Žabar (Boldur)
Žabar (rum. Jabăr) je naselje u opštini Boldur, okrug Timiš u Rumuniji.
Prošlost[uredi | uredi izvor]
Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se pominje 1597. godine. Tada je naselje Sigismund Batori poklonio (zajedno sa drugim selima) plemićkoj porodici Besan.
Od 1717. godine nosi srpski naziv Žabar, a u njemu je popisano 33 kuće. Bio je Žabar 1764. godine parohija u Surdijaškom protoprezviratu,[1] Temišvarske eparhije.
Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Schabar" pripada Lugožkom okrugu i distriktu. Stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[2] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir u Žabaru je bio paroh pop Mihail Duma, Rumun.[3]
U 19. veku u mestu je spahiluk srpske plemićke porodice Milenković "ot Žabar". Pančevački trgovac Stojan Milenković kupio je selo - spahiluk Žabar, 1819. godine za 90.000 f.[4] Bilo je to po smirivanju Drugog srpskog ustanka, pod vođstvom Miloša Obrenovića, sa kojim je Stojan bio u kontaktu. U porodici se čuvala obimna prepiska Stojana i srpskih vođa ustanika, Karađorđa i Miloša. Plemići žabarski Stojan i supruga Olimpijada (rođ. Živanović) nabavili su 1827. godine Vukov almanah "Danica".[5] Dositejevu autobiografiju kupio je 1845. godine Stojan Milenković "pritjažatelj" (vlasnik) Žabara.[6] Plemić Emanuel (Manojlo) Milenković se često javlja kao pretplatnik srpskih knjiga (1829, 1832...), njegova deca su Nikola i Konstantin.[7] Njegovi su sinovi 1829. godine Konstantin i Nikola na spisku čitalaca. Umro je februara 1856. godine Danil Milenković (star 54 godine) "od Žabara". Ostavio je za sobom dva sina i kćerku. U vesti o njegovoj smrti stoji: "bio je čestit čovek i vrlo dobar Srbin".[8] Po "Rumunskoj enciklopediji", Milenkovići su 1848. godine prodali taj spahiluk.
Nemački pesnik Stevan Milov ("ponemčio se")[9] potiče od banatskih plemića Milenkovića. Njegov pradeda sa svoja četiri sina je došao iz Užica u Banat pre austrijsko-turskog rata (1787-1891). Jedan od te četvorice potomaka je imao sina Živka, koji je pesnikov deda.[10] Živko je kao austrijski oficir 1791. godine bio kapetan u Kovinu, a poginuo je u Italiji na frontu. Njegov sin Stevan Milenković rođen je u Kovinu oko 1786. godine, bio je "obrštar" (pukovnik) austrijski. Drugi od pomenute četvorice je imao sina Stojana, koji se bavio uspešno trgovinom u Pančevu. Pomagao je mnogo Karađorđeve i Miloševe ustanike, čineći im razne usluge tokom srpskih ustanaka. Taj Stojan će 1819. godine kupiti selo - spahiluk Žabar.
Godine 1846. mesto "Zsabar" je bilo selo sa 912 stanovnika. Tu se nalazi pravoslavna crkva posvećena Sv. Apostolima Petru i Pavlu (pominje se kao brvnara 1775). Sveštenici su paroh pop Atanasije Duma, kojem pomaže kapelan Dionizije Popeskul. U narodnoj osnovnoj školi radi učitelj Nikola Lipovan koji uči 30 đaka.[11] Stari hram je kao dotrajao srušen 1894. godine. Nova crkva je podignuta nekoliko godina ranije, 1888-1889. i to na sto metara udaljenosti.
Jedan od znamenitih meštana bio je Stefan Petrović (1859-1922), advokat u Lugošu i rumunski političar - narodni poslanik u ugarskom Saboru 1905. godine. Bio je član "Rumunske nacionalne stranke" a istakao se odbranom novinara Aurela Popovića, koji se suprotstavljao mađarizaciji, koju je sprovodila država.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Srpski sion", Karlovci 1905.
- ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
- ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
- ^ "Stražilovo", Novi Sad 31. maj 1892.
- ^ Vuk St. Karadžić: "Danica", Beč 1827-1829.
- ^ Dositej Obradović: "Život i priključenija Dimitrija Obradovića", Beograd 1845.
- ^ Avram Branković: "Boj kod Navarina...", Budim 1829.
- ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1. mart 1856.
- ^ "Javor", Novi Sad 1878.
- ^ "Stražilovo",...
- ^ Reesch de Lewald, Aloysius: "Universalis schematismus ecclesiasticus venerabilis cleri orientalis ecclesiae graeci non uniti ritus regni Hungariae partiumque eidem adnexarum, necnon magni principatus Transilvaniae, item literarius, seu nomina eorum, qui rem literariam et fundationalem scholarem ejusdem ritus procurant ... pro anno ...", Buda 1846.