Pređi na sadržaj

Жртва (film iz 1961)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žrtva
Filmski poster
Izvorni naslovVictim
RežijaBazil Dirden
ScenarioDženet Grin
Džon Makormik
ProducentMajkl Relf
Glavne ulogeDirk Bogard
Silvija Sims
Denis Prajs
MuzikaFilip Grin
Direktor
fotografije
Oto Heler
MontažaDžon D. Gatridž
Producentska
kuća
Allied Film Makers
DistributerRank Film Distributors
Godina1961.
Trajanje96 minuta
ZemljaUjedinjeno Kraljevstvo
Jezikengleski
Budžet153.756 funti[1]
IMDb veza

Žrtva (engl. Victim) je britanski neonoar-triler film iz 1961. godine, režisera Bazila Dirdena, u kome glavne uloge tumače Dirk Bogard i Silvija Sims.[2] Protagonista je ugledni advokat koji, nakon što je njegov poznanik izvršio samoubistvo, započinje istragu kako bi raskrinkao bandu koja ucenjuje homoseksualce sa kompromitujućim fotografijama i drugim dokazima, pri čemu i sam postaje žrtva ucene.

Kao prvi britanski film koji eksplicitno spominje homoseksualnost i ne prikazuje je u negativnom svetlu, premijerno je prikazan 31. avgusta 1961. u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok je u američkim bioskopima objavljen u februaru naredne godine.[3] Po objavljivanju u Ujedinjenom Kraljevstvu, film se pokazao veoma kontroverznim za Britanski odbor filmske klasifikacije, a u SAD mu je odbijen pečat odobrenja Kodeksa za produkciju filmova. Uprkos tome, dobio je priznanje kritičara i danas se smatra britanskim klasikom, a zaslužan je za liberalizaciju stavova prema homoseksualnosti u Velikoj Britaniji.

Radnja

[uredi | uredi izvor]

Melvil Far je uspešan londonski barister. Na putu je da postane kraljičin savetnik, a neki već pričaju o tome da će biti imenovan za sudiju. Jednog dana, Fara zove Džek „Dečko” Baret, mladi homoseksualac iz radničke klase sa kojim je prethodno bio u ljubavnoj vezi. Far, koji je naizgled srećno oženjen Lorom, pretpostavlja da Baret želi da ga ucenjuje zbog njihove veze, pa ne sluša Bareta i kaže mu da ga više ne zove. Međutim, Baret je zvao Fara da bi zatražio pomoć, pošto je postao plen ucenjivača koji imaju sliku njih dvojice zajedno u vozilu. Slika je donekle kompromitujuća, jer prikazuje Bareta kako plače, a Fara kako ga je obgrlio rukom, pa je Baret ukrao 2.300 funti od svojih poslodavaca da plati ucenjivačima, ali je otkriven i sada ga proganja policija, pa mu je potrebna finansijska pomoć da pobegne iz zemlje. Nakon što je uspeo da pozajmi 20 funti od prijatelja, Bareta hapsi policija, koja brzo zaključuje da je ucenjen, pa čak i uspostavlja vezu sa Farom kada pronađu album sa člancima koje Baret nije uspeo da uništi kako treba pre nego što je uhapšen. Znajući da je samo pitanje vremena kada će biti primoran da otkrije detalje ucene i Farove uloge, Baret se obesi u policijskoj ćeliji.

Nakon što je saznao istinu o tome kako je Baret pokušao da ga zaštiti, Far odlučuje da istraži ucenjivački krug, regrutujući Edija, Baretovog prijatelja i cimera, da identifikuje druge na koje ucenjivači možda ciljaju. Edi upućuje Fara na Henrija, frizera, ali Henri odbija da Faru identifikuje ucenjivače. Kada jedan od ucenjivača, mladić pod nadimkom „Sendi”, poseti Henrijev salon i počne da ga uništava, Henri doživi srčani udar. Neposredno pre smrti, on zove Farrovu kuću i mrmlja poruku u kojoj navodi imena još jedne žrtve ucenjivača.

Prateći trag, Far stupa u kontakt sa istaknutim glumcem po imenu Kalovej, ali on takođe odbija da pomogne, jer mu više odgovara da nastavi da plaća ucenjivačima i da svoju seksualnost zadrži u tajnosti. Lora saznaje za Baretovo samoubistvo i suočava se sa svojim mužem. Nakon žestoke svađe, tokom koje Far tvrdi da je održao obećanje koje je dao kada su se venčali da više neće udovoljavati svojoj homoseksualnoj težnji, Lora smatra da je Far izneverio to obećanje time što je bio u vezi sa Baretom, čak i ako veza nije bila fizička, i počinje da razmišlja da ga ostavi.

Edi identifikuje prodavca automobila po imenu Fip kao još jednu žrtvu ucenjivača, a Far nagovara Fipa da ga pusti na sastanak sa Sendijem, nudeći da otkupi pisma kojim ga ucenjuje. Far kaže Sendiju da želi Fipova pisma i negative slika njega i Bareta. Sendi se konsultuje sa svojim partnerom, a zatim, da bi izvršio pritisak na Fara, vandalizuje njegov dom u Čiziku ispisujući „Far je peder” na vratima garaže.

Nezastrašen, Far sarađuje sa policijom kako bi uhvatio ucenjivače nakon što pokupe njegov novac za pisma i negative, i otkrivaju da je Sendi radio sa gospođicom Benam, koja želi da natera homoseksualce da „plate za svoje prljavo bogohuljenje” i da su njih dvoje počeli da dobijaju informacije o svojim metama od Fipa kada više nije mogao da priušti da ih plaća. Far obećava da će svedočiti na suđenju ucenjivačima, iako će medijsko izveštavanje koje će uslediti sigurno uništiti njegovu karijeru i reputaciju, jer se nada da će njegovo učešće pomoći da se skrene pažnja na probleme sa postojećim zakonima protiv homoseksualnosti.

Iznenađen što je Lora još uvek kod kuće, Far joj kaže da napusti grad pre suđenja. Kada ga pita da li treba da se vrati nakon toga, on joj govori da će joj poželeti dobrodošlicu, jer će mu „očajnički trebati”. Ona odgovara da je „potreba veća reč od „ljubav” i kaže da misli da ima snage da stane uz njega. Nakon što Lora ode, Far spaljuje sugestivnu fotografiju njega i Bareta.

Glumac Uloga
Dirk Bogard Melvil Far
Silvija Sims Lora Far
Denis Prajs „Mali” Kalovej
Entoni Nikols lord Čarls „Tedi” Fulbruk
Piter Kopli Pol Mendrejk
Norman Berd Harold Dou
Piter Makeneri Džek „Dečko” Baret
Donald Čerčil Edi Stoun
Deren Nesbit Sendi
Džon Bari inspektor Haris
Džon Kerni poručnik Berdi
Alan Maknotan Skot Henkin
Najdžel Stok Fip Mortimer
Frenk Petit Fred
Mejvis Vilijers Medž
Čarls Lojd-Pek Henri
Hilton Edvards P. H.
Dejvid Evans Miki
Noel Haulet Vilijam Paterson
Margaret Dajmond gospođica Benam
Alan Hauard Frenk Džefris
Don Beret Silvi Džefris

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Alexander Walker, (1974). Hollywood, England. Stein and Day. str. 157. 
  2. ^ „Victim”. British Film Institute Collections Search. Pristupljeno 2. 7. 2024. 
  3. ^ Robin., Griffiths (2008). Queer cinema in Europe. Intellect. str. 170. ISBN 978-1-84150-079-9. OCLC 938079515. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]