Коати

Koati
	Prstenorepi koati
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Klasa:	Mammalia
Red:	Carnivora
Porodica:	Procyonidae
Rod:	Nasua i Nasuella
Vrste
	Nasua nasua; Nasua narica; Nasuella meridensis; Nasuella olivacea;
	Rasprostranjenost 4 vrste koatija

Koatiji ili koatimundi (rodovi Nasua i Nasuella) su sisari iz reda zveri i iz porodice rakuni (Procyonidae).

Opis

Dugi su do 1,4 m, ali im je samo rep dug oko 75 centimetara. Rep im je prugast, a najčešće ga drže uspravno sa uvijenim vrhom.^[1] Sužava se pri vrhu i koriste ga kao sredstvo za održavanje ravnoteže dok se penju.^[2]

Imaju male uši, manje od rakuna, i spljošteno čelo koje se nastavlja u dugačku i špicastu njušku na kojoj je bela pruga. Boja krzna im je obično crvenkasto – braon boje, ali može da varira od cimet – braon do braonkasto – sive. Trbušni deo im je žućkaste boje, a lice im je prošarano crnim i sivim šarama, a ima i bele pege na obrazima. Oko svakog oka imaju beli krug.^[1]^[2]

Oni su jedini članovi iz porodice rakuna koji su budni danju i spavaju noću, na krošnjama drveća. Mužjaci žive sami, dok ženke i mladunci prave grupe od 20 – 25 životinja. Oglašavaju se na razne načine, od groktanja i frktanja do zavijanja i vrištanja.^[2]

Vrste

Koati

	Nasua narica

	Nasuella meridensis

	Nasuella olivacea

Nasua nasua

Postoje 4 vrste koatija, koje se svrstavaju u dva roda:

Rod Nasua
- Prstenorepi koati (Nasua nasua)
- Belonosi koati (Nasua narica)^[3]
Rod Nasuella
- Istočno–planinski koati (Nasuella meridensis)
- Zapadno–planinski koati (Nasuella olivacea)

Prema rezultatima analize DNK, ova dva roda bi trebalo spojiti u jedan, jer je rod Nasuella ugnežđen u rod Nasua, pa bi rod Nasua u suprotnom (ako do spajanja ne dođe) bio parafiletski.^[4] Prema drugim analizama DNK, najbliži srodnik koatija je olingo (Bassaricyon);^[5]^[6]^[7] ove dve loze su se razdvojile pre 10,2 miliona godina.^[7]

Ishrana

Koatiji se hrane insektima, a njihova pokretljiva njuška je savršena za prekopavanje šumskog otpada i pukotina u stenama u potrazi za raznim bubama, termitima, mravima, stonogama i paukovima. Ženke ponekad love i beskičmenjake i guštere, a mužjaci glodare.

Kad je neko voće u sezoni, oni usmere pažnju ka njemu i jedna grupa bez problema ogoli celo drvo.^[2]

Razmnožavanje

Mladi mužjaci napuštaju porodičnu grupu kad napune 2 – 3 godine starosti. Njima je dozvoljeno da budu u grupi samo u sezoni parenja. Ponovno članstvo zasluži timareći ženke i ponašajući se ponizno. Nakon toga se pari sa svakom ženkom, po redu. Posle toga ga ponovo oteraju.

Mladunci se rađaju nakon, otprilike, 77 dana. Ženke prave gnezda na drveću u kojima se rodi 3 – 5 malih i slabo razvijenih mladunaca. Majka napušta gnezdo samo u potrazi za hranom. Nakon 5 – 6 nedelja ih spuštaju na tlo da bi se pridružili glavnoj grupi.^[2]

