Pređi na sadržaj

Климатске промене и политика (knjiga)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Klimatske promene i politika
Korice knjige Klimatske promene i politika srpskog izdanja
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovThe Politics of Climate Change
AutorEntoni Gidens
Zemlja Ujedinjeno Kraljevstvo
JezikEngleski
Žanr / vrsta delastručna knjiga
Izdavanje
IzdavačClio
Datum2009.
Prevod
PrevodilacĐorđe Trajković
Klasifikacija
ISBN?978-86-7102-357-3
ISBN ? orig.9780745646930

Klimatske promene i politika (engl. The Politics of Climate Change) je stručna knjiga iz oblasti ekologije autora Entoni Gidensa (engl. Anthony Giddens), objavljena 2009. godine.[1] Srpsko izdanje objavila je izdavačka kuća "Clio" 2010. godine u prevodu Đorđa Trajkovića.[2]

O autoru[uredi | uredi izvor]

Entoni Gidens, rođen 18. januara 1938. godine je britanski sociolog koji je poznat po svojoj teoriji strukture i holističkom pogledu na moderna društva. Gidens se smatra jednim od najistaknutijih savremenih saradnika u oblasti sociologije, autorom najmanje 34 knjige, objavljene na najmanje 29 jezika.[1]

O knjizi[uredi | uredi izvor]

Sa knjigom Klimatske promene i politika Gidens upozorava da se klimatske promene razlikuju od ostalih problema sa kojima se čovečanstvo danas suočava i da bi posledice po život na zemlji mogle biti katastrofalne ukoliko dozvolimo da se i dalje nekontrolisano odvijaju.[3]

Političke mere koje je moguće sprovoditi na svim nivoima - lokalnom, nacionalnom i međunarodnom – mogu imati presudan uticaj na ograničavanje globalnog zagrevanja, autor navodi i iznosi mnoštvo novih ideja i predloga za razrešavanje oprečnih političkih stavova u ovoj oblasti.[3]

Entoni Gidens tvrdi da nemamo sistematsku politiku klimatskih promena. Politika ne dozvoljava da se nosimo sa problemima sa kojima se suočavamo, dok su rešenja glavnog izazivača ortodoksne politike, zelenog pokreta, pogrešni. Gidens uvodi niz novih koncepata i predloga, i detaljno istražuje veze između klimatskih promena i energetske bezbednosti.[1]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Poglavlja u knjizi:[4]

  • Klimatske promene, rizici i opasnosti
    • Skeptici i njihovi kritičari
    • Globalna geofizička dešavanja
    • Optimisti
  • Nestajanje, smanjivanje?
    • Vrhunac priizvodnje nafte
    • Maksimalno korišćenje osnovnih sredstava
    • Bitka za resurse
  • Zeleni i posle njih
    • Zeleni
    • Upravljanje rizicima načelo obazrivosti
    • Održivi razvoj
    • Prekomerni razvoj
    • Zagađivač plaća
    • Politika u vezi s klimatskim promenama: ideje
  • Šta je sada učinjeno
    • Vođe čopora
    • Primer Velike Britanije
  • Povratak na državno planiranje?
    • Planiranje, nekad i sad
    • Promena načina života
    • Stavljanje u prvi plan
    • Politička saglasnost
    • Država i društvo: poslovne i nevladine organizacije
    • Uticaj političkih preduzetnika
  • Tehnologije i porezi
    • Tehnologije i gde smo
    • Uloga vlade
    • Otvaranje novih radnih mesta: "Nju dil u vezi s klimatskim promenama"?
    • Oporezivanje emisije gasova
    • Ograničavanje emisije gasova
    • Povratak utopiji
  • Politika prilagođavanja
    • Prilagođavanje u evropskom kontekstu
    • Poplave u Velikoj Britaniji
    • Osiguranje, uragani i tajfuni
    • Prilagođavanje: zemlje u razvoju
  • Međunarodni pregovori, Evropska unija i tržišta emisije gasova
    • Velike zemlje u razvoju
    • Rio, Kjoto i posle njih
    • Uloga Evropske unije
    • Tržište emisije gasova
  • Geopolitika u vezi s klimatskim promenama
    • Iluzorna svetska zajednica?
    • Donja milijarda
    • Nafta i geopolitika
    • SAD i Kina

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „The Politics of Climate Change”. goodreads.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2022. 
  2. ^ „Klimatske promene i politika / Entoni Gidens”. plus.cobiss.net. Pristupljeno 20. 4. 2022. 
  3. ^ a b „KLIMATSKE PROMENE I POLITIKA”. clio.rs. Arhivirano iz originala 07. 10. 2022. g. Pristupljeno 20. 4. 2022. 
  4. ^ Gidens, Entoni (2010). Klimatske promene i politika. Beograd: Clio. ISBN 978-86-7102-357-3. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]