Pređi na sadržaj

Kola (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kola
Кола
Mapa basena Kole i Tulome
Opšte informacije
Dužina83 km
Basen3.850 km2
Pr. protok44 m3s
SlivKoljski zalivBarencovo more
Vodotok
Izvorjezero Kolozero na
68° 20′ 00″ N 33° 13′ 55″ E / 68.33333° S; 33.23194° I / 68.33333; 33.23194 (Izvor reke Kole)
V. izvora140 m
Ušćeu Koljski zaliv na
68° 53′ 01″ N 33° 02′ 03″ E / 68.88361° S; 33.03417° I / 68.88361; 33.03417 (Ušće reke Kole)
V. ušća0 m
Pro. pad1,67 mkm toka
Geografske karakteristike
Država/e Rusija
OblastMurmanska oblast
NaseljaKola, Kiljdinstroj, Moločni
PritokeMedvežja, Tuhta
DRV02010000512101000002634
Reka na Vikimedijinoj ostavi

Kola (rus. Кола) reka je koja protiče preko teritorije Murmanske oblasti, na krajnjem severozapadu Rusije. Svoj tok započinje kao otoka jezera Kolozero, na području Olenegorskog okruga, u centralnom delu Murmanske oblasti. Teče u smeru severa i nakon 83 km toka uliva se u uski Koljski zaliv Barencovog mora kod istoimenog grada Kole na području Koljskog rejona. Površina slivnog područja je oko 3.850 km², dok je prosečan protok na 8 km uzvodno od ušća 44 m³/s.

Prema jednoj verziji ime reke potiče od samske reči „koljuk” u značenju „zlatna reka”, dok je po drugoj verziji sadašnje ime rusifikovana verzija finskog naziva „kuljoki” (reka bogata ribom). Naziv „Kola-reka” u zvaničnim dokumentima se prvi put pominje u jednom letopisu iz 1532. godine.[1]

Karakteriše je uglavnom nivalni (snežni) režim hranjenja, a najviši vodostaj je tokom maja i juna kada se topi sneg u gornjem delu njenog toka. U zoni ušća korito reke Kole se širi do maksimalnih 120 metara, dok dubine retko gde prelaze 2 metra. Najvažnije pritoke su Tuhta (36 km) i Medvežja (40 km).

Na njenim obalama nalazi se grad Kola i varošice Kiljdinstroj i Moločni, te nekoliko sela i železničkih stanica. Dolinom reke Kole ide granica između Koljskog poluostrva i kontinentalnog dela Rusije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Minkin A. A. Toponimы Murmana. — Murmansk: Murmanskoe knižnoe izdatelьstvo, 1976.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]