Iljušin
Iljušin (rus. Авиационный комплекс имени С. В. Ильюшина) | |
---|---|
Razvoj i proizvodnja | |
Delatnost | Aeronautika, vojna industrija, vazduhoplovstvo |
Osnovano | 13. januar 1933. godine Moskva, Rusija |
Osnivači | Sergej Vladimirovič Iljušin |
Sedište | Moskva |
Proizvodi | Vojne i civilne avione |
Broj zaposlenih | oko 12 000 |
Veb-sajt | www |
Iljušin (rus. Авиационный комплекс имени С. В. Ильюшина) je ruski konstrukcioni biro i proizvođač aviona koji je osnovao Sergej Vladimirovič Iljušin.
Istorijat
[uredi | uredi izvor]Potpredsednik Komesarijata teške industrije SSSR i šef vazduhoplovne industrije P. I. Baranov je 13. januara 1933. godine, pri fabrici No 39 formirao „Centralni Konstrukcioni Biro (CKB)“ za projektovanje i proizvodnju lakih aviona. Prema rukovodiocu biroa dobio je prvo nezvanično naziv S. V. Iljušin, a nakon njegovog penzionisanja i smrti ceo taj kompleks je prema njemu dobio naziv rus. Авиационный комплекс имени С. В. Ильюшина.
Već 1935. godine, iz ovog biroa izlazi dvomotorni bombarder sa radnom oznakom CKB-26 s sledeće godine njegova poboljšana varijanta CKB-30, koji nakon puštanja u proizvodnju dobio vojnu oznaku DB-3. Ovaj avion je u avgustu mesecu 1936. godine predat na upotrebu Crvenoj armiji i sa njim je 1938. i 1939. godine, oboren prvi svetski rekord koji je pripisan sovjetskoj avijaciji. Serijska proizvodnja ovog aviona počinje 1937. godine. Civilna verzija ovog aviona dobila je naziv „Moskva“ i sa njim su za to vreme obavljeni izvanredni letovi na relaciji Moskva - Daleki istok i u Severnu Ameriku.
Od 1935. godine, pa nadalje ovaj tim projektuje avion za protivtenkovsku borbu, za uništavanje vojnih objekata iopreme i živu silu neprijatelja. Avion je nosio oznaku CKB-55 ili oklopni jurišnik BŠ-2. Ispitivanje aviona je počelo 2. oktobra 1939. godine, a proizvodnja uoči samog rata. Kada je doneta odluka o preimenovanju aviona (prema imenu glavnog konstruktora) CKB-55 je dobio oznaku Il-2 a bombarder DB-3 (CKB-26/30), nosi oznaku Il-4. Oba aviona su ušla u istoriju, Il-4 kao prvi saveznički avion koji je bombardovao Berlin, a Il-2 avion koji je proizveden u jako velikom broju primeraka oko 36 000 primeraka i postao rodonačelnik novog vida avijacije „jurišne avijacije“, avion se proslavio pod nadimkom „leteći tenk“. Može se slobodno reći da je avion Il-2 bio efikasno oružje koje je postala prepreka za sprovođenje Blickriga.
Za vreme rata, OKB Iljušin i fabrika se dislocirani u Kujbišev (Samara), a posle rata biro se ponovo vraća u Moskvu i radi na projektu prvog sovjetskog transportnog/putničkog aviona Il-12. Na bazi ovog aviona razvija se novi putnički avion Il-14 sa višim performansama od svog prethodnika. Ovo ujedno i postaje postepena preorijentacija na putnički i transportni program kompletnog Zavoda. Prvi četvoromotorni bambarder na mlazni pogon Il-22 je delo konstruktora i zaposlenih u Zavodu Iljušin.
U toku svog poslovanja, ova firma je razvila i proizvela veoma uspešne avione, ovde se navode samo najznačajniji: jurišnici Il-2, Il-10, Il-102; bombarderi Il-4, Il-28, Il-38; putnički Il-14, Il-18, Il-62, Il-86 i Il-96; i transportni avioni Il-12, Il-76, Il-96T i Il-114T.
