KUD „Batajnica”
KUD „Batajnica“ je mlado kulturno umetničko društvo sa tradicijom dugom petnaest godina. Sedište društva se nalazi u Batajnici, po čemu je i dobilo naziv.
Karakteriše ga skup ljudi koji pre svega zbog svoje velike ljubavi prema tradiciji, narodnoj pesmi i igri kvalitetno uspevaju da kroz svoje učešće održavaju duh tradicije i prenose običaje pre svega srpskog naroda iz različitih krajeva Srbije i okoline, u sklopu izuzetnog društva KUD-a ”Batajnica”.
Istorijat
[uredi | uredi izvor]Tradicija kulturno umetničkog amaterskog stvaralaštva u Batajnici, po nekim usmenim kazivanjima započinje 60-tih godina prošlog veka, i traje sa prekidima do današnjih dana. Period 80-tih bio je najaktivniji, a isti izvori navode da je okosnica programa bio stvaralački opus jednog od naših najvećih koreografa toga doba, priznatog umetnika g. Maestra Branka Markovića.[1]Nekako baš u to vreme, posle renoviranja bioskopa došlo je do požara u kome je izgorela sala, kao i prostor oko nje koji je bio u funkciji prikazivanja kulturnih i umetničkih sadržaja. I od te 1980. godine, pa sve do 2015. godine, Batajnica živi u svojevrsnom prostornom i kulturnom mraku. Na veliku žalost svih građana Batajnice, 33 godine posle tračak svetlosti na kraju tunela, kada je kultura i njeno promovisanje u pitanju, još se nije pojavio. Za sve to vreme ništa nije preduzimano po pitanju renoviranja i izgradnje Doma ili nekog Centra Kulture. Jedna takva građevina, tj. zdanje, kao da je izbrisano sa spiska neophodnih i preko potrebnih ustanova, koje bi građanima i ljubiteljima svih vrsta i grana umetnosti, omogućilo da na miru uživaju gledajući nešto od sadržaja koje umetnost može da pruži. Koja su u mnogim drugim manjim mestima dostupna, ne samo u neposrednom okruženju, već i u mnogo manjim sredinama po broju stanovnika, u odnosu na broj stanovnika u Batajnici. Batajnica je verovatno najveće naseljeno mesto na Balkanu, koje nema ni minimum uslova (zatvoren prostor), ali ni adekvatan prostor pod otvorenim nebom, koji bi barem u periodu proleće-leto –jesen mogao biti iskorišćen za održavanje bilo kakvih kulturnih i drugih umetničkih aktivnosti i manifestacija, na kome bi moglo da prisustvuje više od stotinak ljudi.
Rani počeci
[uredi | uredi izvor]Okupljanje dece počinje ličnim angažovanjem bračnog para Ružice i Mirka Mutapčića, bivših igrača i solista u AKUD -u studenata Univerziteta u Beogradu „Branko Krsmanović“, a potom i u profesionalnom Ansamblu Srbije „KOLO“ iz Beograda. Deca su se počela okupljati s jeseni 2001. godine, njih petnaestak (u početku), kroz vid škole folklora, „Prsten“, a radilo se i vežbalo u prostoriji koja je tada služila za razne aktivnosti u Osnovnoj školi „Branko Radičević“.[1]Potom se jedno vreme radilo i u skloništu u ulici Ivana Senkovića, u prostoru koji su koristili izviđači, polaznici u kiks boksu i deca iz škole folklora.
Ideja i inicijativa da se u Batajnici obnovi rad Kulturno umetničkog društva, javlja se 2004. god, od ljudi okupljenih u radu sa decom i roditelja, koji drugačije razmišljaju, i pokazuju interes da se na ovom planu u Batajnici, nešto pokrene i uradi. Zahvaljujući razumevanju direktora, direkcije i Upravnog odbora Javnog preduzeća za Skloništa, KUD „Batajnica“ je dobilo prostor u Skloništu u ul. Sevastokratora Branka br. 77-79, u kome i danas realizuje svoje programe. Članovi koji su počinjali te 2001. godine , i oni koji su se kasnije uključivali u rad, vreme provedeno u Kud-u „Batajnica“, zahvaljujući stručnom i kvalifikovanom radu na učenju i sticanju znanja, a potom i prikazivanju naučenog iz oblasti Narodne pesme i igre, kasnije su to vrednovali i iskoristili za odlazak u poznatija društva u Beogradu: „Krsmanac“, „Španac“ i druga. A njih šestoro je odlučilo da im igra i pesma budu i srednjoškolsko obrazovanje, pa su upisali Srednju baletsku školu „Lujo Davičo“ u Beogradu.
