Znamenite ličnosti Drugog srpskog ustanka
Spisak znamenitih ličnosti Drugog srpskog ustanka je spisak vođa ustanka i turskih vojnih i političkih starešina. Srbija je posle Drugog srpskog ustanka dobila autonomiju u okvirima Osmanske imperije.
Vožd[uredi | uredi izvor]
Za vožda Drugog srpskog ustanka izabran je Miloš Obrenović. On je za vožda novog ustanka izabran na saboru u Takovu, kada je i zvanično objavljeno da je dignut ustanak. Titulu vožda zadržao je sve do kraja ustanka u septembru 1815.
Ustaničke starešine[uredi | uredi izvor]
Ustaničke starešine bili su narodni prvaci, koji su preuzeli vodstvo u Drugom srpskom ustanku. Oni su učestvovali u bitkama i organizovali ustaničke operacije. Za razliku od prethodne generacije vođa iz Karađorđevog ustanka, mnoge vođe novog ustanka bili su iz novije generacije ustaničkih vođa. Neki su bili i učesnici prethodnog ustanka, poput Tanaska Rajića, dok su neki bili u direktnom srodstvu sa ranijim vođama ustanka kao što je slučaj sa Simom Nenadovićem.
- Miloš Obrenović Rudnički oborknez i vrhovni vožd Drugog srpskog ustanka
- Pavle Cukić ustanički komandant
- Petar Nikolajević Moler komandant ustaničke konjice u boju na Dublju
- Arsenije Loma komandant ustanika iz Kačera
- Marko Štitarac
- Lazar Mutap ustanički komandant, poginuo u boju na Ljubiću
- Jovan Dobrača ustanički komandant, učesnik boja na Ljubiću
- Jovan Obrenović ustanički komandant, brat Miloša Obrenovića
- Tanasko Rajić kapetan ustaničke vojske, poginuo kao komandant artiljerije u boju na Ljubiću
- Milić Drinčić komandant vojske iz Rudnika u boju na Ljubiću, poginuo u boju na Dublju
- Sima Nenadović brat Prote Mateije Nenadovića i komandant vojske iz Valjevske nahije, poginuo u konjičkom napadu u boju na Dublju
Turske vojne starešine[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dr Željko Fajfrić, Drugi srpski ustanak