Struktura poslovnog sistema Iljušin
[uredi | uredi izvor]Aviacionnый kompleks imeni S. V. Ilьюšina (Poslovni sistem Iljušin) ima sledeću strukturu:
- Konstrukcioni biro aviona sedište: Moskva,
- Prototipska proizvodnja sedište: Moskva,
- Filijala - Opitni centar sedište: aerodrom Žukovski Moskovska oblast,
- Centar za obuku kadrova sedište: Moskovska oblast-okrug Dmitrov,
- Centar za remont transportnih aviona sedište: Novgorod,
- Predstavništvo sedište: Taškent, Uzbegistan,
- Filijala Iljušina sedište: Voronjež,
- Filijala Iljušina sedište: Uljanovsk i
- Ogranak Iljušina sedište: Rjazan-grad
Po odluci ruske vlade Aviacioni kompleks Iljušin je 2006. godine integrisan u novu "Ujedinjenu avio-proizvodnu korporaciju".
Avioni
[uredi | uredi izvor]Naziv aviona | NATO oznaka | Godina | Namena aviona |
---|---|---|---|
DB-3 | - | 1936. | teški bombarder |
Iljušin Il-1 | - | 1943. | teški lovac |
Iljušin Il-2 | Bark | 1940. | jurišni bombarder |
Iljušin Il-4 | Bob | 1939. | teški bombarder |
Iljušin Il-6 | - | 1943. | bombarder dugog dometa |
Iljušin Il-8 | - | 1943. | teški bombarder |
Iljušin Il-10 | Beast | 1944. | jurišni bombarder |
Iljušin Il-12 | Coach | 1945. | srednje linijski putnički avion |
Iljušin Il-14 | Crate | 1950. | srednje linijski putnički avion |
Iljušin Il-16 | - | 1945. | jurišni bombarder |
Iljušin Il-18s Aš73 | Clam | 1946. | dugo linijski putnički avion (sa klipnim motorima) |
Iljušin Il-18 | Coot | 1957. | dugo linijski putnički avion (sa turboelisnim motorima) |
Iljušin Il-20 | - | 1948. | jurišni bombarder (eksperimentalni) |
Iljušin Il-20 | Coot-A | 1968. | avion za protiv elektronsko ratovanje |
Iljušin Il-22 | - | 1947. | taktički bombarder |
Iljušin Il-24 | - | 1983. | izviđač |
Iljušin Il-28 | Beagle / Mascot | 1948. | taktički bombarder |
Iljušin Il-30 | - | 1949. | taktički bombarder |
Iljušin Il-32 | - | 1948. | desantna jedrilica |
Iljušin Il-38 | May | 1961. | protiv podmornički patrolni avion |
Iljušin Il-40 | Brawny | 1953. | jurišni bombarder |
Iljušin Il-42 | - | 1967. | jurišni bombarder |
Iljušin Il-46 | - | 1952. | taktički bombarder |
Iljušin Il-54 | Blowlamp | 1955. | srednji bombarder |
Iljušin Il-62 | Classic | 1963/1969. | dugo linijski putnički avion (sa turbomlaznim motorima) |
Iljušin Il-76 | Candid | 1971/1978/1981/1982/1995/2006. | srednji linijski transportni/putnički avion |
Iljušin Il-78 | Midas | 1983. | avio tanker |
Iljušin Il-80 | Maxdome | 1992. | leteće komandno mesto |
Iljušin Il-82 | - | 1989. | leteće komandno mesto |
Iljušin Il-86 | Camber | 1976. | srednji linijski putnički avion |
Iljušin Il-87 | Camber | 1992. | leteće komandno mesto |
Iljušin Il-96 | - | 1988/1993/1997/2005. | dugo linijski široko trupni putnički avion |
Iljušin Il-102 | - | 1982. | teški bombarder |
Iljušin Il-103 | - | 1994. | laki turističko/putnički/trenažni avion |
Iljušin Il-114 | - | 1990/1996/1999. | transportni/putnički avion za kratko linijski saobraćaj |
Il- 214 | - | 2017. (Plan) | transportni/putnički avion za kratko linijski saobraćaj |
Galerija slika
[uredi | uredi izvor]-
Jurišnik Il-2 Šturmovik
-
Jurišnik Il-10
-
Jurišnik Il-102
-
Bombarder i torpedni bombarder Il-4
-
Bombarder Il-28
-
Avion za elektronsko ratovanje Il-20
-
Protiv podmornički avion Il-38
-
Putnički avion Il-14
-
Putnički avion Il-18
-
Putnički avion Il-62
-
Putnički avion Il-86
-
Putnički avion Il-96
-
Transportni avion Il-12
-
Transportni avion Il-114T
-
Transportni avion Il-76TD
-
A-50 Beriev (Ruski AVAKS)
-
Transportni avion Il-96T
-
Turističko-putnički-trenažni avion Il-103
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Literatura
[uredi | uredi izvor]- Janić, Čedomir (2003). Vek avijacije - [ilustrovana hronologija] (na jeziku: (jezik: srpski)). Beočin: Efekt 1. COBISS.SR 110428172.
