Katalonski jezik
katalonski | |
---|---|
català | |
Izgovor | /kətəˈɫa/, /kataˈɫa/ |
Govori se u | Španija, Andora, Francuska i Italija |
Broj govornika | više od deset miliona[1][2] (nedostaje datum) |
latinica (katalonska varijanta) | |
Zvanični status | |
Službeni jezik u | Latinska unija![]() ![]() ![]() ![]() |
Priznati manjinski jezik u | |
Reguliše | Institut d'Estudis Catalans Acadèmia Valenciana de la Llengua |
Jezički kodovi | |
ISO 639-1 | ca |
ISO 639-2 | cat |
ISO 639-3 | cat |
![]() Rasprostranjenost katalonskog jezika u Evropi
katalonsko govorno područje - katalonski je službeni jezik
katalonsko govorno područje - katalonski nije službeni jezik
istorijski nije katalonsko govorno područje - katalonski je službeni jezik | |
![]() Govorno područje katalonskog jezika
Govorno područje manjine koja govori katalonskim jezikom |
Katalonski (kat. català)[3] je jezik romanske grupe koji se govori u Španiji, Andori,[4] manjem delu Francuske i veoma malom delu Sardinije. Veoma je sličan susednom, oksitanskom jeziku (ponekad poznat i kao okcitanski, ili langdok (languedoc)), koji se govori u susednoj, uglavnom južnoj Francuskoj.
Unutar Španije, katalonski je zvaničan, zajedno sa kastiljanskim (španskim) jezikom, u Kataloniji, na Balearskim ostrvima i Valensiji. Takođe, ovaj jezik se govori u delovima Aragona i Mursije.
Unutar Francuske, katalonski se govori u departmanu Istočni Pirineji. Na Sardiniji postoji jedan gradić, Algero (ital. Alghero, kat. L'Alguer), gde 30.000 ljudi govori katalonski.[5] U tom sardinskom regionu, katalonski je zaštićen jezik i može se koristiti u zvaničnoj komunikaciji. U Andori je katalonski prvi zvanični jezik (druga dva su španski i francuski). Važno je napomenuti da se verzija koja se govori u Valensiji naziva valensijanskim jezikom, i razlikuje se u izvesnoj meri od katalonskog iz Katalonije (slično razlikama srpskog i hrvatskog). Valensijanski se razvijao pod većim uticajem španskog, dok je u Kataloniji jezik bio pod jačim uticajem francuskog jezika. Varijanta koja se govori na Balearima često se naziva balearskim, i takođe se razlikuje od katalonskog iz Barselone, posebno u oblicima određenog člana: Balearci koriste oblike određenog člana es (muški rod) i sa (ženski rod), umesto oblika el i la.
Izgovor katalonskog je veoma sličan izgovoru španskog i oksitanskog jezika. Tokom srednjeg veka, katalonski i oksitanski jezik bili su veoma slični, i predstavljali su sponu između galo-romanskih i ibero-romanskih jezika, ali su se te razlike produbile posle velikog uticaja španskog na katalonski i francuskog na oksitanski, tokom poslednjih 6 vekova. Isto tako, i masovna imigracija španskog i francuskog stanovništva na područja gde se govore ovi jezici uticala je da se ovi jezici udalje.
Od pada režima Franciska Franka, kada je katalonski jezik bio potiskivan, ovaj jezik se nalazi na svim uličnim tablama širom katalofonskog područja.
