) je sa suprugom Stanikom imao sinove Vukašina i Aksentija. Vukašin je sa Evdokijom imao sinove Milosava, Miljka i Miliju, a Aksentije sa Stanom sinove Jovka, Veljka i Vujicu, odakle se grana ovaj deo rodoslovnog stabla.[2]

Petar (†1863) je sa Jovanom imao sina Ikodina, koga su 1906. ubili razbojnici.[3] Ikodin je sa Jelkom imao sinove Dragojla i Ljuba, nosioca Karađorđeve zvezde.[2]

Potomci rtarskih Kovačevića masovno su se iseljavali posle 1945. godine. Danas žive u Rtarima, Čačku, Beogradu, Aleksincu, Užicu, Guči, Jezdini, Negrišorima i Sarajevu. Slave Nikoljdan.[2]

Epitafi na spomenicima Kovačevićima[uredi | uredi izvor]

Spomenik Petru Kovačeviću (†1844)

PETAR Kovačević iz Rtara
Napisao svom dedi Dragojle
1844 leto[3]


Spomenik Marku Kovačeviću (†1845)

Ovde počiva raba Boži
MARKO Kovačević iz sela Rtara
poživi 70: god:
umre 20 julia 1845 god:
Ovai biljeg udario mu Vasilije sin ego[3]


Spomenik Obreniji Kovačević (†1851)

Ovde počiva raba Božia
OBRENIJA
supruga poč: Marka Kovačevića.
Poživi 50. god.
Umre 1 januara 1851: g:[3]


Spomenik Pauni Kovačević (†1851)

Ovde počiva raba Božia
PAUNA
kći P: Stevana kovača
časno udevovano poživi 20. g:
umre 6 aprila 1851. g:
pisa Spasenia staria sestra[3]


Spomenik Antoniju Kovačeviću (†1852)

Ovde počiva raba božie
ANTONIE
sin poč. Kovača
Stevana Tanaskovića iz Rtara
poživi 30 god:
A umre u 1852[3]


Spomenik Jovani Kovačević (†18??)

Ovde poč. raba Božija
JOVANA Kovačević
supruga Petra Kovačevića iz Rtara...(tekst dalje oštećen)[3]


Spomenik Simu Kovačeviću (†1853)

Ovde počiva raba Božji
SIMO Kovač
sin poč. Stefana kovača Tanaskovića
žitelj rtarski
Bivši Maistor glavni Nad mnogo Kovača
od svaki gvozdeni stvari
poživi 35. goda.
i umre 18 noemra 1853. god.
Spomenušega supruga Jovana
i podrug Ivan Dimitrijević Kovač[3]


Spomenik Vasiliju Markoviću-Kovačeviću (†1855)

Ovde počiva Raba Božij
VASILIJE Marković
iz Familije Kovačević iz Sela Rtara
poživi 40 god
A prest. 13 junia 1855 godine
Bog da mu dušu prosti
Ovai biljeg udariše mu sinovi
Ignjat i Petar za večni spomen
I podpisao ga Radosav Čikiriz iz sela Rtiu[3]


Spomenik Novici Kovačeviću (†1876)

NOVICA
sin Aksentija Kovačevića
poživ. 8 g.
umro 6 januara 1876 g.[3]


Spomenik Kristini Kovačević (†1882)

Ovde počiva
KRISTINA
kći Vukašina Kovačevića
poživi 17. g:
umre 13 decembra 1882: g.
Spomen podiže joj mlađi brat Milija[3]


Spomenik Vukašinu Kovačeviću (†1885)

Ovde počiva rab. Boži
VUKAŠIN Kovačević iz Rtara
poživi 52 g
umre 30 junija 1885 g
Spomen podiže mu sinovi Milija Miljko
i sna Nikolija[3]


Spomenik Radisavu Kovačeviću (†1889)

IS HR NI KA
Brate mili ne požali truda
svoga što ćeš malo ovde zastanuti
i čitati spomen ovog groba
raba Boži
RADISAV Kovačević iz Rtara
poživi 65. g:
umre 30 decembra 1889: g.
Bog da mu dušu prosti
Ovai spomen podiže mu njegov sin Milovan
i supruga Ljubica[3]


