Kolonizacija Severne Amerike
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/America_1794.png/250px-America_1794.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/78/Benton_American_Discovery_Viewed_by_Native_Americans.jpg/250px-Benton_American_Discovery_Viewed_by_Native_Americans.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/William_Penn_and_the_Indians.jpg/400px-William_Penn_and_the_Indians.jpg)
Kolonizacija Severne Amerike je počela krajem 15. veka, nakon istraživanja braće Džona i Sebastijana Kabota. Evropske države koje su osnivale kolonije u Severnoj Americi su bile Engleska, Holandija, Francuska, Rusija, Španija i Škotska.
Iako su Nordijci istraživali i kolonizovali severoistočnu Severnu Ameriku oko 1000. godine nove ere, kasniji i poznatiji talas evropske kolonizacije Amerike, dogodio se u Americi između 1500. godine i 1800. godine, tokom Doba istraživanja. Tokom ovog vremenskog perioda, nekoliko evropskih carstava - prvenstveno Španija, Portugal, Britanija i Francuska - počelo je da istražuje i polaže pravo na prirodne resurse i ljudski kapital Amerike, što je rezultiralo raseljavanjem i nestajanjem nekih domorodačkih naroda, te uspostavljanjem nekoliko naseljeničko-kolonijalnih država.[1] Neke kolonije evropskih doseljenika - uključujući Novi Meksiko, Aljasku, prerije/severne Velike ravnice i „Severozapadne teritorije“ u Severnoj Americi; prevlaka Tevantepek, poluostrvo Jukatan i Darijenski rascep u Centralnoj Americi; i severozapadni Amazon, centralni Andi i Gvajane u Južnoj Americi, i dalje su relativno ruralni, retko naseljeni i autohtoni u 21. veku, međutim nekoliko kolonijalnih država doseljenika, uključujući Brazil, Kolumbiju, Meksiko, Argentinu i Sjedinjene Države prerasle su u naseljeničko-kolonijalna carstva.[2] Rusija je započela kolonizaciju severozapadnog Pacifika, počev od sredine osamnaestog veka, u potrazi za kožama za trgovinu krznom. Mnoge društvene strukture, uključujući religije, političke granice i lingva franke, koje u 21. veku dominiraju zapadnom hemisferom su potomci struktura koje su nastale u ovom periodu.
Brza stopa rasta bogatstva i moći Evrope bila je nepredvidiva početkom 15. veka, jer je bila zaokupljena unutrašnjim ratovima i polako se oporavljala od gubitka stanovništva izazvanog Crnom smrću.[3] Snažno tursko Osmansko carstvo je kontrolisalo trgovačke puteve prema Aziji, što je podstaknulo zapadnoevropske monarhe da tragaju za alternativama, i to je rezultiralo putovanjima Kristofora Kolumba i slučajnim ponovnim otkrivanjem „Novog sveta”.
Potpisivanjem Tordesiljanskog ugovora 1494. godine, Portugalija i Španija su se složile da podele Zemlju na dva dela, pri čemu je Portugalija imala vlast nad nehrišćanskim zemljama u istočnoj polovini, a Španija nad zapadnom. Španska potraživanja su suštinski uključivala čitav američki kontinent, međutim, Tordesilaskim ugovorom istočni vrh Južne Amerike dodeljen je Portugaliji, gde je uspostavljen Brazil početkom 1500-ih. Grad Sent Ogastin, na današnjoj Floridi, koji su osnovali Španci 1565. godine, smatra se najstarijem evropskim naseljem u kontinentalnim Sjedinjenim Državama koje kontinuirano nastanjuju Evropljani.[4]
Otkriće Amerike
[uredi | uredi izvor]Prvi Evropljani koji su stigli do američkog kopna su bili Vikinzi, koji su otkrili severoistočne delove kontinenta početkom 10. veka. Njihovo otkriće je zaboravljeno, a Evropljani su sledeće putovanje preko Atlantskog okeana preduzeli u 15. veku kada je Kristifor Kolumbo, đenovljanski moreplovac i istraživač u službi Španije, stigao do karipskih ostrva. Njegova osvajanja su nastavili mnogi drugi doseljenici u službi Španije i drugih evropski država. Dok je Španija svoja osvajanja usmerila prema Srednjoj i Južnoj Americi, a Portugal prema prostoru Južne Amerike koji danas čini Brazil, za prostore Severne Amerike su se borile prevashodno Engleska (od 1707. Ujedinjeno Kraljevstvo) i Francuska mada su i druge evropske države sa manje ili više uspeha svoje kolonije na prostoru Severne Amerike. Na gotovo svim prostorima nastupio je progon lokalnog autohtonog stanovništva tzv. američkih Indijanaca. Oni su ubijani i zatvarani u rezervate. Oduzimana im je zemlja i pravo na kretanje. Procene su da ih je pre dolaska kolonizatora bilo više od 100 miliona. Danas oni još uvek žive većinom u rezervatima i izolovanim zajednica i nema ih više od 4 miliona.[5]
Britanska kolonizacija
[uredi | uredi izvor]Prvo stalno naselje koje su Englezi uspostavili u Severnoj Americi je Džejmstaun 1607. godine u današnjoj Virdžiniji. Ubrzo su osnovana nova naselja kao na primer Plimut 1620. godine u Masačusetsu koji su osnovali puritanci. Engleska kolonizacija u Severnoj Americi se u 17. veku ograničila na istočnu obalu današnjeg SAD sa osnivanjem 13 kolonija, od kojih će sve funkcionisati kao samoupravne zajednice sa kraljevskom poveljom kao temeljem pravnog sistema, narodno predstavništvo, guvernerom i kolonijalnim sudstvom. Do kraja 17. veka, ovih 13 kolonija će obuhvatati prostor između Atlantskog okeana i Apalačkih planina.