Broj govornika
[uredi | uredi izvor]Teritorije gde je katalonski zvaničan jezik
[uredi | uredi izvor]Regija | Razume | Govori |
Katalonija (Španija) | 5,837,874 | 4,602,611 |
Valensija (Španija) | 3,512,236 | 1,972,922 |
Baleari (Španija) | 733,466 | 504,349 |
Andora | 62,381 | 49,519 |
UKUPNO | 10,145,957 | 7,129,401 |
Druge teritorije
[uredi | uredi izvor]Regija | Razume | Govori |
Algero (Sardinija, Italija) | 20,000 | 17,625 |
Rusijon (Francuska) | 203,121 | 125,622 |
Aragonija (Španija) | 47,250 | 45,000 |
Karše (Mursija, Španija) | Nema podataka | Nema podataka |
Ostatak sveta | Nema podataka | 350,000 |
UKUPNO | 270,371 | 538,247 |
Svet
[uredi | uredi izvor]Regija | Razume | Govori |
Katalonske zemlje (Evropa) | 10,416,328 | 7,317,648 |
Ostatak sveta | Nema podataka | 350,000 |
UKUPNO | 10,416,328 | 7,667,648 |
Izvori: Katalonija: Statistički podaci sa Popisa 2001, Institut d'Estadística de Catalunya, Generalitat catalana [1]. Valensija: Statistički podaci sa Popisa 2001, Institut Valencià d'Estadística, Generalitat Valenciana [2]. Baleari: Statistički podaci sa Popisa 2001, Institut Balear d'Estadística, Govern de les Illes Balears [3] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. januar 2006). Severna Katalonija: Media Pluriel Anketu izvršila Prefektura Regiona Langdon-Rusijon iz oktobra 1997. objavljena je januaru 1998. [4]. Andora: Sociolingvistički podaci dobijeni od Vlade Andore 1999. Aragonija: Sociolingvistički podaci dobijeni od Euromosaic [5]. Alguer: Sociolingvistički podaci dobijeni od Euromosaic [6]. Ostatak sveta: Procena za 1999, Federació d'Entitats Catalanes van katalonskih zemalja.
Dijalekti
[uredi | uredi izvor]![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/ce/Dialectal_map_of_Catalan_Language.png/250px-Dialectal_map_of_Catalan_Language.png)
Tokom 1861. godine, Manuel Mila i Fontanals (Manuel Milà i Fontanals) je predložio dijalektsku podelu katalonskog u dva velika bloka: istočni (Bloc o Branca del Català Oriental) i zapadni (Bloc o Branca del Català Occidental)
Ne postoji precizna lingvistička granica između jednog i drugog dijalekta, i gotovo svuda postoji prelazna zona između ovih dijalekata (osim dijelekata specifičnih za ostrva). Takođe, nijedan od ovih dijalekata nije homogen unutar sebe, jer se može podeliti na nekoliko podijalekata. To su sledeći poddijalekti:
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Mapa_dialectal_del_catal%C3%A0-valenci%C3%A0.png/250px-Mapa_dialectal_del_catal%C3%A0-valenci%C3%A0.png)
|
|
Reči katalonskog porekla u srpskom
[uredi | uredi izvor]- Baraka - od katalonskog "barraca"
- Majonez - jedna od interpretacija tvrdi da je francuska reč "mayonnaise" pridev od toponima Maó (kastiljanski: Mahón), u smislu „maonski sos“.
Rečenice i fraze na katalonskom
[uredi | uredi izvor]- Katalonski: català /kətəˈlɑ/
- Zdravo: hola /ˈɔlə/
- Zbogom: adéu /əˈðɛw/ (jednina); adéu siau /əˈðɛw siˈaw/ (množina)
- Molim: si us plau /sisˈplɑw/
- Hvala: gràcies /ˈgrɑsiəs/; mercès /mərˈsɛs/
- Izvinite: perdó /pərˈðo/
- Taj: aquest /əˈkɛt/ (m.); aquesta /əˈkɛstə/ (ž.)
- koliko je?: Quant val? /ˈkwɑmˈbɑl/; Quant és? /ˈkwɑnˈtes/
- da: sí /ˈsi/
- ne: no /ˈno/
- Ne razumem: No ho entenc. /ˈno wənˈteŋ/
- Gde je kupatilo?: On és el bany? /ˈonˈezəlˈβaɲ/; On és el lavabo? /ˈonˈezəlˈləˈβɑβu/
- Živeli: salut! /səˈlut/;
- Govorite li engleski?: Parla anglès? /ˈparlə ənˈglɛs/
- Govorite li katalonski?: Parla català? /ˈparlə kətəˈlɑ/
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „ethnologue”. Pristupljeno 14. 11. 2017.