Spomenik Risti Kovačević (†1892)

Ovde počiva Raba božia
RISTA
supruga Vuice Kovačevića iz Rtara
A ćerka Sima Tiosavljevića iz Riđaga
poživi 22. g:
A umre: 26 februara 1892. g.
I ostavi maloletnu ćerku Ivanu[3]


Spomenik sestrama Mileniji (†1892) i Anici (†1892) Kovačević

Ovde počivaju dve sestre
MILENIA i ANICA
kćeri Sima kovača
star. Milenia poživi 7 god:
a Anica 5 go:
a umreše 20 Dek: 1892. g.[3]


Spomenik Smeunu Kovačeviću (†1893)

IS HR NI KA
Priđite i pročitajte tužni spomenik
i vidite koga ovde crna zemlja skriva
u 24 g. mlađanog života
na žalost svoga ostatka
supruge Mileve i maloletne dece
SIMEUN Kovačević iz Rtara
prestavi se u večnost 15. maja 1893 g.
Ovaj spomenik podigoše supruga Mileva
i ćerkice Lenka i Zorka[3]


Spomenik Dragomiru Kovačeviću (†1896)

Mladenac DRAGOMIR
sin Nikodina i Vide Kovačević iz Rtara
Poživi 2 g
Umro 1896[3]


Spomenik Petra Kovačevića (†1844)

Ovde počiva rab. Boži
MILOSAV Kovačević iz Rtara
poživi 33 g
Umre 17 septembra 1896 g
Spomen podigoše mu žena Nikolija
i sin Sreten i Voislav[3]


Spomenik Aksentiju Kovačeviću (†1896)

IS HR NI KA
Ovde počivaju zemni ostatci rab Božijeg
AKSENTIJA Kovačevića ovog sela Rtara
koji u svom trudoljubivom domazluku
časno poživi 56. g.
A prestavi se u večnost 4 decembra 1896. g.
Spomen mu podigoše supruga Stana
i sinovi Vuica Veljko Jovko i Panto[3]


Spomenik Lenki Kovačević (†1896)

Ovde počiva mladenac
LENKA
ćerka Mileve i pok. Simeuna Kovačevića iz Rtara
Umrela 5 godina 15. januara 1896. god.
Spomen joj podiže njen očuh Filiman Radičević[3]


Spomenik Zorki Kovačević (†1897)

Ovde počiva mladenac
ZORKA
ćerka Simeuna i Mileve Kovačević
umre od 4 g. 1897. g.
Napisa V. Radičević[3]


Spomenik Ružici Kovačević (†18??)

RUŽICA
kći Aksentija Kovačevića
Poživi ... (tekst dalje oštećen)[3]


Spomenik Milevi Kovačević (†1899)

Ovde počiva raba božija
MILEVA
druga žena Vuice Kovačevića
a kćerka Tanasija Lazovića iz Lisa
poživi 27 g
a umre 1899 g.
Ovai Spomen podiže joj muž Vuica
i dever Veljko Jovko i Panto[3]


Spomenik Stani Kovačević (†1900)

Ovde počiva raba božija
STANA
supruga Aksentija Kovačevića
poživi 55 g
Umre 7 oktobra 1900 g.
Spomen podigoše joj sinovi
Vuica Veljko Jovko i Panto[3]


Spomenik Pantu Kovačeviću (†19??)

Priđite brate mi ovde
pročitajte tužno slovo
i vidite đe mi mladost vene
Vrline mi crna zemlja krije
Sem spomena sve je moja sreća
te na grobu što imadem cveća
ko pogleda nek se mene seća
PANTO Kovačević iz Rtara ... (tekst dalje oštećen)[3]


Spomenik Ljubici (†1905) i Jovanki (†1890) Kovačević

O mila braćo i sestre
priđite i nepožalite truda svoga
što će te malo zastanuti
i pročitati ovaj spomen
Ovde počiva LjUBICA
supruga pok. Radisava Kovačevića iz Rtara
koja poživi 70 god.
A umre 6 aprila 1905. g.
Bog da joj dušu prosti.
Ovde počiva JOVANKA
sestra Milovana Kovačevića iz Rtara
poživi 5 god.
Umrla 10 avgusta 1890 g
Bog da joj dušu prosti
Ovaj spomen podiže joj njen sin
Milovan Kovačević iz Rtara[3]


