Pređi na sadržaj

Zigfrid Zelberher

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zigfrid Zelberher
Zigfrid Zelberher
Datum rođenja(1955-08-03)3. avgust 1955.(68 god.)
Mesto rođenjaKlosternojburg

Zigfrid Zelberher (nem. Siegfried Selberherr; Klosternojburg, 3. avgust 1955) je istaknuti austrijski naučnik u oblasti mikroelektronike. Profesor je na Institutu za mikroelektroniku[1] Tehničkog univerziteta u Beču (nem. Technische Universität Wien, TU Wien[2]). Glavna tema njegovih istraživanja su modelovanje i simulacija fizičkih pojava u oblasti mikroelektronike.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Od 1988. Zigfrid Zelberher je redovni profesor na predmetu Softverska tehnologija mikroelektronskih sistema na Tehničkom univerzitetu u Beču (TU Wien). Studirao je elektrotehniku na Tehničkom univerzitetu u Beču, gde je 1978. godine dobio zvanje diplomiranog inženjera, da bi 1981. godine doktorirao u oblasti tehničkih nauka, a 1984. godine završio je i habilitaciju čime je izabran za docenta. Nakon toga nekoliko godina proveo je kao gostujući istraživač u Belovim laboratorijama.[3] periodu od 1996. do 2020. godine prof. Selberher je bio istaknuti predavač za Udruženje elektronskih uređaja (EDS - Electron Devices Society) od Instituta Inženjera Elektrotehnike i Elektronike (IEEE). Prof. Selberher je dugi niz godina bio na čelu Instituta za mikroelektroniku pri TU Beč (sada ovaj institut vodi njegov mlađi kolega Tibor Graser). U periodu od 1998. do 2005. godine bio je dekan Fakulteta za elektrotehniku i informacione tehnologije.[4] Između 2001. i 2018. bio je član i zamenik predsednika nadzornog odbora ams AG i od 2018. služi kao naučni savetnik odbora. Od 2004. član je savetodavnog odbora u Međuuniverzitetskom odseku za agrobiotehnologiju (Inter-University Department for Agrobiotechnology, IFA-Tulln[5]).

Dostignuća[uredi | uredi izvor]

U svojoj naučnoj karijeri prof. Zigfrid Zelberher je do sada, sa svojim timovima istraživača, objavio više od 400 naučnih radova u časopisima i više od 1200 radova u zbornicima naučnih konferencija, pri čemu je održao više od 250 pozivnih predavanja. Osim toga, autor je tri knjige i urednik više od 40 drugih knjiga, a bio je i mentor više od 100 doktorskih disertacija.

Tokom svog istraživačkog rada prof. Zigfrid Zelberher je razvio simulator MOS (Metal-Oxide-Semiconductor) poluprovodničkih komponenata, poznat pod nazivom MINIMOS, u kome je implementiran model za pokretljivost nosilaca naelektrisanja koji nosi njegovo ime. Osim toga, rukovodio je velikim brojem istraživačkih projekata finansiranih od strane poznatih poluprovodničkih kompanija i agencija, kao što su Austrijski naučni fond (Austrian Science Fund — FWF[6]), Istraživačko udruženje Kristija Dopler (Christian Doppler Research Association — CDG[7]), i Evropski istraživački savet (European Research Council — ERC[8]).

Nagrade[uredi | uredi izvor]

(Izbor)

Važne Publikacije[uredi | uredi izvor]

(Izbor)

Radovi u naučnim časopisima[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Institute for Microeletronics
  2. ^ „TU Wien”. Arhivirano iz originala 19. 06. 2016. g. Pristupljeno 12. 11. 2015. 
  3. ^ Bell Labs
  4. ^ Fakultet za elektrotehniku i informacionu tehnologiju
  5. ^ „IFA-Tulln”. Arhivirano iz originala 20. 08. 2011. g. Pristupljeno 14. 10. 2011. 
  6. ^ Austrian Science Fund
  7. ^ Christian Doppler Research Association
  8. ^ European Research Council
  9. ^ „AIAA Fellows”. 
  10. ^ Schipani, Nicole (12. 11. 2015). „Franz-Dinghofer-Medaille für Prof. Siegfried Selberherr”. www.tuwien.ac.at. Pristupljeno 12. 11. 2015. 
  11. ^ „Bugarske akademije nauka”. Arhivirano iz originala 02. 07. 2014. g. Pristupljeno 09. 05. 2014. 
  12. ^ Evropska Akademija
  13. ^ „Vlada savezne pokrajine Donje Austrije”. Arhivirano iz originala 24. 04. 2015. g. Pristupljeno 12. 10. 2011. 
  14. ^ ERC Advanced Grant 'MOSILSPIN'[mrtva veza]
  15. ^ European Academy of Sciences and Arts
  16. ^ Österreichischen Akademie der Wissenschaften
  17. ^ „Österreichischen Gewerbevereins”. Arhivirano iz originala 18. 05. 2011. g. Pristupljeno 01. 06. 2011. 
  18. ^ „Österreichischen Computer-Gesellschaft”. Arhivirano iz originala 02. 11. 2011. g. Pristupljeno 14. 10. 2011. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]