- ^ „InformeCAT 50 dades sobre la llengua catalana” (PDF) (na jeziku: Catalan). 7. 6. 2018. Report on the Catalan language by Plataforma per la Llengua based on recent reference sociolinguistic surveys
- ^ Laurie Bauer, 2007, The Linguistics Student's Handbook, Edinburgh
- ^ Wheeler 2010, str. 191.
- ^ Minder, Raphael (21. 11. 2016). „Italy's Last Bastion of Catalan Language Struggles to Keep It Alive”. The New York Times. ISSN 0362-4331. Pristupljeno 21. 1. 2017.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Dictamen sobre els principis i criteris per a la defensa de la denominació i l'entitat del valencià (na jeziku: Catalan), Acadèmia Valenciana de la Llengua, 9. 2. 2005
- Bonet, Eulàlia; Mascaró, Joan (1997). „On the Representation of Contrasting Rhotics”. Ur.: Martínez-Gil, Fernando; Morales-Front, Alfonso. Issues in the Phonology and Morphology of the Major Iberian Languages. Georgetown University Press. ISBN 978-0-87840-647-0.
- Britton, A. Scott (2011). Catalan Dictionary & Phrasebook. New York: Hippocrene Books. ISBN 978-0781812580.
- Bruguera, Jordi (2008). „Historia interna del catalán: léxico, formación de palabras y fraseología”. Ur.: Ernst, Gerhard. Romanische Sprachgeschichte. 3. Berlin, New York: Walter de Gruyter. str. 3045—3055.
- Burke, Ulrik Ralph (1900). A History of Spain from the Earliest Times to the Death of Ferdinand the Catholic. Longmans, Green, and co. str. 154.
- Carbonell, Joan F.; Llisterri, Joaquim (1992). „Catalan”. Journal of the International Phonetic Association. 22 (1–2): 53. doi:10.1017/S0025100300004618.
- Carbonell, Joan F.; Llisterri, Joaquim (1999). „Catalan”. Handbook of the International Phonetic Association: A Guide to the usage of the International Phonetic Alphabet. Cambridge: Cambridge University Press. str. 61—65. ISBN 0-521-63751-1.
- Collins English Dictionary. HarperCollins Publishers. 1991. ISBN 0-00-433286-5.
- Colón, Germà (1993). El lèxic català dins la Romània. Biblioteca Lingüística Catalana. Valencia: Universitat de València. ISBN 84-370-1327-5.
- Costa Carreras, Joan; Yates, Alan (2009). The Architect of Modern Catalan: Selected Writings/Pompeu Fabra (1868–1948). Instutut d'Estudis Catalans & Universitat Pompeu Fabra & Jonh Benjamins B.V. str. 6—7. ISBN 978 90 272 3264 9.
- Fabra, Pompeu (1926). Gramàtica Catalana (na jeziku: Catalan) (4th izd.). Barcelona: Institut d'Estudis Catalans.
- Feldhausen, Ingo (2010). Sentential Form and Prosodic Structure of Catalan. John Benjamins B.V. ISBN 978 90 272 5551 8.
- Ferrater; et al. (1973). „Català”. Enciclopèdia Catalana Volum 4 (na jeziku: Catalan) (1977, corrected izd.). Barcelona: Enciclopèdia Catalana. str. 628—639. ISBN 84-85-194-04-7.
- Gallego, Rosa; Sanz, Juan Carlos (2001). Diccionario Akal del color (na jeziku: Spanish). Akal. ISBN 978-84-460-1083-8.
- García Venero, Maximiano (7. 7. 2006). Historia del nacionalismo catalán: 2a edición. Ed. Nacional. Pristupljeno 25. 4. 2010.
- Gove, Philip Babcock, ur. (1993). Webster's Third New International Dictionary. Merriam-Webster, inc. ISBN 3-8290-5292-8.
- Grau Mateu, Josep (2015). "El català, llengua de govern: la política lingüística de la Mancomunitat de Catalunya (1914–1924)". Revista de llengua i dret, 64.
