Pređi na sadržaj

Zaštita intelektualne svojine na granici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Enciklopedija Vikipedija
Enciklopedija Vikipedija

Područje primene carinskih mera[uredi | uredi izvor]

Zaštita prava intelektualne svojine na granici u Republici Srbiji uređena je:

  • Carinskim zakonom (Deo osmi – Mere za zaštitu prava intelektualne svojine na granici, čl. 280-287) i Uredbom o uslovima i načinu primene mera za zaštitu prava intelektualne svojine na granici. Uredba je donesena na osnovu član 287. Carinskog zakona.
Uredba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016) propisuje primenu carinskih mera za zaštitu prava intelektualne svojine kada:[uredi | uredi izvor]
  • je podneta deklaracija za stavljanje robe u slobodan promet, izvoz ili ponovni izvoz, bilo da je podneta u pismenom obliku, elektronskom razmenom podataka, usmeno ili drugim radnjama, u skladu sa čl. 86 CZ;
  • se prilikom sprovođenja mera carinskog nadzora, prilikom unosa robe u carinsko područje RS, u skladu sa čl. 62 CZ i prilikom napuštanja carinskog područja RS, u skladu sa čl. 214 CZ, pronađe roba koja se unosi u ili iznosi iz carinskog područja RS, za koju se sumnja da se njome povređuje pravo intelektualne svojine,
  • je roba stavljena u carinski postupak sa odlaganjem, u smislu čl. 110 st. 1 CZ;
  • se roba ponovo izvozi iz carinskog područja RS, u skladu sa čl. 209 st. 2 i 3 CZ;
  • je roba smeštena u slobodnu zonu ili slobodno skladište, u skladu sa čl. 191 CZ,
Roba kojom se povređuje pravo intelektualne svojine je:[uredi | uredi izvor]
  • krivotvorena roba je:
  1. roba koja je neovlašćeno obeležena žigom, ili žigom koji se bitno ne razlikuje od originalnog žiga, uključujući i pakovanje te robe;
  2. svaki simbol žiga (uključujući logotip, etiketu, nalepnicu, brošuru, uputstvo za upotrebu ili garantni list na kome se nalazi taj simbol), čak i kada je podnet odvojeno, pod istim uslovima kao i roba navedena u prvom stavu;
  3. materijali za pakovanje obeleženi žigom krivotvorene robe, podneti odvojeno, pod istim uslovima kao i roba navedena u prvom stavu;
  • piratizovana roba, kojom se smatra roba koja je izrađena ili sadrži kopije izrađene bez odobrenja nosioca autorskog prava ili srodnih prava ili prava na dizajn ili bez odobrenja lica koja je ovlastio nosilac prava, bez obzira jesu li navedena prava registrovana, ako se izradom tih kopija povređuju autorska prava ili srodna prava ili pravo na dizajn ;
  • roba kojom se povređuje:
  1. patent ili mali patent prema propisima RS
  2. sertifikat o dodatnoj zaštiti, prema propisima RS
  3. pravo na zaštitu biljne sorte, prema propisima RS
  4. oznaka porekla ili oznaka geografskog porekla, prema propisima RS
  5. pravo na topografiju integrisanih kola, prema proisima RS
Enciklopedija Vikipedija
Enciklopedija Vikipedija

Robom kojom se povređuje pravo intelektualne svojine, smatra se i bilo koji kalup ili matrica koji su posebno napravljeni ili prepravljeni za izradu robe kojom se povređuje pravo intelektualne svojine, ako se upotrebom takvog kalupa ili matrice povređuje pravo intelektualne svojine, prema važećim propisima.

Nosiocem prava intelektualne svojine smatra se:[uredi | uredi izvor]
  • nosilac žiga, autorskog prava ili srodnog prava, prava na dizajn, patenta ili malog patenta, sertifikata o dodatnoj zaštiti, prava na zaštitu biljne sorte, oznake porekla, oznake geografskog porekla
  • drugo lice ovlašćeno da koristi bilo koje pravo intelektualne svojine iz prethodnog stava
  • zastupnik nosioca prava ili ovlašćenog korisnika prava
Enciklopedija Vikipedija
Enciklopedija Vikipedija

Nosioca prava ili ovlašćenog korisnika prava može zastupati fizičko ili pravno lice, uključujući i:

  • organizaciju za kolektivno ostavarivanje autorskog ili srodih prava čija je jedina ili glavna svrha ostvarivanje autorskog ili srodnih prava;
  • grupe ili predstavnike (zastupnike) koji su podneli prijavu za registraciju zaštićene oznake porekla ili zaštićene oznake geografskog porekla;
  • oplemenjivače biljnih sorti;
Mere za zaštitu prava intelektualne svojine ne odnosi se na:[uredi | uredi izvor]
  1. robu obleženu žigom uz odobrenje nosioca žiga, ili na robu koja je obeležena zaštićenom oznakom porekla ili geografskog porekla, ili koja je zaštićena patentom ili malim patentom ili sertifikatom o dodatnoj zaštiti, autorskim pravom ili srodnim pravima ili pravom na dizajn ili pravom na zaštitu biljne sorte i koja je izrađena uz odobrenje nosioca prava, ali je bez pristanka nosioca prava stavaljena u jedan od carinskih dozvoljenih postupanja ili upotreba iz čl. 2 ove Uredbe;
  2. robu iz tačke 1) ovog stava izrađenu ili zaštićenu nekim od drugih prava intelektualne svojine iz čl. 3 st. 1 ove Uredbe pod uslovima drugačijim od onih koji su ugovoreni sa nosiocem prava;
  3. manju količinu nekomercijalne robe koja se nalazi u ličnom prtljagu putnika ili koja se šalje u manjim pošiljkama, u propisanoj količini i vrednost, koja je u skladu sa carinskim propisima oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina, i ne postoje pokazatelji koji bi ukazivali na to da se radi o robi koja je namenjena komercijalnom prometu.

Ova Uredba ne primenjuje se:

  • Na odredbe člana 286. ove Uredbe ne primenjuju se na robu obeleženu žigom uz saglasnost nosioca prava na taj žig, odnosno na robu koja je predmet zaštite autorskog ili srodnih prava, ili prava na dizajn, koja je proizvedena uz saglasnost nosioca prava, ali je stavljena u carinski postupak bez saglasnosti nosioca prava.
  • Na odredbe člana 286. ove Uredbe ne primenjuju se ni na robu iz stava 1. ovog člana proizvedenu ili obeleženu žigom, pod uslovima različitim od onih dogovorenih sa nosiocem prava.

Saglasno ovim odredbama Uredbe, Uprava carina Odeljenje za zaštitu intelektualne svojine, ne preduzima mere prekida i zadržavanja robe kada se radi o originalnim proizvodima, iako je roba uvezena od pravnog lica koja nema zaključen distributerski ugovor ili bilo koji ugovor sa stranim pravnim licem.

Ovlašćenog uvoznika ili generalnog (ovlašćenog) distributera, može zaštititi od paralelnog uvoza originalnih proizvoda, jedino strano pravno lice sa kojim je zaključio ugovor o distributerstvu. Uprava carina nema ovlašćenja da sprečava paralelni uvoz, kao ni bilo koji drugi državni organ.

  • na manje količinu nekomercijalne robe koja se nalazi u ličnom prtljagu putnika ili se šalje u manjim pošiljkama, u propisanoj količini i vrednosti, koja je u skladu sa carinskim propisima oslobođena od plaćanja uvoznih dažbina i ne postoje pokazatelji koji bi ukazivali na to da se radi o robi koja je namenjena komercijalnom prometu


Preduzimanje mera za zaštitu prava intelektualne svojine[uredi | uredi izvor]

Mere za zaštitu prava intelektualne svojine na granici mogu se sprovoditi na osnovu zahteva nosioca prava i po službenoj dužnosti (ex officio).

Mere koje preduzima carinski organ po službenoj dužnosti[uredi | uredi izvor]

Kada carinski organ posumnja da se sa robom povređuje pravo intelektualne svojine, može da prekine sprovođenje zahtevanog carinski dozvoljenog postupanja, odnosno da privremeno zastane sa puštanjem i pre nego što zahtev iz čl. 8 ove Uredbe bude podnet ili prihvaćen (čl. 7 Uredbe).

Mere koje preduzima carinski organ po zahtevu nosioca prava[uredi | uredi izvor]

Na osnovu pisanog zahteva nosioca prava intelektualne svojine, koji se podnosi carinskom organu na obrascu koji je sastavni deo Uredbe (Prilog br. 1), a koji sadrži sve obavezne podatke i isprave (propisane čl. 8 Uredbe) koje carinskom organu omogućavaju lako prepoznavanje robe na koju se zahtev odnosi.

Uprava carina odobrava sprovođenje traženih carinskih mera za zaštitu prava intelektualne svojine, odnosno na obrascu Zahteva za preduzimanje mera donosi odluku o prihvatanju (čl. 10 Uredbe).

Svaki odobreni Zahtev za preduzimanje mera sa prilozima, UC dostavlja carinarnicama koje su dužne da o tome obaveste sve carinske ispostave u svojoj nadležnosti (do uspostavljanja elektronske komunikacije o donetim odlukama).

Procedura[uredi | uredi izvor]

Kada carinski službenik posumnja da se u pošiljci nalazi roba kojom se povređuje neko od prava intelektualne svojine, sačinjava Zapisnik o prekidu carinskog postupka i privremenom zadržavanju robe.

