Kadiz
Kadiz Cádiz | |
---|---|
![]() Pogled na Kadiz | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Autonomna zajednica | Andaluzija |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 127.200 |
— gustina | 9.563,91 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 36° 31′ 48″ S; 6° 17′ 34″ Z / 36.52990° S; 6.29277° Z |
Aps. visina | 11 m |
Površina | 13,30 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Hoze Marija Gonzalez |
Veb-sajt | |
cadiz.es |
Kadiz (šp. Cádiz) je glavni grad istoimene pokrajine Kadiz u španskoj autonomnoj zajednici Andaluzija, i gradski centar Zaliva Kadiz.[1] Treći je po veličini grad Andaluzije i jedan od najaktivnijih gradova Andaluzije u ekonomskom i industrijskom smislu. Osim toga, zajedno sa opštinama Čiklana de la Frontera, Herez de la Frontera, Puerto de Santa Marija, Puerto Real, Rota i San Fernando čini zajednicu opština Zaliva Kadiz.
Grad je od nesumnjivo velikog turističkog značaja zbog svoje duge i značajne istorije koja traje više od 3.100 godina.[2]
Etimologija imena[uredi | uredi izvor]
Gadir (גדר, prvobitno feničansko ime grada), etimološki znači „tvrđava“ ili „utvrđenje“. Odgovara imenu „Agadir“ koje je često na severu Afrike kao na primer Agadir u Maroku. I dan danas, kod Berbera „agadir“ znači „zid“. Gadir je bila najznačajnija feničanska enklava u antičko doba na Iberijskom poluostrvu.
Kasnije je grad bio poznat po svom grčko-atičkom imenu — Gadeira“. Na latinskom, grad se zvao Gades.
Klima[uredi | uredi izvor]
Kadiz ima mediteransku klimu. Prosečna godišnja temperatura je 18,1°C, karakteristična za mediteransko podneblje. Najtopliji mesec je avgust sa prosečnom najvišom temperaturom od 34,7°C, dok je prosečna najniža temperatura u najhladnijem mesecu, januaru, iznosi 9,9°C,
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kadiz je osnovan oko 80 godina posle Trojanskog rata. Grad su onovali Feničani, i dali mu ime Gadir (feničanski:גדר), koji su ga koristili pri trgovini sa Tartešanima. Gadir je bio grad-država na ušću reke Gvadalkivir, oko 30 km severzapadno od Kadiza (njegova tačna lokacija nikad nije jasno ustanovljena).
Kadiz se smatra jednim od najstarijih gradova u Zapadnoj Evropi. Tradicionalno, datum njegovog osnivanja se smešta u 1104. p. n. e., prema Veleju Peterkuliju u Istorija Rima 1:2,1-3), mada od 2004, ni jedno arheološko otkriće nije starije od 9. veka p. n. e. Jedino rešenje ovog neslaganja je pretpostavka da je Kadiz u početku bio mala trgovačka ispostava.
Kasnije su ga Grci nazvali Gadira, ili Gadeira. Prema grčkoj legendi, Gadir je osnovao Herakle nakon što je ubio Geriona, monstruoznog ratnika-titana sa tri glave i tri poprsja i samo jednim parom nogu. Pored Kadiza postoji jedan „tumulus“ (brežuljak) za koga se kaže da je Gerionov grob.[3]
Kartaginjani ga osvajaju oko 500. p. n. e., a od 206. p. n. e. je u sastavu rimske države ~ Gades je tokom vladavine Julija Cezara preimenovan u Iulia Augusta Gaditana. U 5 veku Kadiz je u vlasti Vizigota, a od 711. godine pod Arabljanima. 1282. ulazi u sastav Kraljevine Kastilje.
1587. Kadiz je napao Frensis Drejk sa 24 broda i potopio u luci preko 20 španskih brodova spremnih za invaziju na Britanska ostrva.
Flota od 17 engleskih i 24 holandska ratna broda sa oko 100 transportnih brodova u kojim su bile trupe za desant, pod zajedničkom komandom engleskog admirala Čarlsa Hauarda, 1. grofa od Notingema, i generala Roberta Deveroa, 2. grofa od Eseksa, napala je Kadiz 1596. g. Iskrcana vojska zauzela je grad, a u Lukaluci uništila 13 ratnih i 40 trgovačkih brodova.
Englezi su ga bez uspeha opsedali 1625, 1656. i 1702. godine. Između 1793. i 1800. godine u više navrata ga sa mora bombarduje britanska flota pod admiralima Džonom Džervisom, 1. grofom od Sent Vinsenta i Kuthubertom Kolingvudom, 1. baronom od Kolingvuda.
1805. godine admiral Horejšio Nelson je uspešno blokirao Kadiz i ratnim lukavstvom je više puta pokušavao da namami frnacusko-špansku flotu pod komandom frnacuskog admirala Pjer-Šarla Vilneva da isplovi iz luke; od 1810. do 1812. godine grad je izdržao dvogodišnju opsadu francuskih trupa, a od 1823. do 1828. godine Kadiz je bio okupiran od strane Francuza.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema proceni, u gradu je 2008. živelo 127.200 stanovnika. [4]
1981. | 1989. | 1991. | 2001. | 2002. |
---|---|---|---|---|
157.766 | 154.347[5] | 157.355 | 133.363 | 133.363[5] |
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
Brest
Tanger
Verakruz
Puebla
Mostoles
Buenos Ajres
Havana
Medvej
Montevideo
San Huan
Santos
Dahla
Indio
Biblos
Korunja
Seuta
Uelva
Las Palmas de Gran Kanarija
Santa Kruz de Tenerife
Torevijeha
Kartahena de Indijas
Santa Fe de Antiokuja
Gvaduas
Ambalema
Marikvita
Tolima
Bogota
Baltimor
Kobe
Meksiko Siti
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Podaci o gradskim opštinama, 2006 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. jun 2007) prema projektu AUDES5 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2007)
- ^ Protoistorija Kadiza Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. jun 2007), Pristupljeno 8. 4. 2013.
- ^ Apollonius of Tyana|Life of Apollonius of Tyana, v.5.
- ^ „Stanovništvo po opštinama”. Državni zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 8. 12. 2013. g. Pristupljeno 3. 10. 2012.
- ^ a b „Gradovi u Španiji”. City Population. Pristupljeno 3. 10. 2012.