- Guinot, Enric (1999). Els fundadors del Regne de València: replobament, antroponímia i llengua a la València medieval. Valencia: Tres i Quatre. ISBN 8475025919.
- Hualde, José (1992). Catalan. Routledge. str. 368. ISBN 978-0-415-05498-0.
- Jud, Jakob (1925). Problèmes de géographie linguistique romane (na jeziku: French). Paris: Revue de Linguistique Romane. str. 181—182.
- Koryakov, Yuri (2001). Atlas of Romance languages. Moscow.
- Lledó, Miquel Àngel (2011). „26. The Independent Standardization of Valencia: From Official Use to Underground Resistance”. Handbook of Language and Ethnic Identity : The Success-Failure Continuum in Language and Ethnic Identity Efforts (Volume 2). New York: Oxford University Press. str. 336—348. ISBN 978-0-19-539245-6.
- Lloret, Maria-Rosa (april 2003). „The Phonological Role of Paradigms: The Case of Insular Catalan”. Napisano na Amsterdam & Philadelphia. Ur.: Auger, Julie; Clements, J. Clancy; Vance, Barbara. Contemporary Approaches to Romance Linguistics: Selected Papers from the 33rd Linguistic Symposium on Romance Languages. Language. 83. Bloomington, Indiana: John Benjamins. str. 278. doi:10.1353/lan.2007.0098.
- Marfany, Marta (2002). Els menorquins d'Algèria (na jeziku: Catalan). Barcelona: Abadia de Montserrat. ISBN 84-8415-366-5.
- Melchor, Vicent de; Branchadell, Albert (2002). El catalán: una lengua de Europa para compartir (na jeziku: Spanish). Bellaterra: Universitat Autònoma de Barcelona. str. 71. ISBN 84-490-2299-1.
- Moll, Francesc de B. (2006) [1958]. Gramàtica Històrica Catalana (na jeziku: Catalan) (Catalan izd.). Universitat de València. str. 47. ISBN 978-84-370-6412-3.
- Moran, Josep (1994). Treballs de lingüística històrica catalana (na jeziku: Catalan). Barcelona: Publicacions de l'Abadia de Monsterrat. str. 55—93. ISBN 84-7826-568-6.
- Moran, Josep (2004). Estudis d'història de la llengua catalana (na jeziku: Catalan). Barcelona: Publicacions de l'Abadia de Montserrat. str. 37—38. ISBN 84-8415-672-9.
- Padgett, Jaye (2003). Systemic Contrast and Catalan Rhotics. University of California, Santa Cruzp=2.
- Recasens, Daniel (1993). „Fonètica i Fonologia”. Enciclopèdia Catalana.
- Recasens, Daniel; Fontdevila, Jordi; Pallarès, Maria Dolors (1995). „Velarization Degree and Coarticulatory Resistance for /l/ in Catalan and German”. Journal of Phonetics. 23 (1): 288. doi:10.1016/S0095-4470(95)80031-X.
- Recasens, Daniel (1996). Fonètica descriptiva del català: assaig de caracterització de la pronúncia del vocalisme i el consonantisme català al segle XX (2nd izd.). Barcelona: Institut d'Estudis Catalans. str. 75—76, 128—129. ISBN 9788472833128.
- Recasens, Daniel; Pallarès, Maria Dolors (2001). De la fonètica a la fonologia: les consonants i assimilacions consonàntiques del català. Barcelona: Editorial Ariel. ISBN 978-84-344-2884-3.
- Recasens, Daniel; Espinosa, Aina (2005). „Articulatory, positional and coarticulatory characteristics for clear /l/ and dark /l/: evidence from two Catalan dialects”. Journal of the International Phonetic Association. 35 (1): 1, 20. doi:10.1017/S0025100305001878.
- Recasens, Daniel; Espinosa, Aina (2007). „An Electropalatographic and Acoustic Study of Affricates and Fricatives in Two Catalan Dialects”. Journal of the International Phonetic Association. 37 (2): 145. doi:10.1017/S0025100306002829.