Kada Carinarnica / CI prekine carinski postupak i robu privremeno zadrži, o bez odlaganja obaveštava:

  1. derklaranta ili držaoca robe (u smislu čl. 63 CZ)
  2. Upravu carina, Odeljenje za zaštitiu intelektualne svojine. S obzirom da je predmetni Zapisnik merodavan za dalje postupanje Odeljenja za zaštitu intelektualne svojine, odnosno da na osnovu podataka dostavljenih putem ovog Zapisnika UC obaveštava nosioca prava intelektualne svojine, odnosno njegovog ovlašćenog punomoćnika o činjenici da je carinski postupak prekinut i roba privremeno zadržana, neophodno je da isti bude precizno popunjen u svim poljima, navođenjem svih traženih podataka, potpisan i overen pačatom od strane lica koja su navedena u rubrici za potpis. Ukoliko mogućnosti dozvoljavaju, poželjno je da Zapisnik bude popunjen čitko, računarom, pisaćom mašinom ili čitkim rukopisom. Uz pomenuti Zapisnik, potrebno je da se dostavi i prateća dokumentacija: JCI, tovarni list, faktura i dr. raspoloživa dokumentacija.
Rokovi[uredi | uredi izvor]

Roba na koju se odnosi prekid carinskog postupka se zadržava pod carinskim nadzorom 10 radnih dana (rok se na obrazloženi zahtev nosioca prava može produžiti za još 10 radnih dana Ako je carinski organ obavešten da je pokrenut postupak koji vodi meritornoj odluci ili da je nadležni organ odredio privremenu meru na osnovu koje se odlaže puštanje robe i po isteku roka, carinski organ će postupiti u skladu sa odlukom o privremenoj meri.

Nosilac prava je dužan da u roku od 8 radnih dana od dana prijema meritorne odluke obavesti UC o istoj.

Ukoliko nadležni sud odbaci / odbije tužbeni zahtev, UC na osnovu pravosnažne sudske odluke o tome, u roku od 8 radnih dana od dana prijema odluke, pismeno obaveštava nadležnu carinarnicu, koja nastavlja postupak sa robom.

U vezi sa tim, nadležna carinarnica će obavestiti deklaranta, držaoca odnosno primaoca robe da robu može da stavi u dozvoljeno carinsko postupanje ukoliko su za to ispunjeni uslovi

O nastavku carinskog postupka, odnosno o činjenici da su ispunjeni uslovi da se carinski postupak sa robom nastavi, carinarnicu / CI obaveštava Odeljenje za zaštitu intelektualne svojine UC. Po prijemu obaveštenja, u roku od 8 radnih dana, Carinarnica / CI o nastavku postupka obaveštava deklaranta / dražaoca robe / primaoca robe, kao i Odeljenje za zaštitu IS UC, uz dostavljanje relevantne dokumentacije

Pregled i uzorkovanje robe[uredi | uredi izvor]

U navedenom roku, podnosilac zahteva za preduzimanje mera za zaštitu prava IS i zainteresovane strane u postupku, imaju pravo da izvrše pregled privremeno zadržane robe, pod carinskim nadzorom, o čemu carinarnica / CI sačinjava Zapisnik o pregledu robe koji dostavlja nosiocu prava IS, Upravi carina, a jedan primerak zadržava.

Prilikom pregleda robe, nosilac prava IS može carinarnici da podnese zahtev za uzimanje uzoraka robe u svrhu analize, s tim što je u obavezi da, ukoliko okolnosti to dozvoljavaju, iste vrati pre nego što se postupak sa robom nastavi. O uzorkovanju robe, carinarnica / CI obaveštava Odeljenje za zaštitu IS UC. Nosilac prava snosi odgovornost i troškove bilo koje analize ovih uzoraka.

Ako se radi o robi koja je privremeno zadržana, a za koju postoji sumnja da povređuje pravo na dizajn, patent ili mali patent, sertifikat o dodatnoj zaštiti ili pravo na zaštitu biljne sorte, u tom slučaju deklarant, vlasnik, uvoznik, držalac ili primalac robe mogu, uz polaganje obezbeđenja (koje mora biti položeno u iznosu koji je dovoljan za zaštitu interesa nosioca prava i ono neće uticati na druga pravna sredstva koja su na raspolaganju nosiocu prava), da zahtevaju puštanje robe ili okončanje zadržavanja robe, ako su ispunjeni sledeći uslovi:

  1. da je carinski organ blagovremeno obavešten o pokretanju postupka koji vodi meritornoj odluci (u skladu sa čl. 14 i 15 Uredbe)
  2. da do isteka već pomenutog roka nadležni organ nije odredio privremenu meru
  3. da su ispunjene sve carinske formalnosti

Deklarant, vlasnik, uvoznik, držalac ili primalac robe, dužan je da pre preuzimanja robe, podmiri troškove nastale u vezi sa čuvanjem i održavanjem robe.

