Zdenka Kidrič
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
zdenka kidrič | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
![]() Pepca Kardelj, Zdenka Kidrič i Vida Tomšič | |||||||
Lični podaci | |||||||
Datum rođenja | 20. septembar 1909. | ||||||
Mesto rođenja | Ljubljana, Austrougarska | ||||||
Datum smrti | 19. decembar 2008.99 god.) ( | ||||||
Mesto smrti | Ljubljana, Slovenija | ||||||
Profesija | društveno-politička radnica | ||||||
Porodica | |||||||
Supružnik | Boris Kidrič | ||||||
Delovanje | |||||||
Član KPJ od | 1930. | ||||||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | ||||||
Služba | NOV i PO Jugoslavije Jugoslovenska armija 1941—1945. | ||||||
Čin | potpukovnik u rezervi | ||||||
Odlikovanja |
|
Zdenka Kidrič (rođ. Armič; Ljubljana, 20. septembar 1909 — Ljubljana, 19. decembar 2008) bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe i društveno-politička radnica Socijalističke Republike Slovenije.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođena je 20. septembra 1909. u Ljubljani. Završila je Trgovačku školu u Ljubljani.
Godine 1930. postala je član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). U proj polovini 1930-ih godina je radila na obnavljanju partijske organizacije u Sloveniji, a takođe je učestvovala u radu organizacije „Crvena pomoć“. Od oktobra 1933. do 1935. godine je bila sekretar Pokrajinskog komiteta „Crvene pomoći“ za Sloveniju. Od 1934. je bila i član Komisije za rad među ženama pri Pokrajinskom komitetu KPJ za Sloveniju.
Zajedno sa Edvardom Kardeljem i Mihom Marnikom, bila je od avgusta 1935. do aprila 1937. godine, na školovanju u Moskvi, gde je završila „Međunarodnu lenjinsku školu“. Od 1937. do 1939. godine radila je kao kurirka CK KPJ u Beču, Pragu i Parizu.
Neposredno pred početak Drugog svetskog rata, septembra 1939. godine, vratila se u Kraljevinu Jugoslaviju, gde se bavila političkim radom. Bila je najpre član, a potom i sekretar Okružnog komiteta KP Slovenije za Ljubljanu.
Učesnica je Narodnooslobodilačke borbe od 1941. godine. Avgusta 1941, kada je formirana Zaštitno-obaveštajna služba (sloven. Varnostno-obveščevalna služba), Edvard Kardelj je njen rad prepustio, iskusnim komunistima, Francu Ravbaru i Zdenki Kidrič. U ovoj organizaciji Zdenka je radila sve do pred kraj rata, kada je formirano Odeljenje za zaštitu naroda za Sloveniju (OZNA), u kojoj je ostala do 1946. godine. Tokom rata je bila članica Slovenačkog narosnooslobodilačkog saveta i Glavnog odbora Oslobodilačkog fronta Slovenije.
Od 1946. do 1964. radila je u Komisiji za kadrove Centralnog komiteta Komunističke partije Slovenije, a od 1964. u Komisiji za kadrove Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije.
Bila je članica CK SK Slovenije, birana na Trećem i Četvrtom kongresu SK Slovenije, članica Glavnog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Slovenije i članica Saveta federacije. U periodu od 1946. do 1952. birana je za narodnog poslanika Narodne skupštine NR Slovenije. Imala je čin rezervnog potpukovnika JNA.
Bila je supruga Borisa Kidriča, visokog državnog i partijskog funkcionera FNRJ, koji je umro 1953. godine, s kojim je imala ćerku Jurkicu, rođenu 1939. godine.
Umrla je 19. decembra 2008. u Ljubljani.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden narodnog oslobođenja, Orden Republike sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem i Orden za hrabrost.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Vojna enciklopedija (knjiga četvrta). Beograd 1972. godina
- Rođeni 1909.
- Umrli 2008.
- Ljubljančani
- Slovenci
- Komunisti Slovenije
- Jugoslovenski partizani
- Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi
- Pripadnici OZNE
- Oficiri JNA u rezervi
- Nosioci Partizanske spomenice 1941.
- Nosioci Ordena narodnog oslobođenja
- Društveno-politički radnici SR Slovenije
- Članovi Saveta federacije SFRJ
- Sahranjeni na groblju Žale
- Žene u politici u SFRJ