Francuska kolonizacija
[uredi | uredi izvor]Francusko prisustvo u Severnoj Americi počinje od istraživanja Žaka Kartijea 1535-1536. godine. Prvo francusko naselje u Severnoj Americi je bilo Port rojal 1605. godine i Kvebek 1608. godine, oba u zalivu Sent Lorens. Francuska kolonije nikad nisu stekle samoupravu koju su uživale engleske kolonije, njima je direktno upravljao kralj Francuske preko svojih guvernera.
Holandska kolonizacija
[uredi | uredi izvor]Holanđani su uspostavili kontrolu nad teritorijom današnjeg grada Njujorka u periodu od 1608.-1624, ali je engleska vojska preuzela koloniju 1664. godine, posle čega je Novi Amsterdam preimenovan u Njujork.
Španska kolonizacija
[uredi | uredi izvor]Španija je prva uspostavila koloniju na teritoriji Severne Amerike, osnivanjem evropskih naselja na teritoriji Floride počev od 1508. godine, ali je glavna pažnja Španije bila usmerena na osvajanje i kolonizaciju prostora Srednje i Južne Amerike.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Reséndez, Andrés. The Other Slavery : the Uncovered Story of Indian Enslavement in America / Andrés Reséndez. Boston: Houghton Mifflin Harcourt, 2016. Print.
- ^ „Imperialism at Home and Abroad”. saylordotorg.github.io. Pristupljeno 2021-01-16.
- ^ Taylor, Alan (2001). American Colonies. New York: Penguin Books. ISBN 978-0-14-200210-0.
- ^ Blitz, Matt. „The Oldest City in the United States”. Smithsonian Magazine (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-08-29.
- ^ Američki Indijanci i dalje žive u rezervatima, Glas amerike 2005-03-25
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Bailyn, Bernard, ed (2005). Atlantic History: Concept and Contours. Harvard UP.
- Bannon, John Francis. History of the Americas (2 vols. 1952), older textbook
- Bolton, Herbert E. (1933). „The Epic of Greater America”. The American Historical Review. 38 (3): 448—474. JSTOR 1837492. doi:10.2307/1837492.
- Davis, Harold E (1953). The Americas in History.. older textbook
- Egerton, Douglas R.; et al. (2007). The Atlantic World: A History, 1400–1888.
- Eltis, David (2000). The Rise of African Slavery in the Americas..
- Eric Hinderaker; Rebecca Horn (2010). „Territorial Crossings: Histories and Historiographies of the Early Americas”. The William and Mary Quarterly. 67 (3): 395. JSTOR 10.5309/willmaryquar.67.3.395. doi:10.5309/willmaryquar.67.3.395.
- Lockhart, James, and Stuart B. Schwartz (1983). Early Latin America: A History of Colonial Spanish America and Brazil. .
- Merriman, Roger Bigelow. The Rise of The Spanish Empire in the Old World and in the New (4 vol. 1934)
- Morison, Samuel Eliot (1971). The European Discovery of America: The northern voyages, A.D. 500–1600.
- Morison, Samuel Eliot (1971). The European Discovery of America: The southern voyages, 1492–1616.
- Parry, J.H. The Age of Reconnaissance: Discovery, Exploration, and Settlement, 1450–1650 (1982)
- Sarson, Steven, and Jack P. Greene, eds. The American Colonies and the British Empire, 1607–1783 (8 vol, 2010); primary sources
- Sobecki, Sebastian (2015). New World Discovery. doi:10.1093/oxfordhb/9780199935338.013.141.
