Kalnički partizanski odred
Kalnički partizanski odred | |
---|---|
![]() Jugoslovenska partizanska zastava | |
Deo | Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije |
Angažovanje |
Kalnički narodnooslobodilački partizanski (NOP) odred je bio partizanska jedinica u sastavu Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata u Jugoslaviji.
Istorijat
[uredi | uredi izvor]Formiran je 10. oktobra 1942. u selu Bijela kod Daruvara od Banijske proleterske čete i boraca iz sastava 1. i 2. slavonskog NOP odreda. Pri formiranju imao je dva bataljona jačine oko 190 boraca. Odmah posle formiranja krenuo je za Kalnik i vodio borbe sa domobranima 14. oktobra kod Špišić-Bukovice; 15. oktobra zauzeo ustaško uporište Bačkovicu kod Bjelovara; 16. oktobra u šumi više sela Ribnjačke (Bjelovar) zarobio 57 domobrana, od kojih je 25 ostalo u partizanima, 18. oktobra zauzeo je ustaško uporište u selu Malo Trojstvo (kod Bjelovara); 20. oktobra odbio ustaški napad kod sela Botinovca (blizu Koprivnice), a 22. oktobra blizu sela·Apatovca (kod Križevaca) razbio domobransku konjičku četu iz Varaždina i zarobio 35 domobrana, 4 podoficira i 1 oficira, i zaplenio 37 pušaka, 2 puškomitraljeza, 1 mitraljez, 1 automat i mnogo municije. Jedinice Odreda su 3/4. novembra zauzele železničku stanicu Đurmanec (na pruzi Krapina—Rogaška Slatina) i zapalile je zajedno s kompozicijom putničkog voza i zgradom pošte; 5. novembra Odred je zauzeo domobransko uporište u selu Malom Martijanecu (između Varaždina i Ludbrega), porušio prugu i uređaje na železničkoj stanici i za-robio 67 domobrana i 2 ustaša; od 6. do 9. novembra vodio je žestoke borbe na Kalniku protiv jakih ustaško-domobranskih snaga; 10. novembra zauzeo je domobransko uporište Ivanec; 16. novembra Odred je zauzeo železničku stanicu Cerje Tužno (kod Ivaneca), koju su branili žandarmi i zapalio železničku stanicu Čukovec (kod Koprivnice), a 17/18. novembra i železničku stanicu Jalžabet (kod Varaždinskih Toplica); 18. novembra napao je kompoziciju teretnog voza između sela Pitomače i sela Vukosavljevice (na pruzi Virovitica—Koprivnica), zarobio 80 domobrana, a kompoziciju spalio. Sutradan je razoružao domobranske pogranične straže u selu Hrženici i selu Strugi (kod Ludbrega), i uništio kompoziciju mešovitog voza na pruzi Križevci—Koprivnica; kod železničke stanice Carevdar 22. novembra miniranjem je izbacio iz šina transportni voz i tom prilikom izgorela je lokomotiva i 22 vagona; 24. novembra razoružao je domobranske posade u selima Veliki i Mali Bukovec (kod Koprivnice) i dr. Kalnički NOP odred se na Kalniku spojio sa tamošnjim partizanskim grupama i Žumberačkom četom, koja je 10. novembra ušla u sastav Odreda kao njegov 3. bataljon i potpao pod komandu Štaba Druge operativne zone NOV i PO Hrvatske. Jake ustaško-domobranske snage iz Križevaca, Koprivnice, Ludbrega, Varaždinskih Toplica, Varaždina i Novog Marofa 29. novembra počele su napad na jedinice Odreda kod sela Osijeka, Ivanca i sela Duge Rijeke. Odred je napustio Kalnik i to: 1. bataljon uputio se u pravcu Zagreba (ka Sljemenu), 2. bataljon u pravcu Bilo-gore i 3. bataljon u pravcu Ivanščice, gde su dejstvovali do sredine decembra. Krajem decembra 1942. dao je 1. i 2. bataljon za formiranje novih jedinica 4. slavonske divizije. Njegov 2. bataljon ponovno je formiran 19. januara 1943, a 3. bataljon 25. februara. Sredinom marta dao je jedan bataljon za popunu slavonskih jedinica, a u aprilu formiran je ponovno 3. bataljon. Početkom maja dao je jedan bataljon za formiranje novih jedinica u Slavoniji, a istovremeno formirao novi, dok je sredinom maja formiran i 4. bataljon. Odred je tada imao 620 boraca. Od januara do aprila 1943. Kalnički NOP odred napadao je manja ustaško-domobranska uporišta na Bilo-gori, vršio diverzije na železničkoj pruzi Koprivnica—Virovitica i vodio borbe kod Velikog Trojstva, Pitomače, Kloštra, Svetog Ivana Zeline, Novog Marofa. rudnika Ladanje, na Mučnoj rijeci i Đelekovcu. U maju i junu uspešno je dejstvovao na železničkim komunikacijama Zagreb—Koprivnica i Varaždin—Koprivnica, i napadao rudnike u rejonu Ivanščice. U selu Jalkovcu (kod Varaždina) predao se 7. jula Kalničkom NOP odredu bez borbe domobranski artiljerijski divizion od 150 domobrana i 5 oficira. Evakuisane su 2, a uništeno 6 haubica. Odred je 13. jula sadejstvovao 12. diviziji pri zauzimanju kaznenog zavoda u Lepoglavi, a 17. jula sa delovima 12. divizije razbio neprijateljski železnički bataljon. Od kraja jula do kraja decembra dejstvovao je na Kalniku, u Hrvatskom zagorju i Moslavini. Odred je 4. septembra dao dva bataljona za formiranje brigade Braća Radić. U novembru je u Odredu formiran 3. bataljon, a 19. januara 1944. Odred je ušao u sastav Zapadne grupe NOP odreda 10. korpusa NOVJ. Od januara 1944. do početka aprila 1945. uspešno je dejstvovao na Kalniku, Bilo-gori, Moslavini i u Hrvatskom zagorju. Vodio je borbe kod Varaždinskih Toplica, Ludbrega, Koprivnice, Velikog i Malog Poganca, Ribnjaka, Radeljeva, Apatovca, Segleda, Duge Rijeke, Velikog Otoka i drugih mesta. U junu 1944. Odred je dao 1. i 3. bataljon za popunu jedinica brigade Braća Radić. Jula 1944. ponovno je formiran 2. bataljon, koji je u septembru popunio ostale jedinice 32. divizije NOVJ. Tada je Odred sveden na oko 140 boraca. Odred je 11. februara 1945. ušao u sastav Grupe NOP odreda 10. korpusa NOVJ, a 5. aprila stavljen je pod neposrednu komandu Štaba 10. korpusa NOVJ . Odred je rasformiran 14. aprila 1945. kad je njegovo ljudstvo popunilo jedinice 1. divizije Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ).[1]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Vojna enciklopedija. 4 (Drugo izdanje izd.). Beograd. 1972. str. 203—204.