Spomenik Đurđiji Kovačević (†1906)

Ovde počiva rab. Božija
ĐURĐIJA
supruga Milije Kovačevića
kći Arsenija Babića iz Vidove
Poživi 32 go.
Umre 5 februara 1906 godi.
Spomen spodiže muž Milija[3]


Spomenik Ikodinu Kovačeviću (†1906)

Sa istočne strane spomena leži telo pok.
IKODINA Kovačevića iz Rtara
koi poživi 55 g
a pogibe 26 aprila 1906 g u Pakovraću
idući iz svog vinograda svojoj kući
od zlikovaca koje zemaljska vlast ne pohvata
stim neka im Bog sudi
Ikodin je bijo u građanstvu časan i pošten
u ratu s Turcima 1876-7 g.
učestovao je i kao hrabar odlikovat je
Spomen podigoše mu sinovi Dragojle i Ljubo
i unuci Milan i Miloš Kovačević[3]


Spomenik Milovanu Kovačeviću (†19??)

O mila braćo priđite i pročitajte
ovaj nadgrobni spomen
i recite Bog da prosti
dušu našem bratu
i čestitom Srbinu ra. bo.
MILOVANU Kovačeviću
žitelju ovog sela Rtara
koji je časno i pošteno domaćinski
poživijo 49 g
a idući od svoje kuće u Požegu
da kupuje stoku za svoju kuću
između Proseka i Požege
presretnu ga zlikovci
oteše pare i ubišega ... (tekst dalje oštećen)[3]


Spomenik Miliji Kovačeviću (†1912)

Ovde leži telo
MILIJE Kovačevića iz Rtara
koji časno poživi 45 god.
A prestavi se u večnost 6. Juna 1912 god.
Ovaj spomen podiže mu supruga Krista
sin Ilija i snaha Milenka[3]


Spomenik Dragoljubu Kovačeviću (†1913)

DRAGOLjUB
sin Kriste i Milije Kovačevića
poživi 6 g
A umre 15 avgusta 1913 g
Spomenu otac Milija i majka Krista[3]


Spomenik Ignjatu Kovačeviću (†1913)

Srpski rode setitese moga smrtnog dana 8 avgusta
i pročitajte gde leže smrtno ostatci
dobrog domaćina i nezaboravnoga oca
i poštenog građanina
IGNjATA Kovačevića iz ovog sela Rtara
koji časno poživi 76. g.
A na tužnu žalost svoje porodice
prestavi se u večnost 8 Avgusta 1913. g.
Bog da mu dušu prosti
Ovaj večni spomen
podigoše mu njegov poštovani sin
Radenko Kovačević i njegova supruga Sava[3]


Spomenik Savi Kovačević (†1922)

Ovde počiva
SAVA
verna supruga Ignjata Kovačevića iz Rtara
Časno poživi 75 god.
A umre 22 Decembra 1922 god.
Bog da joj dušu prosti[3]


Spomenik Vitomiru Kovačeviću (†1917)

Ovde vene mlad cvet
VITOMIR Kovačević iz Rtara
koji pogibe od Radisava Kovačevića iz Rtara
u svojoj 18 godini 1917 god.
Ovaj spomen podigoše mu ožalošćeni roditelji
Milunka i Milisav
i rođak Dragoljub sa ženom Grozdanom
koji i imovinu nasleđuje[3]


Spomenik Vidi Kovačević (†1922)

Sa istočne strane ovog spomenika leži telo pok.
VIDE supruge pok. Ikodina Kovačevića iz Rtara
koja časno poživi 65 g.
a prestavi se u večnost 18 Dec. 1922.G.
Spomen podigoše svojoj dobroj majci
njeni blagodarni sinovi Dragojle i Ljubo
i unuci Miloš i Milan Kovačević
Izradi M. Kovačević iz ... (tekst dalje oštećen)[3]


Spomenik Radojki Kovačević (†1922)