Sekcije
[uredi | uredi izvor]Društvo broji nešto više od 120 članova razvrstanih u sledeće sekcije:
- Folklorna Sekcija : Škola folklora, Poletarci, Bumbari, Leptiri, Juniori, Prvi izvođački ansambl i Veterani
- Ženska pevačka grupa
- Dečiji narodni orkestar
- Veliki narodni orkestar
- Tamburaški orkestar
- Sekcija narodne radinosti i ručnih radova
Repertoar
[uredi | uredi izvor]Kud „Batajnica“ na programu izvodi sledeće koreografije razvrstane po teritorijalnoj podeli od Severa ka Jugu:
- Poljska igra „Poloneza“
- „Svadbeni motivi iz Srema“
- „Mi smo deca vesela”
- „Starogradske igre”
- „Brankovo kolo”
- „Igre iz Šumadije”
- „Vlaške igre”
- „Igre iz Timočke krajine”
- „Komedijaši iz Riljca“ (okolina Trstenika)
- „Igre iz Levča”
- „Igre iz Zapadne Srbije”
- „Igre Studeničkog kraja”
- „Što mi omilelo nane” igre Pirota i okoline
- „Igre Leskovca i okoline”
- „Pokraj, pokraj Ruške” igre iz Vladičinog Hana
- „Ženska igra iz Vranja”
- „Vranjanska svita”
- „Vesele Šopske igre”
- „Što mi je milo em drago” ženske igre iz Makedonije
- „Kitka ora od Povardarieto“ igra iz Makedonije
- „Oj devojče često li me sanjaš” igre Gnjilana i okoline
- „Što mi je merak” igre iz Pčinje.
Ženska i Muška pevačka grupa na repertoaru izvode preko 30-tak pesama iz raznih krajeva Srbije, Kosova i Makedonije, Republike Srpske, ali i sa prostora nekada Velike Jugoslavije, gde su nekada ili i sada žive Srbi.
Rukovodstvo
[uredi | uredi izvor]- Rukovodilac narodnog orkestra: Miloš Mutapčić
- Vokalni pedagog: Ana Nedeljković-Branković
- Koreografi: Branko Marković, Dobrivoje Putnik, Dragomir Vuković - Kljaca, Ivona Stojanovska, Nenad Jakovljević , Zvezdan Đurić, Dragoljub Džadžević, Milan Mutapčić, Mirko Mutapčić
- Asistent za narodnu igru: Milan Mutapčić
- Umetnički rukovodilac, pedagog i koreograf: Mirko Mutapčić
- Upravni odbor: Đorđević Verica, Bambić Milanka, Mutapčić Ružica, Bjekić Radomir, Bokić Nenad
- Predsenik skupštine: Vidić Stojan
- Predsednik društva: Ružica Mutapčić
Gostovanja
[uredi | uredi izvor]Medijska predstavljanja: Gostovanja na RTS – u u Jutarnjem programu i pet puta u „Žikinoj šarenici”; TV OBN (gostovanje u Višegradu); „SOS“ kanal; Studio „B”; Učešća na zajedničkim koncertima od kojih su neki imali i humanitarni karakter, koje su propratili i mediji, sa poznatim voditeljem Ivanom Zeljkovićem u produkciji „Emotion” i TV „Pink“ snimljena u prostorijama Skloništa emisija „Sve za ljubav“ koja je prikazivana i na satelitskom programu.
Preko 40 ostvarenih gostovanja u Srbiji i van nje: Budisava, Šajkaš, Irig, Begeč, Glogonj, Grgurevci, Grocka, Zrenjanin, Niš, Nova Pazova, Stara Pazova, Lazarevac, Ruma, Vrnjačka Banja, Valjevo, Novi Sad, Ljubovija, Višegrad, Kakmuž – Petrovo, Liješće, Bosanski Brod, Doboj (Republika Srpska), Mali Zvornik, GRČKA: Stavros, Pefkohori, POLjSKA: Pulavi, Keljc, Krakov, BUGARSKA: Lozenec, Kiten, MAKEDONIJA: Bitolj, Kumanovo, Vevčani, Ohrid, Struga, Prdejci, Đevđelija, FRANCUSKA: Sant Amond Montrond, NEMAČKA: Minhen, TURSKA: Sarimsakli, Izmir, ITALIJA: Sicilija (Fondachelli Fantina, Milazzo, Gioiosa Marea, Messina, Letojanni, Venetico Superiore) KINA:(Šangaj) ...