- Riquer, Martí de (1964). „Vol.1”. Història de la Literatura Catalana (na jeziku: Catalan). Barcelona: Ariel.
- Russell-Gebbett, Paul, ur. (1965). Mediaeval Catalan Linguistic Texts. Dolphin Book Co. Ltd., Oxford.
- Schlösser, Rainer (2005). Die romanischen Sprachen. Munich: C.H. Beck.
- Swan, Michael (2001). Learner English: A Teacher's Guide to Interference and Other Problems, Volume 1. Cambridge University Press. ISBN 9780521779395.
- Thomas, Earl W. (1962). „The Resurgence of Catalan”. Hispania. 45 (1): 43—48. JSTOR 337523. doi:10.2307/337523.
- Wheeler, Max W. (1979). Phonology Of Catalan. Oxford: Blackwell. ISBN 978-0-631-11621-9.
- Wheeler, Max; Yates, Alan; Dols, Nicolau (1999). Catalan: A Comprehensive Grammar. London: Routledge.
- Wheeler, Max (2003). „5. Catalan”. The Romance Languages. London: Routledge. str. 170—208. ISBN 0-415-16417-6.
- Wheeler, Max (2005). The Phonology Of Catalan. Oxford: Oxford University Press. str. 54. ISBN 978-0-19-925814-7.
- Wheeler, Max (2006). Encyclopedia of Language and Linguistics.
- Wheeler, Max (2010). „Catalan”. Concise Encyclopedia of Languages of the World. Oxford: Elsevier. str. 188—192. ISBN 978-0-08-087774-7.
- Veny, Joan (1997). „greuges de Guitard isarn, Senyor de Caboet (1080–1095)”. Homenatge a Arthur Terry. Barcelona: Publicacions de l'Abadia de Montserrat. str. 9—18. ISBN 84-7826-894-4.
- Veny, Joan (2007). Petit Atles lingüístic del domini català. 1 & 2. Barcelona: Institut d'Estudis Catalans. str. 51. ISBN 978-84-7283-942-7.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Katalonski jezik na sajtu Curlie (jezik: engleski)
- Consorci per a la Normalització Lingüística
- Institut d'Estudis Catalans
- Acadèmia Valenciana de la Llengua
- Secretaria de Política Lingüística de la Generalitat de Catalunya
- Gramàtica de la Llengua Catalana (Catalan grammar)
- verbs.cat (Catalan verb conjugations with online trainers)
- Catalan and its dialects
- Diccionari de la Llengua Catalana, from the Institut d'Estudis Catalans
- Portuguese Web Archive, from Enciclopèdia Catalana
- Diccionari Català-Valencià-Balear d'Alcover i Moll
- Diccionari Valencià online
- Diccionari Invers de la Llengua Catalana (dictionary of Catalan words spelled backwards)
- Diccionari de la Llengua Catalana Multilingüe Архивирано на сајту Wayback Machine (31. мај 2014) from Enciclopèdia Catalana (Catalan ↔ English, French, German and Spanish)
- DACCO open source, collaborative dictionary (Catalan–English)
- Webster's Online Dictionary, The Rosetta Edition (Catalan–English)
- Optimot: Catalan language consults, dictionary and thesaurus of Generalitat of Catalonia
- Traductor automated, online translations of text and web pages (Catalan ↔ English, French and Spanish)
- SisHiTra automated, online translations of text and web pages (Catalan–Spanish)
- apertium.org Apertium (free software) translates text, documents or web pages, online or offline, between Catalan and Aranese, English, Esperanto, French, Occitan, Portuguese and Spanish
- translate.google.com online translations Catalan <> English and other languages
- Catalan phrasebook on Wikivoyage
- Basic Catalan phrases (with audio)
- Catalan language with audio
- Catalan Swadesh list of basic vocabulary words, from Wiktionary's Swadesh-list appendix
- Interc@t, set of electronic resources for learning the Catalan language and culture
- Learn Catalan!, an introduction for the Catalonia-bound traveler
- On-line Catalan resources
- Enciclopèdia Catalana