Života Filipović
Života Filipović | |
---|---|
Datum rođenja | 25. novembar 1937. |
Mesto rođenja | Strmna Gora, Kraljevina Jugoslavija |
Datum smrti | 26. januar 2008. |
Života Filipović (Strmnoj Gori kod Valjeva, 25. novembar 1937 — ?, 26. januar 2008) srpski je pisac, prevodilac i profesor.
Osnovnu školu je učio u Leliću i Valjevu, a gimnaziju u Valjevu. Potom je na Filološkom fakultetu u Beogradu završio studije germanistike i anglistike. Od 1964. do 1997. godine radio je kao profesor nemačkog i engleskog jezika i kao savetnik za strane jezike u valjevskoj prosveti: u Valjevskoj gimnaziji, Međuopštinskom zavodu za unapređivanje vaspitanja i obrazovanja i Tehničkoj školi. Priliku da dobro nauči svoje strane jezike imao je boraveći duže u Nemačkoj, a kraće u SAD i Velikoj Britaniji.
Udžbenici[uredi | uredi izvor]
Prvi udžbenik nemačkog jezika izašao mu je iz štampe 1974. godine. Od tada je napisao i objavio ukupno sedam udžbenika nemačkog jezika za srednje škole. Tri od tih udžbenika napisao je u saradnji sa drugim autorima, od kojih jedan sa Zoranom Kukićem. Neki od udžbenika za nemački kao drugi strani jezik još su u upotrebi, a objavljeni su i u Republici Makedoniji. Ukupan tiraž svih udžbenika iznosi blizu 200.000 primeraka. Pored udžbenika u pravom smislu reči, objavio je i alternativni udžbenik nemačkog jezika Deutsch alternativ a alternativni udžbenik engleskog jezika The Worst English.
Dela[uredi | uredi izvor]
- Dunja, (1982) priče,
- Havarije u ovarijima, (1986) kratka proza,
- Strmnogorske vedrine, (1994) priče,
- Munjevine, (1994) pesme,
- Godišnja doba, (2002) priče i
- Visija, (2004) koja sadrži izbor iz svih ranijih knjiga,
- Strmnogorac, (2005) roman u dvadeset priča,
- Moj leteći razred, (2007) pesme.
Neke priče, pesme i aforizmi prevedeni su mu na nemački i objavljeni u nemačkim listovima, časopisima i knjigama, a zastupljen je i u antologiji srpskih aforizama „Vrag i šala“ objavljenoj i u Rusiji.
Prevodi[uredi | uredi izvor]
- Prevodi sa engleskog:
- Zima u krvi, roman američkog pisca indijanskog porekla Džejmsa Velča,
- Poreklo zvevda Velikog medveda, zbirka indijanskih bajki i
- Priče iz iglua, zbirka eskimskih bajki (zajedno sa Jelenom Tomić).
- Prevodi sa nemačkog jezika:
- Nemački grafiti,
- Odmetnik, Ernsta Jingera,
- In vino veritas, Serena Kjerkegora
- Osam smrtnih grehova civilizovanog čovečanstva, Konrada Lorenca,
- Valjevo, Hansa Fogela,
- Umetnost smeha, Gabrijela Lauba (zbirka eseja o humoru i satiri),
- Moj džinovski problem, Martina Valzera (priče),
- Smrt u Trstu, Volfganga Eškera (knjiga priča, koju je preveo sa Branimirom Živojinovićem),
- Arneova ostavština, Zigfrida Lenca (roman),
- Lako narušeni mir, Gabrijela Lauba (humorno-satirična istorija ratovanja),
- Istorija evropske ideje, Volfganga Šmalea,
- Istorija jednoga Nemca, (2005) Sebastijana Hafnera,
- Moj život, (2005) Marsela Rajh-Ranickog (autobiografija),
- Na stranputici, (2006) Lili Brand,
- Između dve žene, (2006) Velhelma Genacina (roman).
Sticajem okolnosti, obimni i značajni prevod Teorija komunikativnog delovanja Jirgena Habermasa tek treba da bude objavljeno, to je delo koje je još osamdesetih godina 20. veka na podsticaj Zorana Đinđića preveo zajedno sa njim i sa Miroslavom Milovićem.
Druga izdanja[uredi | uredi izvor]
U zbirci pesam posvećenih Nikoli Tesli „Pesnički zvezdogram Nikole Tesle“, koja je izašla povodom 150 godina od Teslinog rođenja, nalazi se jedna njegova pesma „Tesla piše Tvenu“. Ovu antologiju pesama o Tesli priredio je Milosav Mirković, a izdala je Ljubostinja, Trstenik 2006. godine.
Priznanja[uredi | uredi izvor]
Za svoj ukupan rad dobio je više priznanja. Najskorija su nagrada za umetnost Opštine Valjevo od 20. marta i priznanje Evropskog pokreta od 9. maja 2005. godine.