Galerija

Prstenorepi koati
Riđi koati
Koati sa uzdignutim repom
Grupa koatija

Vidi još

Rakuni
Nasuella olivacea – Zapadno–planinski koati

Reference

^ ^a ^b Mikeš, Mihalj (2001). Velika enciklopedija životinja. Novi Sad: Ivan Kampel, Ildika Janković, Nebojša Dragović. str. 359. ISBN 978-86-489-0303-7.
^ ^a ^b ^v ^g ^d časopis Svet znanja - životinje; štampa - Bugarska 2009; ISSN 1312-9414
^ „Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva - Prilog III”. pravno-informacioni-sistem.rs.
^ Helgen, K. M.; Kays, R.; Helgen, L. E.; Tsuchiya-Jerep, M. T. N.; Pinto, C. M.; Koepfli, K. P.; Eizirik, E.; Maldonado, J. E. (avgust 2009). „Taxonomic boundaries and geographic distributions revealed by an integrative systematic overview of the mountain coatis, Nasuella (Carnivora: Procyonidae)” (PDF). Small Carnivore Conservation. 41: 65—74. Arhivirano iz originala (PDF) 16. 1. 2014. g. Pristupljeno 20. 8. 2013.
^ K.-P. Koepfli; Gompper, M. E.; Eizirik, E.; C.-C. Ho; Linden, L.; Maldonado, J. E.; R. K. Wayne (2007). „Phylogeny of the Procyonidae (Mammalia: Carvnivora): Molecules, morphology and the Great American Interchange” (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 43 (3): 1076—1095. PMID 17174109. doi:10.1016/j.ympev.2006.10.003.
^ Eizirik, E.; Murphy, W. J.; Koepfli, K.-P.; Johnson, W. E.; Dragoo, J. W.; Wayne, R. K.; O'Brien, S. J. (4. 2. 2010). „Pattern and timing of diversification of the mammalian order Carnivora inferred from multiple nuclear gene sequences”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 56 (1): 49—63. PMID 20138220. doi:10.1016/j.ympev.2010.01.033.
^ ^a ^b Helgen, K. M.; Pinto, M.; Kays, R.; Helgen, L.; Tsuchiya, M.; Quinn, A.; Wilson, D.; Maldonado, J. (15. 8. 2013). „Taxonomic revision of the olingos (Bassaricyon), with description of a new species, the Olinguito”. ZooKeys. 324: 1—83. PMC 3760134 . PMID 24003317. doi:10.3897/zookeys.324.5827.

Spoljašnje veze

[:0-1] Mikeš, Mihalj (2001). Velika enciklopedija životinja. Novi Sad: Ivan Kampel, Ildika Janković, Nebojša Dragović. str. 359. ISBN 978-86-489-0303-7.

[:1-2] v ^g ^d časopis Svet znanja - životinje; štampa - Bugarska 2009; ISSN 1312-9414

[3] „Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva - Prilog III”. pravno-informacioni-sistem.rs.

[split-4] Helgen, K. M.; Kays, R.; Helgen, L. E.; Tsuchiya-Jerep, M. T. N.; Pinto, C. M.; Koepfli, K. P.; Eizirik, E.; Maldonado, J. E. (avgust 2009). „Taxonomic boundaries and geographic distributions revealed by an integrative systematic overview of the mountain coatis, Nasuella (Carnivora: Procyonidae)” (PDF). Small Carnivore Conservation. 41: 65—74. Arhivirano iz originala (PDF) 16. 1. 2014. g. Pristupljeno 20. 8. 2013.

[Koepfli2007-5] K.-P. Koepfli; Gompper, M. E.; Eizirik, E.; C.-C. Ho; Linden, L.; Maldonado, J. E.; R. K. Wayne (2007). „Phylogeny of the Procyonidae (Mammalia: Carvnivora): Molecules, morphology and the Great American Interchange” (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 43 (3): 1076—1095. PMID 17174109. doi:10.1016/j.ympev.2006.10.003.

[EizirikMurphy2010-6] Eizirik, E.; Murphy, W. J.; Koepfli, K.-P.; Johnson, W. E.; Dragoo, J. W.; Wayne, R. K.; O'Brien, S. J. (4. 2. 2010). „Pattern and timing of diversification of the mammalian order Carnivora inferred from multiple nuclear gene sequences”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 56 (1): 49—63. PMID 20138220. doi:10.1016/j.ympev.2010.01.033.

[ZooKeys-7] Helgen, K. M.; Pinto, M.; Kays, R.; Helgen, L.; Tsuchiya, M.; Quinn, A.; Wilson, D.; Maldonado, J. (15. 8. 2013). „Taxonomic revision of the olingos (Bassaricyon), with description of a new species, the Olinguito”. ZooKeys. 324: 1—83. PMC 3760134 . PMID 24003317. doi:10.3897/zookeys.324.5827.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]