Ako je postupak koji vodi meritornoj odluci pokrenut na drugi način (ne na inicijativu nosioca prava na dizajn, patent ili mali patent, sertifikat o dodatnoj zaštiti ili pravo na zaštitu biljne sorte), obezbeđenje će biti vraćeno ako lice koje je pokrenulo postupak, u roku od 20 radnih dana od dana prijema obaveštenja o zadržavanju robe, ne ostvari svoje pravo da pokrene postupak. U slučaju primene čl. 14 st. 2 Uredbe ovaj rok carinski organ može da produži najviše do 30 radnih dana.


Uništenje robe[uredi | uredi izvor]

Postupak sa robom za koju se utvrdi da povređuje pravo IS[uredi | uredi izvor]
Enciklopedija Vikipedija
Enciklopedija Vikipedija

Ukoliko se u postupku utvrdi da je robom povređeno neko od prava IS, ta roba ne sme da se:

  1. unese u carinsko područje RS,
  2. stavi u slobodan promet,
  3. iznese iz carinskog područja RS,
  4. izveze,
  5. ponovo izveze,
  6. stavi u carinski postupak sa odlaganjem,
  7. smesti u slobodnu zonu ili slobodno skladište
Enciklopedija Vikipedija
Enciklopedija Vikipedija

Ukoliko je tužbeni zahtev prihvaćen i sudskom odlukom naloženo uništenje te robe, carinski organ će naložiti uništenje pod carinskim nadzorom, ili njeno uklanjanje iz uobičajenih trgovinskih tokova na drugih način (ukljkučujući i ustupanje, bez naknade, u humanitarne i slične svrhe, reciklažu i sl.) pod uslovom da:

  1. se u najvećoj meri smanji rizik od buduće povrede prava
  2. se nosiocu prava ne nanosi šteta
  3. nosiocu prava bude omogućeno da predloži način uništenja

Ako je odlukom nadležnog suda naloženo uništavanje robe pod carinskim nadzorom, carinski organ će nosiocu prava omogućiti da pre uništenja zadrži uzorke u meri i količini koji su potrebni kao dokaz u postupku protiv lice umešanih u povredu prava

Troškovi[uredi | uredi izvor]

Troškove skladištenja, čuvanja i održavanja robe snosi vlasnik ili uvoznik robe.

Ukoliko UC prihvati Zahtev za preduzimanje mera, nosilac prava ne može da zahteva naknadu štete, ako se ne utvrdi da se robom zadržanom od strane carinskog organa povređuje pravo IS i nastavi sprovođenje odgovarajućeg carinskog postupka.

Carinski organ nije dužan da nadoknadi štetu nosiocu prava u slučaju da roba za koju je prihvaćen zahtev za preduzimanje mera nije otkrivena od strane carinarnice, da je puštena ili da nije pokrenut postupak za njeno zadržavanje.

Roba koja je oduzeta u prekršajnom postupku[uredi | uredi izvor]

Sa robom za koju postojanje sumnje u povredu prava intelektualne svojine nije izraženo u vreme stavljanja u neki od carinski dozvoljenih postupanja ili upotrebe, a koja je pravosnažnim rešenjem oduzeta u carinsko prekršajnom postupku i referisana za javnu prodaju, postupa se na sledeći način:

  • o sumnji u povredu prava intelektalne svojine, nadležna organizaciona jedinica u okviru carinarnice, može da obavesti UC, Odeljenje za ZIS, koje preduzima dalje mere za zaštitu prava IS, obavštavajući nosioce prava o mogućoj povredi njihovih prava (bilo da se radi o merama koje se preduzimaju po zahtevu nosioca prava ili po službenoj dužnosti).

Nosilac prava je dužan da u roku od 8 radnih dana od dana prijema meritorne odluke obavesti UC o istoj.

Ukoliko nadležni sud odbaci / odbije tužbeni zahtev, UC na osnovu pravosnažne sudske odluke o tome, u roku od 8 radnih dana od dana prijema odluke, pismeno obaveštava nadležnu carinarnicu, koja nastavlja postupak sa robom.

U vezi sa tim, nadležna carinarnica će obavestiti deklaranta, držaoca odnosno primaoca robe da robu može da stavi u dozvoljeno carinsko postupanje ukoliko su za to ispunjeni uslovi

Nastavak carinskog postupka sledi:[uredi | uredi izvor]
  • po isteku roka 10 + 10 radnih dana
  • ukoliko je nosilac prava nedostupan
  • po izjašnjenju nosioca prava da roba je originalna / odnosno da neće pokretati postupak koji vodi meritornoj odluci
  • po odluci nadležnog organa / ukoliko nadležni sud odbaci tužbu ili odbaci tužbeni zahtev

Izvori[uredi | uredi izvor]