- Kramer, Andrew E. (2006). Russian Aircraft Industry Seeks Revival Through Merger (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: The New York Times.
- Gordon, Yefim; Komissarov, Dimitriy.; i Sergey (2004). OKB Ilyushin: A History of the Design Bureau and its Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Ian Allan. ISBN 978-1-85780-187-3.
- Gunston, Bill (1995). The Osprey Enciklopedia of Russian Aircraft from 1875 - 1955. (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Osprey Aerospace. ISBN 978-1-85532-405-3.
- Donald, David (1997). The Complete Encyclopedia of World Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: Barnes & Noble. ISBN 978-18-9410-224-7.
- Donald, David (2000). The Encyclopedia of Military Aircraft (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: Barnes & Noble.
- Guston, Bill (1995). The Encyclopedia of Modern Warplanes (na jeziku: (jezik: engleski)). NY: Barnes & Noble.
- Rendall, David (1999). Jane's Aircraft Recognition Guide (na jeziku: (jezik: engleski)) (2nd izd.). London: Harper Collins Publishers. ISBN 978-00-0470-980-2.
- Taylor, Michael (1996). Brassey's World Aircraft & Systems Directory 1996/1997 (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Brassey's.
- Taylor, Michael (1999). Brassey's World Aircraft & Systems Directory 1999/2000 (na jeziku: (jezik: engleski)). London: Brassey's.
- Shavrov, V.B. History of the aircraft construction in the USSR (na jeziku: (jezik: engleski)). ISBN 978-5-217-02528-2.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- „Zvanični sajt Iljušina:” (na jeziku: (jezik: ruski) i (jezik: engleski)). www.ilyushin.org. Arhivirano iz originala 01. 09. 2010. g. Pristupljeno 30. 10. 2010.
- „Alfavitniji katalog I” (na jeziku: (jezik: ruski)). Ugolok neba. 2004. Pristupljeno 30. 10. 2010.
- „Nedolgii vek Il-96-300” (na jeziku: (jezik: ruski)). www.rbcdaily.ru. Arhivirano iz originala 08. 09. 2012. g. Pristupljeno 4. 11. 2010.
- „Ilyushin Finance Co.” (na jeziku: (jezik: ruski), (jezik: engleski) i (jezik: španski)). www.ifc-leasing.com. Arhivirano iz originala 20. 10. 2010. g. Pristupljeno 4. 11. 2010.
- „Sergej Vladimirovich Ilyushin 1894-1977.” (na jeziku: (jezik: engleski)). www.ctrl-c.liu.se. Arhivirano iz originala 20. 04. 2011. g. Pristupljeno 04. 11. 2010.
- „Ilyushin Aviation Complex OJSC” (na jeziku: (jezik: engleski)). www.globalsecurity.org. Pristupljeno 22. 11. 2010.
- „Ilyushin” (na jeziku: (jezik: engleski)). www.economypoint.org. Arhivirano iz originala 05. 12. 2010. g. Pristupljeno 24. 11. 2010.