Pređi na sadržaj

Ispendža

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ispendža je bio porez za nemuslimane u Osmanskom carstvu[1][2].

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Ispendža je bio porez na zemljište koga je plaćalo nemuslimansko stanovništvo Osmanskog carstva, kao pandan resm-i ćiftu koga su plaćali muslimani, a koji je bio manji od ispendže[3]. U vreme vladavine Bajazita II umanjena je visina ispendže, kako bi ih poreski obveznici mogli isplatiti, a ponovo je iznos ispendže umanjen 1587. godine[3]. Hrišćane je ovaj porez podsticao na preobraćanje u islam. Ispendža je postojala na Balkanu i pre osmanskih osvajanja, a pod Turcima je takav porez samo prilagođen. Ispendža je nastala iz vizantijskog "zeugaratikiona", poreza na zemlju zasnovanom na zeugarionu - posedu koji je mogao biti obrađen pomoću para volova[3].

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ ACCOUNTING METHOD USED BY OTTOMANS FOR 500 YEARS: STAIRS (MERDIBAN) METHOD (PDF). p. 192.
  2. ^ A historical and economic geography of Ottoman Greece: the southwestern Morea in the 18th century. ASCSA. 2005. p. 24. ISBN 978-0-87661-534-8.
  3. ^ a b v Malcolm, Noel (1999). Kosovo: A Short History. Harper Perennial. ISBN 978-0-06-097775-7.