Kitera
Geografija | |
---|---|
Koordinate | 36° 15′ 00″ S; 23° 00′ 00″ I / 36.250° S; 23.000° I 36° 15′ 00″ S; 23° 00′ 00″ I / 36.250° S; 23.000° I |
Administracija |
Kitera, takođe Kitira (grč. Κύθηρα) je grčko ostrvo pred jugoistočnim špicom Peloponeza i nalazi se u sastavu periferije Atika. Ukupna površina ostrva iznosi 285 km². Zbog nerazvijenosti ovog ostrva, većina stanovnika je uglavnom emigrirala, većinom u Australiju. Na ostrvu danas živi nešto više od 3400 ljudi, dok ih je 1864. godine bilo oko 14.500. Istorijski, dio je jonskih ostrva.
Kitera sa nekoliko susednih ostrvaca i hridi čini zasebnu opštinu u okviru okruga Ostrva Periferije Atika.
Koordinate: 36° 14′ 24′′ Sje.; 22° 59′ 12′′ Ist.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Istorija
[uredi | uredi izvor]Prvi tragovi naseljavanja postoje još iz ranoeladskog perioda (2500. - 1900. p. n. e.). Herodot je izvještavao, da su Feničani na ovom ostrvu uveli obožavanje boginje Afrodite, ali za takvo nešto ne postoje arheološki dokazi. Vjerovatno je ova feničanska Afrodita bila identična Astarti, jednoj od boginja semitskih naroda.
Veoma rano Kitera je dobila na značaju kroz trgovinu sa purpurom. Postoje dokazi trgovine sa Egiptom oko 2450. godine prije Hrista, sa Mesopotamijom od 1750. p. n. e. Homer je označio Kiteru kao samostalno ostrvo. Kasnije, ona je pripadala Argosu, a od sredine 6. vijeka prije Hrista osvojila ju je Sparta. Ovo ostrvo je imalo veoma važan strateški položaj pa se prilikom peloponeskog rata vodila žestoka borba oko njega.
U srednjem vijeku, kada je Kiteru osvojila Venecija, na antičkom Akropolis sagrađen je grad Palihora (Paliochora), koji je na vrhuncu moći posjedovao ogromno bogatstvo. Iako su zidine ovoga grada izgledale kao neosvojive, pirat Barbarosa je osvojio i uništio grad 1537. godine.
U grčkoj mitologiji Kitera je (pored Kipra) ostrvo Afrodite. Boginja ljubavi je tu rođena iz morske pjene i izašla na ostrvo. Uspomeni na ovaj mit slikar Antoan Vato (Antoine Watteau) je posvetio dvije svoje slike pod nazivom „Ukrcavanje za Kiteru“, a one se danas nalaze u Luvru i gradskom muzeju u Berlinu.
Opštine
[uredi | uredi izvor]Sva naselja ovog ostrva spadaju pod opštinu Kitira.
Sela
[uredi | uredi izvor]- Ajas Pelagija Kitera, Luka
- Ajos Ilias
- Antikitera na ostrvu Antikitera, nezavisna opština
- Aroniadika
- Avlemonas
- Harhaliana, na ostrvu Antikitera
- Diakofti, luka
- Fracia
- Frilijanika
- Galaniana, na ostrvu Antikitera
- Gerakarja
- Kalamos
- Kapsali
- Karavas
- Karvunades
- Keramoto
- Kontolianika
- Kitera Hora, glavno mjesto
- Livadi lijep poslovni centar ostrva
- Katuni
- Logotetianika
- Luriantianika
- Milopotamos
- Mitata
- Picinianika
- Potamos
- Statianika
- Viaradika
- Vuno
Mapa ostrva Kitera
[uredi | uredi izvor]Vidi još
[uredi | uredi izvor]Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Informacije na tri jezika
- Vodič istorije i kulture ostrva Kitera
- VisitKythera - The Tourist Information Website for Kythera Island
- Arhiva dokumenata ostrva Kitera
- Slike, video, podaci, sela, imena familija
- Arheološki, ekološki i istorijski projekat o ostrvu i njegovim stanovnicima Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. septembar 2009)
- Foto-esej o arheologiji na ostrvu Kitera