Kometopuli

Dinastija Kometopuli
Država	Prvo bugarsko carstvo
Vladarska titula	bugarski car
Osnivač	Nikola
Posljednji vladar	Petar Deljan
Vladavina	976-1041

Dinastija Kometopuli (bugarski: Династия на комитопулите, vizantijski grčki: Κομητόπουλοι [Kometópouloi]) je bila poslednja vladajuća porodica Prvog bugarskog carstva.

Istorija

Balkansko poluostrvo oko 1000. godine. Teritorija Kometopula uokvirena zelenom bojom

Osnivač dinastije je Nikola, bugarski vladar sa titulom komesa. Prema nekim izvorima, dinastija Kometopuli je jermenskog porekla. Nakon Svjatoslavove invazije na Bugarsku, Nikola je zavladao delovima bivšeg carstva zapadno od reka Iskar i Struma. Nikola je ubijen tokom vizantijskog zauzeća Preslava i svrgavanjem Borisa II (972). Nasledila su ga četvorica sinova: David, Mojsije, Aron i Samuilo. David i Mojsije izgubili su živote ubrzo nakon očeve smrti. Davida su ubili Vlasi, a Mojsije je stradao prilikom opsade Sera. Aron je ubijen 976. godine nedaleko od Dupnice neposredno pre svrgavanja cara Borisa. Boris i njegov brat Roman odvedeni su u Carigrad, ali su uspeli da se izbave zarobljeništva. Boris je ubrzo stradao. Roman je krunisan za cara. I pored toga, vojska je bila na strani Samuila. Samuilo je postao bugarski vođa nakon pobede nad carem Vasilijem II kod Trajanovih vrata 986. godine kada je ovladao severoistočnom Bugarskom. Uspešne kampanje Samuila proširile su državu na teritoriju Tesalije i Epira. Od 998. godine Samuilo vlada i Dukljom. Vasilije je 1001. godine pokrenuo kontraofanzivu i do 1014. godine povratio balkanske teritorije. Samuilo je umro neposredno nakon bitke na Bjelasici i oslepljenja svoje vojske. Nasledio ga je sin Gavrilo Radomir koji je ubijen već sledeće godine od strane Aronovog sina, Jovana Vladislava. Nakon Vladislavove smrti, Prvo bugarsko carstvo prestalo je da postoji. Otpor su određeno vreme pružali car Presijan II i njegov brat Alusijan. Dvadesetak godina kasnije ustanak je pokušao obnoviti Petar Deljan koji je moda bio sin Gavrila Radomira. Ustanku se pridružio i Alusijan. Ubrzo je došlo do sukoba između Deljana i Alusijana. Nakon Deljanovog ubistva, Alusijan je prebegao Vizantincima. Dinastiji je pripadala Katarina, supruga Isaka I Komnina.

Vidi još

• Ustanak Kometopula

Izvori

• Stepanos Taroneci-Asohik (Asoghik, Stepanos T., 10th - 11th c.). Vseobщaя istoriя Stepanosa Taronskogo - Asohika po prozvaniю, pisatelя HІ stoletiя. Perevod s armяnskogo i obъяsneniя N.Эminыm. Moskva, Tipografiя Lazarevskogo instituta vostočnыh яzыkov. 1864. HVІІІ, 335 str.
• Asoghik (Stepanos de Taron). L'histoire universelle, Paris, 1859. Translation in German, Leipzig, 1907.
• Stepanos, Tarōnetsi (Stepanos Asoghik Taronetsi, 10th-11th c.) Tiezerakan patmutyun, Erevan, 2000.
• Adontz, Nikoghayos. Samuel l'Armenien, Roi des Bulgares. Bruxelles, Palais des academies, 1938.
• Adontz, Nicolas. Etudes Armeno-Byzantines. Livraria Bertrand. Lisbonne, 1965.
• Lang, David M. The Bulgarians, London, 1976.
• Lang, David M. The Armenians. A People in Exile. London, 1981.
• Ostrogorsky, George, History of the Byzantine State. tr. (from the German) by Joan Hussey, rev. ed., Rutgers Univ. Press, 1969.
• Dimitry Obolensky, "The Bogomils: A study in Balkan Neo-Manicheism", Cambridge University Press 1948