Pređi na sadržaj

Завера: тајна прича о Протоколима сионских мудраца

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zavera: tajna priča o Protokolima sionskih mudraca
Prednja strana korica srpskog izdanja prvog dela trilogije - Zavera: tajna priča o Protokolima sionskih mudraca
Nastanak
Orig. naslovThe Plot: The Secret Story of The Protocols of the Elders of Zion
AutorVil Ajzner
IlustratorVil Ajzner
Dizajner koricaVil Ajzner
ZemljaSAD
Jezikengleski (preveden na srpski)
Sadržaj
Žanr / vrsta delagrafički roman
TemeRađanje moderne antisemitske ideje kroz širenje samih Protokola sionskih mudraca
Izdavanje
Izdavačprvo izdanje: W. W. Norton & Company, Inc.; srpsko izdanje Samizdat B92[1]
Datumprvo izdanje: 2005; srpsko izdanje: 2009
Broj stranica152
Tip medijaTvrdi povez (srpsko izdanje)
Prevod
PrevodilacMarija Razum i Jasenka Majpruz

Zavera: tajna priča o Protokolima sionskih mudraca je grafički roman (roman u stripu), poslednje delo američkog strip-crtača Vila Ajznera. Prvi put je objavljen 2005. godine, a Ajzner ga je radio poslednje dve godine svog života. Objavljen je posle Ajznerove smrti.

Roman predstavlja pokušaj da se razbije mit o postojanju navodne jevrejske i masonske zavere da se zavlada svetom, promovisan početkom 20. veka u antisemitskom pamfletu pod nazivom Protokoli sionskih mudraca.

O romanu[uredi | uredi izvor]

Zavera: tajna priča o Protokolima sionskih mudraca je poslednje Ajznerovo delo, grafički roman kom je posvetio poslednje dve godine života. To je istorijska novela o nastanku i posledicama koje je izazvao antisemitski pamflet Protokoli sionskih mudraca o navodnoj jevrejskoj i masonskoj zaveri.[3] Vil Ajzner, poreklom Jevrejin,[4] je rad na ovom delu smatrao jednim od najvažnijih zadataka u čitavoj svojoj karijeri. Podršku u ovom poduhvatu pružio mu je i proslavljeni italijanski književnik i intelektualac svetskog ugleda Umberto Eko, koji je napisao predgovor za Zaveru.[5]

Uznemiren činjenicom da su Protokoli sionskih mudraca, koji su se shvatali kao doslovni planovi jevrejskih vođa o preuzimanju sveta, nastavili da se izdaju i šire među milionima ljudi širom sveta, Ajzner se nadao da će njegova grafička novela zaustaviti tu izmišljotinu. Smišljeni kao antisemitska propaganda, kojoj je bio cilj da skrene pažnju sa represivne politike cara Nikoloja II, Protokoli su prvi put objavljeni u Rusiji 1905. godine. No, taj falsifikat je postigao mnogo više nego što su bile početne ambicije njegovih tvoraca. S vremenom, ova laž je postala opšteprihvaćena i niko nije mogao da zaustavi dalje objavljivanje tog dela. U svom grafičkom romanu Ajzner predstavlja celu povorku istorijskih ličnosti, počevši od cara Nikolaja II, do Adolfa Hitlera i Henrija Forda. Nažalost, Ajzner je umro pre nego što je mogao da vidi da li će njegova grafička novela imati učinak kom se nadao, a želeo je samo jedno: da Zavera – tajna pričao protokolima sionskih mudraca bude „još jedan ekser u sanduku te strašne vampirske prevare“.[5]

U Uvodu u ovo delo Umberto Eko je napisao:[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ajzner 2009 harvnb greška: više ciljeva (2×): CITEREFAjzner2009 (help)
  2. ^ „The Plot”. Will Eisner - official website. Pristupljeno 30. 1. 2017. 
  3. ^ „Will Eisner”. Encyclopedia Britannica. Pristupljeno 26. 12. 2017. 
  4. ^ Schumacher 2010, str. 2−12
  5. ^ a b „Vil Ajzner: Zavera – tajna priča o „Protokolima sionskih mudraca. Samizdat B92. Pristupljeno 2. 2. 2018. 
  6. ^ Eko 2004

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]