Pređi na sadržaj

Илирски љутић

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ilirski ljutić
Ranunculus illyricus (Salisb.) Rchb.
Naučna klasifikacija uredi
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Red: Ranunculales
Porodica: Ranunculaceae
Rod: Ranunculus
Vrsta:
R. R. illyricus''
Binomno ime
Ranunculus R. illyricus'
L.
Sinonimi[1]
  • Ranunculus alexeenkoi Grossh.
  • Ranunculus dalmaticus Grossh.
  • Ranunculus freynianus Velen.
  • Ranunculus tenorei Jord.
  • Ranunculus tomentosus Moench

Ilirski ljutić (lat. Ranunculus illyricus) je evropski pripadnik familije ljutića Ranunculaceae, žutih cvetova karakterističnih za familiju. Lako se prepoznaje po srebrnastoj boji stabljike i listova, zahvaljujući dlakama koje ih prekrivaju.[2]

Opis vrste[uredi | uredi izvor]

Ranunculus illyricus (ilirski ljutić) je višegodišnja biljka sa mnogobrojnim, kratkim, dvojakim, jajasto zadebljalim i žiličastim korenovima. Stabljika je visine do 50 cm, uspravna, vitka, može biti granata ili ne. Cela biljka je pokrivena priljubljenim srebrnasto sivim, pustenastim dlakama. Prizemni listovi su sa dugom lisnom drškom. Najniži mogu da budu celi, lancetasti, a ostali trodelni. Režnjevi su uglavnom ponovo deljeni u dva do tri režnja, odnosno sedam do osam režnjića. Režnjevi su linearno lancetasti, šiljati. Listovi na gornjem delu stabljike su trorežnjeviti, a najviši su nedeljeni, linearno lancetasti. Cvetovi su uspravni, široki do 3 cm, bleštavo svetložuti. Čašični listići su uzano jajastog oblika, šiljati, gusto pokriveni srebrnasto sivim dlakama, za vreme cvetanja su naniže savijeni. Uglavnom ih ima pet. Krunični listići su dugi do 15 mm, duži od čašičnih, široko obrnuto jajasti, do gotovo okrugli, sa nektarijom na širokom nokatcu. Cvetna loža je gola, jajasta do valjkasta. Plodovi su mnogobrojni, dugi do 3 mm, bočno spljošteni, a površine kojima se dodiruju su tačkaste. Kljun ploda je šiljat, prav, za polovinu kraći od ploda.Cveta od maja do juna.[2]

Ugroženost i zaštita vrste[uredi | uredi izvor]

U mnogim zemljama je u opasnosti od izumiranja i trebalo bi preduzeti mere zaštite.[3] U Srbiji se nalazi na listi Strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva.[4]

Da bi se povećala efikasnost ovakvih mera, neophodno je poznavati metode razmnožavanja i proceniti njihovu efikasnost. Ilirski ljutić se razmnožava generativno semenom i vegetativno krtolicama. Generativna reprodukcija je pokazala mnoga ograničenja, uključujući zametanje plodova, kapacitet klijanja semena i stopu preživljavanja rasada, pri čemu je prva cvetajuća biljka primećena tek u trećoj godini. Dosadašnja istraživanja pokuzuju da efikasnost vegetativnog razmnožavanja ove vrste može biti veća od efikasnosti generativnog razmnožavanja. Preciznije, biljke dobijene vegetativnim razmnožavanjem su cvetale u prvoj godini nakon nicanja, za razliku od biljaka dobijenih generativnim razmnožavanjem. Iako veliki broj jedinki vegetativnog porekla može negativno da utiče na genetsku raznovrsnost populacije, njihova stopa preživljavanja u odnosu na konkurentske biljke je veća. Da bi se poboljšale postojeće populacije ili stvorile nove, najbolje bi bilo koristiti biljke dobijene klonskim razmnožavanjem, koje se sprovodi u ex situ uslovima.[5]

Stanište[uredi | uredi izvor]

Može se naći na suvim, peskovitim mestima, na osunčanim brežuljcima, na utrinama, pašnjacima, u šikarama.[2]

Rasprostranjenje u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Okolina Subotice, Fruška gora, Deliblatska peščara, Vršački breg, Kusić, Požežena, Vince, Usje, Gradište, Kladovo, Radujevac, Rtanj, Stol kod Bora, Svrljiške planine, Sićevačka klisura, Suva planina, Vidlič, Basara, Rujan, Preševo, Lipljane.[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ranunculus illyricus L.”. Pristupljeno 08. 11. 2023. 
  2. ^ a b v Josifović, M. (1970). Flora SR Srbije 1. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti. str. 278-280. 
  3. ^ Kazmierczakowa, R.; Towpasz, K. (2014). „Ranunculus illyricus L.—Jaskier illiryjski”. Polish Red Data Book of Plants—Pteridophytes and Flowering Plants, 3rd ed. Cracow: Polish Academy of Sciences, Institute of Nature Conservation. str. 196-197. 
  4. ^ Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva: https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/ministarstva/pravilnik/2010/5/3/reg
  5. ^ Kocot, D.; Sitek, E.; Nowak, B.; Kolton, A.; Towpasz, K. (2022). „Reproductive Biology of Dry Grassland Specialist Ranunculus illyricus L. and Its Implications for Conservation”. Biology 11(6): 873. 
  6. ^ Tomović, G.; Ranđelović, V.; Niketić, M.; Vukojičić, S.; Zlatković, B. (2003). „New distribution data of some pontic and submediterranean plant species in Serbia”. Archives of Biological Sciences 55(1-2): 45—54.