Pređi na sadržaj

Kompleks zgrada: sud, skupština opštine i pošta u Petrovcu na Mlavi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kompleks zgrada: sud, skupština opštine i pošta u Petrovcu na Mlavi
Zgrada opštine
Opšte informacije
MestoPetrovac na Mlavi
OpštinaPetrovac na Mlavi
Država Srbija
Vreme nastanka1900-1908.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituRegionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo

Kompleks zgrada: sud, skupština opštine i pošta u Petrovcu na Mlavi je podignuta u periodu od 1900. do 1908. godine kao administrativni centar Mlavskog sreza. Kompleks kao celina predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Na desnoj obali reke Mlave, na terenu koji leži preko puta sela Svine, 1859. godine osnovano je selo, koje je nedugo zatim postalo varoš Petrovac. Naselje je dobilo naziv po imenu tadašnjeg državnog savetnika Petrovića, ličnog prijatelja knjaza Miloša. Ovaj kompleks impozantnih dimenzija, pogotovo za vreme u kome je nastao, činile su upravne zgrade Prvostepenog suda, Opštine i Pošte.

Zgrada suda[uredi | uredi izvor]

Zgrada suda je sagrađena u masivnom konstruktivnom sistemu sa zidovima izvedenim od opeke. Sastoji se od podruma, visokog prizemlja, sprata i potkrovnog prostora. Funkcionalno-organizaciona šema ovog objekta je zasnovana na ugaonom rešenju glavnog ulaza i centralno postavljenim stepeništem od koga se račvaju bočni, ulični traktovi naglašene horizontalne elevacije. Na mestu dodira dva ulična trakta, horizontalni tok je umiren formiranjem ovalnog pročelja nešto težih proporcija. Iznad krovnog venca pročelja, kao glavne arhitektonske dominante objekta, i bočnih rizalita koji svojom pozicijom naglašavaju njegov značaj, u najvišim zonama objekta izvedena je skladna atika sa elementima od kovanog gvožđa. U smislu posedovanja stilskih odrednica, zgrada Suda je projektovana i izvedena u skladu sa osnovnim načelima akademizma uz istovremenu primenu prvostepene i drugostepene dekorativne plastike, izvedene u duhu secesije.

Shodno nameni zgrade, u likovnosti i arhitektonskom izrazu njenih fasada u celosti, istovremeno je u punoj meri ostvaren skladan odnos između reprezentativne likovnosti i mirne strogosti.

Zgrada opštine[uredi | uredi izvor]

Zgrada opštine je projektovana po istom arhitektonskom principu i sa istom funkcionalno organizacionom šemom, međusobnim proporcijama, geometrijskom koncepcijom i dekorativnom plastikom koje su primenjene u oblikovanju fasada, zgrade Suda. U odnosu na osu simetrije prostora u okviru koga se nalazi kompleks, a koja je upravna na ulicu Srpskih Vladara, na regulacionim linijama ulica Srpskih Vladara i Davorjanke Paunović, po istim arhitektonskim principima koji su primenjeni kod zgrade Suda, skoro kao njen lik u ogledalu, podignuta je zgrada Opštine.

U likovno oblikovnom smislu, zgrada Opštine je odredila suštinu istorodnosti arhitekture ovog kompleksa upravnih zgrada koji je zaokružen (u celosti) izgradnjom objekta Stare pošte.

Zgrada stare pošte[uredi | uredi izvor]

Zgrada stare pošte se nalazi između dva ulična trakta zgrada Suda i Opštine i svojom centralnom pozicijom je zatvorila uličnu stranu bloka. Iz funkcionalno-organizacione šeme objekta, razvijena je osnova skoro kvadratnog oblika. Teška forma, koja bi proistekla iz oblika osnove i punih vertikalnih gabarita objekta, skladno je olakšana dubokim povlačenjem centralnog dela sprata od ulice prema unutrašnjosti bloka. Vešto izvedenim smicanjem zidova, u prizemlju je formiran plitki centralni rizalit iznad koga je otvorena prostrana terasa. Ova terasa, koja zajedno sa rizalitom predstavlja glavnu arhitektonsku dominatu objekta, izvedena je identično sa krovnim atikama zgrada Suda i Opštine. U smislu posedovanja stilskih odrednica, uz istovremeno puno poštovanje načela akademizma, zgrada Stare pošte izvedena je u duhu secesije, istorodno sa objektima Suda i Opštine. Njenom izgradnjom završeno je stilsko usaglašavanje svih objekata koji se nalaze u okviru kompleksa.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]