RADOJKA
kći Ljuba i Živke Kovačević iz Rtara
Poživi 2 g.
A umre 1 marta 1922. g.
Spomen podigoše joj ožalošćeni roditelji
otac Ljubo i mati Živka i stric Dragojle[3]


Spomenik Borivoju Kovačević (†1923)

BORIVOJE Kovačević
pož. 15 god.
Kao đak III raz. gim.
pogibe nesrećnim slučajem
23. IV 1923 god.
Spomen podiže majka Gospava
braća Milan i Miloš[3]


Spomenik Živki Kovačević (†1926)

Za uspomenu
ŽIVCI
vernoj supruzi
Ljubomira Kovačevića
koja časno poživi 29 g.
a umre 14.HI.1926 god.[3]


Spomenik Staniki Kovačević (†1929)

Ovde počivaju zemni ostatci rab.Bo.
STANIKA
verna supruga Borisava Kovačevića: iz Rtara
Koja časno poživi 62 god.
A prestavi se u večnost 1929 g.
Bog da joj dušu prosti[3]


Spomenik Radiši Kovačeviću (†1932)

RADIŠA Kovačević iz Rtara
vojnik brdske artiljerije Kraljeve garde
pož. 22 god.
Umro 1932 god.
Spomen podižu ožalošćeni roditelji
Stojka i Radenko[3]


Spomenik Svetozaru Kovačeviću (†1933)

SVETOZAR Kovačević
poživi 65 g.
Umro 1.VII-1933. g.
Učestovao u ratovima od 1912-1918.
Spomen podižu supruga Milenija
sinovi Gojko, Bogoljub i Vojimir[3]


Spomenik Radisavu Kovačeviću (†19??)

Biografija RADISAVA Kovačević,
koji je rođen u Rtarima
od roditelja Stojke i Radenka
Ignjata Kovačevića 1905. godine.
Živeo sam kako volim
od rođenja pa do sada
pa se setih da se mora mreti
ovde će nas doneti
Nisam voleo slušati
komi pametno ne zapoveda
Savet sam i razgovor voleo sa pametnim
a budalama se nisam sklanjao sa puta
davao sam im odmazdu.
U svom rukovodđenju domaćinstvom
nisam zadnji bio.
Tri sina sam odgajio i lepo ih oženio,
među prve drugove stavio
i svemu im se odužio kao roditelj.
Snaga me izdala, a pamet nije
- sa čijom ću tegobe da bijem.
Grobnicu napravih za života
sebi i ženi Stojki 1976. godine.
Pisa Tihomir Drag. Petronijević iz Lisica
u 1970-oj god.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  2. ^ a b v g d đ e ž z i j Nedović, Radisav (1983). Rtari. Rtari: Mesna zajednica. 
  3. ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t ć u f h c č š aa ab av ag ad ae az ai aj ak al Nedović, Radisav (1995). Kameni letopis Rtara : groblja, nadgrobnici, krajputaši i spomen-obeležja. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. 
  4. ^ Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nedović, Radisav (1983). Rtari. Rtari: Mesna zajednica. 
  • Nedović, Radisav (1995). Kameni letopis Rtara : groblja, nadgrobnici, krajputaši i spomen-obeležja. Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. 
  • Dragačevo : naselja, poreklo stanovništva, običaji. Beograd: Službeni glasnik : SANU. 2010. ISBN 978-86-519-0718-3. 
  • Nedović, Radisav (1998). Rtarski rodovi. Čačak: Štamparija "Bajić". 
  • Nedović, Radisav (1998). Rtarske čitulje. Čačak: Štamparija "Bajić". 
  • Stojić, Nikola Nika (2011). Dragačevski epitafi : zapisi sa nadgrobnika i krajputaša (2. dopunjeno izd.). Čačak: Međuopštinski istorijski arhiv. ISBN 978-86-80609-45-4. 
  • Slavković, Joviša M. (2017). Stanovništvo Dragačeva. Guča: Biblioteka opštine Lučani. ISBN 978-86-88197-29-8. 
  • Nikolić, Radojko (2018). Kamena knjiga predaka: o natpisima sa nadgrobnih spomenika zapadne Srbije (PDF) (2. dopunjeno izd.). Čačak: Narodni muzej. ISBN 978-86-84067-63-2. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]