- Starkey, Armstrong (1998). European-Native American Warfare, 1675–1815. ISBN 978-0-8061-3075-0.. University of Oklahoma Press
- Vickers, Daniel, ed (2003). A Companion to Colonial America.
- Altman, Ida and David Wheat, eds. The Spanish Caribbean and the Atlantic World in the Long Sixteenth Century. Lincoln: University of Nebraska Press. ISBN 978-0803299573. 2019.
- Brading, D. A., The First America: the Spanish Monarchy, Creole Patriots, and the Liberal State, 1492–1867 (Cambridge: Cambridge University Press, 1993).
- Burkholder, Mark A. and Lyman L. Johnson (2019). Colonial Latin America (10th izd.). ISBN 978-0190642402. Oxford University Press 2018.
- Chipman, Donald E. and Joseph, Harriett Denise (1992). Spanish Texas, 1519–1821. Austin: University of Texas Press.
- Clark, Larry R (2017). Imperial Spain’s Failure to Colonize Southeast North America: 1513 - 1587. TimeSpan Press.. updated edition to Spanish Attempts to Colonize Southeast North America (McFarland Publishing, 2010)
- Elliott, J. H. Empires of the Atlantic World: Britain and Spain in America, 1492–1830 (New Haven: Yale University Press, 2007)
- Gibson, Carrie. Empire's Crossroads: A History of the Caribbean from Columbus to the Present Day (New York: Grove Press, 2015)
- Gibson, Carrie (2019). El Norte: The Epic and Forgotten Story of Hispanic North America. New York: Atlantic Monthly Press.
- Gibson, Charles. Spain in America. New York: Harper and Row. ISBN 978-1299360297.1966.
- Goodwin, Robert (2019). América: The Epic Story of Spanish North America, 1493-1898. London: Bloomsbury Publishing.
- Hanke, Lewis (1965). The Spanish Struggle for Justice in the Conquest of America. Boston: Little, Brown, and Co..
- Haring, Clarence H. The Spanish Empire in America (London: Oxford University Press, 1947)
- Kamen, Henry (2004). Empire: How Spain Became a World Power, 1492–1763. HarperCollins.
- Lockhart, James and Stuart B. Schwartz (1983). Early Latin America: A History of Colonial Spanish America and Brazil. New York: Cambridge University Press. ISBN 978-0521299299.1983.
- Merriman, Roger Bigelow. The Rise of the Spanish Empire in the Old World and in the New (4 Vol. London: Macmillan, 1918) online free
- Portuondo, María M. Secret Science: Spanish Cosmography and the New World (Chicago: Chicago UP, 2009).
- Resendez, Andres (2016). The Other Slavery: The Uncovered Story of Indian Enslavement in America. Houghton Mifflin Harcourt. str. 448. ISBN 978-0544602670.
- Restall, Matthew and Fernández-Armesto, Felipe. The Conquistadors: A Very Short Introduction (2012) excerpt and text search
- Restall, Matthew and Kris Lane. Latin America in Colonial Times. New York: Cambridge University Press 2011.
- Thomas, Hugh. Rivers of Gold: the rise of the Spanish Empire, from Columbus to Magellan (2005)
- Weber, David J (1992). The Spanish Frontier in North America. Yale University Press.
- Cañeque, Alejandro (2013). „The Political and Institutional History of Colonial Spanish America”. History Compass. 11 (4): 280—291. doi:10.1111/hic3.12043.
- Herzog, Tamar (1. 6. 2018). „Indigenous Reducciones and Spanish Resettlement: Placing Colonial and European History in Dialogue”. Ler História (na jeziku: engleski) (72): 9—30. ISSN 0870-6182. doi:10.4000/lerhistoria.3146. Pristupljeno 2. 1. 2024.
- Weber, David J. "John Francis Bannon and the Historiography of the Spanish Borderlands: Retrospect and Prospect." Journal of the Southwest (1987): 331–363. See John Francis Bannon
- Weber, David J. (2005). „The Spanish Borderlands, Historiography Redux”. The History Teacher. 39 (1): 43—56. JSTOR 30036743. doi:10.2307/30036743.
- MacIas, Rosario Marquez; MacÍas, Rosario Márquez (1995). La emigración española a América, 1765–1824. Universidad de Oviedo. ISBN 9788474688566.
- Padden, Robert C. (1956). „The Ordenanza del Patronazgo of 1574”. The Americas (12): 333—354. JSTOR 979082. S2CID 145754699. doi:10.2307/979082.
- Schwaller, John F (1986). „The Ordenanza del Patronazgo in New Spain, 1574–1600”. The Americas. 42 (42): 253—274. JSTOR 1006927. S2CID 147053279. doi:10.2307/1006927.