Najlepše u svim putovanjima jesu stečena prijateljstva. Na spisku je preko 20 društava sa kojima smo proveli nezaboravne trenutke: KUD “Bikavac” – Višegrad, KUD “Liješće” – Liješće, KUD “Duško Trifunovič” - Bosanski Brod, KUD “Kakmuž” - Kakmuž, KUD “Doboj” – Doboj (Republika Srpska), KUD “Srma” – Bitolj (Makedonija), KUD “Srma” – Kumanovo (Makedonija), KUD “Braća Tolevi” – Prdejci-Đevđelija (Makedonija), KUD “Drimkol” – Vevčani (Makedonija), “Gzes” – Pulavi (Poljska), MSU “Srma” Niš, KUD “Šajkaš” – Šajkaš, KUD “Mladost” – Glogonj, KUD “Budisava” – Budisava, KUD “Dositej Obradović” – Grgurevci, KUD “Begeč” – Begeč, KUD “Dimitrije Tucović” – Lazarevac, Folklorna sekcija O. Š. “Svetislav Golubović – Mitraljeta” – Batajnica, Udruženje veterana “Spomenar” – Beograd, KUD “Prosvjeta” – Mali Zvornik, SKD “Sveti Sava” – Minhen (Nemačka)...
Vremeplov
[uredi | uredi izvor]2007. godine osnivamo žensku pevačku grupu koja i danas vredno radi i ostvaruje zavidne rezultate. Pored učestvovanja na svakom koncertu KUDa, održala je i 3 solistička koncerta, snimila i izdala audio CD.
2009. Godine počeo je sa radom i veliki narodni orkestar. I danas rade intenzivno i na zavidnom nivou. Pored muzičke pratnje u koreografija koje su na našem programu na njihovom repertoaru nalazi se i mnoštvo srpskih, makedonskih, bugarskih, rumunskih pesama, kola, ora i studijskih audio snimaka.
2013. Godine osnivamo i dečiji narodni orkestar. Za godinu dana uzeli su učešće na 7 koncerata i dva takmičenja na kojima su bili jedini dečiji orkestar. Od eminentnih stručnjaka dobili su sve reči hvale i podrške za dalji rad.
Od osnivanja do novembra 2010. godine imali smo oko 70 koncerata, a od Novembra 2010. godine pa do danas imali smo 90 koncerata. U Srbiji, Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Makedoniji, Poljskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Turskoj.
Nagrade
[uredi | uredi izvor]- 58. Festival "Amateri svome gradu", takmičenje novih koreografija
- Prva nagrada „OLGA SKOVRAN“, za koreografiju „ŠTO MI OMILELO NANE“, igre Ponišavlja
- 56. Takmičarski festival ansambala narodne muzike “Amateri svome gradu"
- U kategoriji Narodni Orkestar - 1. mesto
- U kategoriji Grupe Pevača (izvorno pevanje) - 3. mesto
- U kategoriji Vokalni Solista, Mirela Kanalić uz pratnju Narodnog orkestra - 2. mesto
- U Kategoriji Instrumentalni Solista, osvojili smo dve nagrade: Emilija Đuričić, solista na klarinetu - 2. mesto i Miloš Mutapčić, solista na harmonici - 3. mesto
- U kategoriji Umetnički Rukovodilac Narodnog Orkestra, Miloš Mutapčić - 2. mesto
- U kategoriji Muzički Aranžman, Miloš Mutapčić - 3. mesto
- U kategoriji Najbolji Scenski Nastup Ansambala U Celini - 1. mesto
- Zlatni opanak 2015, Valjevo
- Najbolji Ansambl: 5. mesto – KUD „Batajnica“
- Najbolji Duet: 1. mesto – Jovana Zukanović, Mirela Kanalić, KUD „Batajnica“
- Najbolji Orkestar: 3. mesto – KUD „Batajnica“
- Najbolji Instrumentalisti Solisti: 3. mesto – Kosta Lalović, KUD „Batajnica“
- Najbolja Solistkinja: 3. mesto – Marija Kudra, KUD „Batajnica“
- Najbolja Ženska Pevačka Grupa: 3. mesto – KUD „Batajnica“