Eskilstuna
Eskilstuna šved. Eskilstuna | |
---|---|
Središte Eskilstune | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Okrug | Sedermanlandski |
Osnovan | 1659. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 64.679 |
— gustina | 2.083,06 st./km2 |
Aglomeracija (2012.) | 97.765 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 59° 22′ 14″ S; 16° 30′ 46″ I / 59.370556° S; 16.512778° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 15-35 m |
Površina | 31,05 km2 |
Pozivni broj | +46 016 |
Veb-sajt | |
eskilstuna.se |
Eskilstuna (šved. Eskilstuna) grad je u Švedskoj, u istočnom delu države. Grad je u okviru Sedermanlandskog okruga i njegovo je važno sedište i najveći grad. Eskilstuna je istovremeno i sedište istoimene opštine.
Prirodni uslovi
[uredi | uredi izvor]Eskilstuna se nalazi u istočnom delu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 110 km zapadno.
Reljef: Eskilstuna se razvila u oblasti Sedermanland. Područje grada je bregovito, a nadmorska visina se kreće 15-35 m.
Klima u Eskilstuni je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a leta svežija u odnosu na datu geografsku širinu.
Vode: Eskilstuna se razvila se razvila u unutrašnjosti, na reci Eskilstunaon, koja teče između jezera Hjelmaren i Meloren. Reka Nićepingson deli grad na dva dela, zapadni i istočni. Oko grada ima mnogo malih jezera.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Područje Eskilstune bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Prvo stalno naselje na datom području javlja se u 11. veku.
Naselje je dobilo gradska prava 1659. godine.
Eskilstuna doživljava preporod u prvoj polovini 19. veka sa dolaskom industrije i železnice. Posebno se razvila železara. Ovo blagostanje traje i dan-danas.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Eskilstuna je danas grad srednje veličine za švedske uslove. Grad ima oko 65.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 98.000 stanovnika (podatak iz 2012. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu raste.
Do sredine 20. veka Eskilstunu su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije. Posebno su brojni Finci, koji ćine oko 15% gradskog stanovništva (najveći postotak od svih opština u Švedskoj). Danas je Eskilstuna jedan od kosmopolitskih gradova u Švedskoj.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Danas je Eskilstuna savremeni industrijski grad sa posebno razvijenom industrijom (i to posebno teškom - železara, mašinska industrija). Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Priobalje Eskilstune
-
Gradski muzej
-
Eskilstunska saborna crkva
-
Gradska kuća Eskilstune