Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine

Sjedište Zemaljske vlade bilo je u današnjem Predsjedništvu Bosne i Hercegovine

Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine je bila institucija austrougarske okupacione vlasti u Bosni i Hercegovini, od 1878. do 1918. godine. Zemaljska vlada je ustrojena carskom naredbom od 29. oktobra 1878. godine. Službeni rad Zemaljska vlada započela je u Sarajevu, 1. januara 1879. godine. Na čelu Zemaljske vlade nalazio se Zemaljski poglavar čija je uloga bila titularna. Stvarni šef Zemaljske vlade bio je civilni adlatus. Sve odluke Zemaljske vlade, morale su odobriti institucije Austrougarske. Zemaljska vlada je imala izvršnu, sudsku vlast i nadležnost nad administracijom.

Sjedište Zemaljske vlade

Austrougarski general Oskar Poćorek, zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine (1911—1914) i inicijator terora nad Srbima

Austrougarski general Stjepan Sarkotić, zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine (1915—1918) i glavni zagovornik terora nad Srbima

Sjedište Zemaljske vlade nalazilo se u današnjem Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Nakon Prvog svjetskog rata u istom objektu bila je smještena uprava Drinske banovine. Objekat Zemaljske vlade građen je od 1886. do 1888. godine po projektu arhitekte Josipa Vancaša.

Organizacija Zemaljske vlade

Na početku okupacije, Zemaljska vlada je imala tri odjeljenja i to odjeljenje za unutrašnju upravu, finansije i pravosuđe. Vrhovna upravna vlast nad Bosnom i Hercegovinom dodijeljena je Austrougarskoj vladi. U ime Austrougarske vlade, administrativnim poslovima u Bosni i Hercegovini upravljalo je Zajedničko ministarstvo finansija. Pri Zajedničkom ministarstvu finansija u Beču postojao je Bosanski biro koji je preko Zemaljske vlade u Sarajevu upravljao Bosnom i Hercegovinom. Zemaljska vlada je pored tri prvobitna resora, kasnije dobila građevinsko, privredno, tehničko i odjeljenje za nastavu i bogoslovlje. Šef Zemaljske vlade bio je civilni adlatus koji je neposredno potčinjen Bosanskom birou odnosno Zajedničkom ministarstvu finansija u Beču.

Reorganizacijom zemaljske uprave 1912. godine ukinut je položaj civilnog adlatusa. Rukovođenje Zemaljskom vladom predato je Zemaljskom poglavaru koji je istovremeno bio i komandant okupacione vojske što je bio jedinstven slučaj u Austrougarskoj monarhiji. Funkciju Zemaljskog poglavara vršili su istaknuti carski oficiri.

Vidi još

• Srbi u Bosni i Hercegovini
• Bosna i Hercegovina (1878—1918)
• Benjamin Kalaj
• Stefan Burijan
• Sarajevski atentat
• Dobojski logor
• Sarajevski pogrom nad Srbima 1914.
• Progon Srba u Bosni i Hercegovini (1914—1918)
• Veleizdajnički proces (1915—1916)
• Istorija Bosne i Hercegovine
• Istorija Republike Srpske

Literatura

• Babić, Mirko; Vujičić, Petar (2014). „Austrougarski pogromi protiv Srba 1914-1918: Sa posebnim osvrtom na ratno zakonodavstvo, logore i zločine šuckora u BiH”. Sarajevski atentat 1914. Ćorovićevi susreti 2013. godine: Međunarodni naučni skup istoričara. Gacko: Prosvjeta. str. 307—324. 
• Kraljačić, Tomislav (1987). Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882—1903). Sarajevo: Veselin Masleša. 
• Kraljačić, Tomislav (2014) [1992]. „Austrougarski planovi o stvaranju etničkog zida u istočnoj Bosni u Prvom svjetskom ratu”. Moguće strategije razvoja Srbije. Beograd: SANU. str. 930—936. 
• Ćorović, Vladimir (1920). Crna knjiga: Patnje Srba Bosne i Hercegovine za vreme Svetskog Rata 1914-1918 (1. izd.). Beograd-Sarajevo.