Козлац
Kozlac | |
---|---|
Arum maculatum | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Divizija: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | A. maculatum
|
Binomno ime | |
Arum maculatum | |
Sinonimi | |
Arum vulgare |
Kozlac, kozalac, vino i rakija, zmijino grožđe, zmijin češalj, kalendar, zakoznik ili majasil (lat. Arum maculatum), višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice kozlaca (Araceae).
Ime
[uredi | uredi izvor]Poreklo imena:
Opis biljke
[uredi | uredi izvor]Podzemno stablo obrazuje loptaste ili cilindrične rizome. Nadzemna stabljika visoka do 40 cm i u njenoj osnovi se nalaze krupni listovi sa liskama kopljastog oblika i dugačkim drškama koje su obrazuju rukavce. Liske su sa lica tamnozelene sa tamnosmeđim pegama. Cvetovi obrazuju cvast klip obavijenu spatom, priperkom u obliku fišeka, koji je spolja zelen, a unutra žućkast i često pokriven ljubičastim pegama. Cvetovi su jednopolni, mirišu na trulo meso što privlači određene insekte koji ulaze u donji, prošireni deo spate gde su smešteni ženski i muški cvetovi. Plod je bobica narandžastocrvene boje koja se razvija iz ženskih cvetova.
Hemijski sastav droge
[uredi | uredi izvor]Od kozlaca se kao droga koristi rizom (Ari rhizoma) koji se u rano proleće vadi iz zemlje i suši na suncu ili na promaji.
Hemijski sastav ove biljke je još nedovoljno proučen, zna se da sadrži:
- skrob (do 70%) i još neke polisaharide;
- flavonoide;
- kumarine;
- etarsko ulje u malim količinama;
- alkaloide;
- saponine i dr.
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Rizom kozlaca se koristi uglavnom u homeopatiji. Upotreba u zvaničnoj i narodnoj medicini je napuštena.[1]
Treba biti oprezan pri korišćenju rizoma, odnosno, koristiti ga samo uz konsultaciju sa stručnim licem, jer je u svežem stanju otrovan.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Tasić S, Šavikin K, Menković N: Vodič kroz svet lekovitog bilja, Samostalno izdanje, Beograd, 2006.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Gostuški, R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
- Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
- Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistočne Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
- Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
- Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
- Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
- Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd, IP Svjetlost, 1990
- Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
- Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- BioNet škola Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. јануар 2012)
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |