Pređi na sadržaj

Igumanija Agnija (Stanić)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Agnija
(Stanić)
Osnovni podaci
Pomesna crkvaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija valjevska
Titulaigumanija Manastira Bogovađe
SedišteManastir Bogovađa kod Lajkovca Srbija
Godine službeod 5. jula 2005. do 2. maja 2021.
Lični podaci
Svetovno imeKatarina Stanić
Datum rođenja(1940-01-25)25. januar 1940.
Mesto rođenjaOrašac (Šabac), Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti2. maj 2021.(2021-05-02) (81 god.)
Mesto smrtiManastir Bogovađa kod Lajkovca, Republika Srbija

Agnija (svetovno Katarina Stanić; Orašac kod Šapca, 25. januar 1940Manastir Bogovađa, 2. maj 2021) bila je pravoslavna monahinja i igumanija Manastira Bogovađe.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Igumanija Agnija rodila se 25. januara 1940. godine u Orašacu kod Šapca kao Katarina Stanić u pobožnoj porodici. U ranom detinjstvu je primila ljubav prema Bogu od oca Matije Stanića, istaknutog pripadnika Bogomoljačkog pokreta.[1] Sa svega 18 godina dolazi za iskušenicu u Manastir Bogovađu u vreme stradanja i gonjenja Crkve pod komunističkom vlašću. Upravo će ona postati jedna od monahinja koje će spasiti i sačuvati manastir od propadanja.[1]

Nakon pet godina iskušeništva, zamonašila se na Malu Gospojinu, 21. septembara 1964. godine, dobivši ime Agnija. Monašenje je izvršio Episkop žički Vasilije Kostić u Manastiru Bogovađi, a saluživali su episkop šabačko-valjevski Jovan Velimirović i episkop braničevski Hrizostom Vojinović.[2]

Godine 1980. odlazi na poklonjenje Grobu Gospodnjem u Jerusalim i time stiče hadžijsku titulu. Godine 2005. godine episkop šabačko-valjevski Lavrentije Trifunović zamonašio je monahinju Agniju u malu shimu i unapredio u igumaniju. Episkop valjevski Milutin odlikovao je igumaniju Agniju pravom nošenja naprsnog krsta i žezla.[2]

Kada je imenovana za igumaniju, zgrade su bile oronule,  a sestrinstvo je bilo staro i malobrojno. Mati Agnija je pokazala da je spremna da se suoči sa izazovom, jer je pripadala monaškoj struji koja je zagovarala gledište da se radom može doći do spasenja.[3]

Na tome je i ustrojila život sestrinstva, manastirskih radnika i gostiju.  Sigurno je da se u Manastiru Bogovađi nikada nije toliko gradilo kao što je to bio slučaj za vreme njene uprave. Obnovljena je crkva, obnovljeno ili izgrađeno od osnove 11 objekata,  uređene su velika i mala porta, probijene su nove saobraćajnice i obnovljene stare sa dva parkinga, unapređen vodovodni sistem, obnovljeno manastirsko groblje, ekonomija je postavljena na nove osnove.[3]

Posvećivala je pažnju i kulturi, te je manastir izdao nekoliko publikacija, urađeno je nekoliko naučnoistraživačkih radova, vraćeno je i pribavljeno nešto starina, a jedno vreme je radila i ikonopisačka radionica. Obnovljena riznica, arhiv, biblioteka i manastirska administracija su verovatno na najvišem nivou u Valjevskoj eparhiji. Njenim trudom manastiru je vraćeno gotovo 400 hektara zemlje, a poljoprivreda nekada okosnica manastirske ekonomije je doživela značajan napredak.

Dana 2. maja 2021. godine, na praznik Hristovog vaskrsenja upokojila se mati Agnija, sahranjena je na istočnoj strani manastirske porte uz oltar Manastira Bogovađe.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „IMENDAN MATI AGNIJE IGUMANIJE MANASTIRA U BOGOVAĐI”. Crkva Hrista Spasitelja u Ubu. 2019-09-29. Pristupljeno 2021-05-10. 
  2. ^ a b „Episkop Milutin u manastiru Bogovađi | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt]”. www.spc.rs (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 11. 05. 2021. g. Pristupljeno 2021-05-10. 
  3. ^ a b „Slava manastira Bogovađa | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt]”. www.spc.rs (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 21. 05. 2012. g. Pristupljeno 2021-05-10. 
  4. ^ „Upokojila se u Gospodu igumanija Agnija Stanić (1940—2021) | Srpska Pravoslavna Crkva [Zvanični sajt]”. www.spc.rs (na jeziku: srpski). Arhivirano iz originala 10. 05. 2021. g. Pristupljeno 2021-05-10. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]