Žarko Šarić
Žarko Šarić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 22. februar 1944. |
Mesto rođenja | Nožičko, opština Srbac, Bosna i Hercegovina |
Književni rad | |
Najvažnija dela | „Kvarež naravi“[1] „Demokratija za početnike“ „Rat u Liporašću“ „Sladoled na asfaltu“[2] |
Nagrade | Nagrada Fondacije „Dragojlo Dudić“, Beograd Nagrada KUD „Petar Kočić“ „Fra Grgo Martić“[3][4] |
Žarko Šarić (Nožičko, opština Srbac, 22. februara 1944[5]) srpski i bosansko-hercegovački je pisac iz Republike Srpske, urednik i recenzent više knjiga, član Udruženja književnika Republike Srpske, Udruženja književnika Srbije, Matice srpske i kulturni aktivista.[4]
Prvo knjižeevno delo objavio je 1996. godine, knjigu proze „Pretežno dobri ljudi“, o svom zavičaju i generaciji iz „četrdeset i neke“. Do sada je autor romana „Rat u Liporašću“, „Kvarež naravi“ i „Šašava škola“, knjigu priča za decu i omladinu „Sladoled na asfaltu“, pripovetke za odrasle „Crni konji“, kao i knjigu satiričnih priča pod naslovom „Demokratija za početnike“. Najveći deo radnog veka proveo je u novinarstvu. Bio je dopisnik raznih listova, radija i televizije, ali i novinar i urednik.
Život[uredi | uredi izvor]
Žarko Šarić je rođen 22. februara 1944, u selu Nožičkom, u opštini Srbac, u Republici Srpskoj . U mladosti je voleo da provodi vreme na obalama reka i jezera, o svojim doživljajima je smišljao kako da pripoveda drugima, posebno mladima.[5] Završio je srpskohrvatski jezik i književnost, studijska grupa srpski jezik i istorija, na Pedagoškoj akademiji u Petrinji, u Hrvatskoj.
Svoje prvo književno delo objavio je 1996. godine, knjigu proze „Pretežno dobri ljudi“ o svom zavičaju i generaciji „iz četrdeset i neke“.
Najveći dio radnog veka proveo u novinarstvu, bio novinar, urednik i direktor. Za to vreme ispisao je više stotina naslova u magazinima i časopisima, takođe pripremajući i televizijske emisije.[5]
Uređivao je i priređivao za štampu rukopise jednog broja autora, recenzent i urednik više knjiga, među kojima: „30 godina Radio-Srpca“, „80 godina zdravstva u Srpcu“ i „Srbačka brigada u otadžbinskom ratu“. Bio je urednik lista „Motajički borac“ i časopisa za ekologiju „Ekozov“. Bio animator i organizator brojnih kulturnih događaja, pokretač pesničkih susreta u okviru SPKD „Prosvjeta“ i urednik časopisa „Susretanja“. Saradnik je u redakciji za pripremu Enciklopedije Republike Srpske.
Član je Udruženja književnika Republike Srpske, Udruženja književnika Srbije i Matice srpske. Za svoj rad dobio je više priznanja, među kojima i Povelju opštine Srbac.
Književni rad[uredi | uredi izvor]
U književnosti se javio 1996. godine knjigom proze „Pretežno dobri ljudi“ o svom zavičaju i generaciji „iz četrdeset i neke“. Objavio deset knjiga: „Pretežno dobri ljudi“, proza o piščevom zavičaju i generaciji iz „četrdeset i neke“; „Rat u Liporašću“, antiratni roman za koji je dobio nagradu Fondacije „Dragojlo Dudić“ Beograd; „Sladoled na asfaltu“, priče za decu i omladinu, od kojih su neke objavljene u listu „Politika“ i dečjim časopisima; „Crni konji“, pripovetke, koju je prof. dr Voja Marjanović iz Beograda uvrstio u svoju knjigu ogleda „Da ili ne“; „Šašava škola“, roman za decu i omladinu, štampan sredstvima Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, uvršten u neobaveznu lektiru u pojedinim školama u Republici Srpskoj; „Demokratija za početnike“, satirične priče, nagrada KUD „Petar Kočić“ Čelarevo; „Kvarež naravi“, roman sa savremenom tematikom; „Zbogom, gvarneri“, roman, nagrada za najbolju knjigu proze na konkursu Fondacije „Fra Grgo Martić“ Kreševo 2009. godine; „Kamen i riječ“, eseji; „Maršalova slika“, roman u kome je po prvi put u Republici Srpskoj literarno uobličena tematika Golog otoka, štampan sredstvima Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.
Dela[uredi | uredi izvor]
- Pretežno dobri ljudi, knjiga proze, 1996.
- Rat u Liporašću, antiratni roman, 2000.
- Sladoled na asfaltu, priče za decu i omladinu, 2001.
- Crni konji, pripovetke, 2004.
- Šašava škola, roman za decu i omladinu, 2005.
- Demokratija za početnike, satirične priče, 2007.
- Kvarež naravi, roman savremene tematike, 2008.
- Zbogom, gvarneri, roman, 2010.
- Kamen i riječ, eseji 2010.
- Maršalova slika, roman sa tematikom Golog otoka, 2013.
- Živa Čitanka, dječiji roman, 2017.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Gugl knjige, autor: Žarko Šarić“, Google
- ^ „Gugl knjige, autor: Žarko Šarić“, Google
- ^ „Novo izdanje nagrađene knjige Žarka Šarića”. Književna zaklada/fondacija Fra Grgo Martić Kreševo. Književna zaklada/fondacija Fra Grgo Martić Kreševo. 18. 12. 2010. Arhivirano iz originala 21. 10. 2013. g. Pristupljeno 21. 10. 2013.
- ^ a b „Žarko Šarić: Pisci i umru, a ne završe posao”. Nezavisne novine. 9. 10. 2009. Pristupljeno 21. 10. 2013.
- ^ a b v „Šarić Žarko”. Knjiga Info. KnjigaInfo.com. Pristupljeno 21. 10. 2013.