Kišzombor
Kišzombor mađ. Kiszombor | |
---|---|
![]() Seoska rimokatolička crkva | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Region | Regija velike južne ravnice |
Županija | Čongrad |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 3.894 |
— gustina | 59,17 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 10′ 59″ S; 20° 25′ 59″ I / 46.183° S; 20.433° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 65,81 km2 |
Poštanski broj | 6775 |
Pozivni broj | 62 |
Veb-sajt | |
www.kiszombor.hu |
Kišzombor (mađ. Kiszombor, ranije srp. Мали Сомбор[1]) je selo u Mađarskoj, jugoistočnom delu države. Selo upravo pripada Makovskom srezu Čongradske županije, sa sedištem u Segedinu.
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Naselje Kišzombor nalazi u jugoistočnom delu Mađarske, blizu državnu granice sa Rumunijom.
Istorijski gledano, selo pripada krajnje severnom delu Banata, koji je ostalo u okvirima Mađarske. Područje oko naselja je ravničarsko (Panonska nizija), približne nadmorske visine oko 80 m. Severno od naselja protiče reka Moriš.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao u svom izveštaju da mesto "Zombor" pripada Tamiškom okrugu, Čanadskog distrikta. Tu je rimokatolička crkva a stanovništvo je bilo mađarsko.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema podacima iz 2013. godine Kišzombor je imao 3.894 stanovnika. Poslednjih godina broj stanovnika opada[3].
Pretežno stanovništvo u naselju su Mađari (99%) rimokatoličke veroispovesti. Manjina su Romi.
Izvori[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]