Kondominijum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U međunarodnom pravu, kondominijum (lat. con-dominium — dosl. „suvlasništvo”), politička je teritorijadržava ili ograničena oblast — u kojoj se više različitih suverenih entiteta formalno slaže da deli jednake dominijume (u smislu suvereniteta) i ostvaruje svoja prava zajednički — bez deljenja u ’nacionalne’ zone.

Iako se kondominijum odveka prepoznaje kao teoretska mogućnost, samo formalno postojanje je redak fenomen u praksi. Glavni problem i razlog što postoji malo kondominijuma je teškoća osiguravanja kooperacije između suverenih vlasti; kada ponestane razumevanja, status na jednoj strani uglavnom postane neodrživ.

Reč se u engleskom jeziku beleži oko 1714. godine, kao posuđenica iz modernog latinskog skovana verovatno u Nemačkoj oko 1700. godine od latinskih reči — prefiksa com- (zajedno) i osnove dominium (pravo vlasništva); takođe pogledajte domen. Kondominijum tri različite suverene strane ponekad je poznat kao trojni kondominijum ili tridominijum.

Sadašnjni kondominijumi[uredi | uredi izvor]

  • Antarktik je defakto kondominijum, a njime se upravlja konsultativno na osnovu Antarktičkog sporazuma.
  • Reka Mozel i njene pritoke, Zauer i Ur, sačinjavaju kondominijum podeljen između Luksemburga i Nemačke; obuhvaćeni su mostovi, oko 15 rečnih ostrva različitih veličina,[1] te vrh jednog ostrva — Štauštufe Apah,[2] nedaleko od Šengena (ostatak ostrva je u Francuskoj). Kondominijum je uspostavljen sporazumom, 1816. godine.
  • Fazanovo ostrvo (tkđ. poznato kao Ostrvo Konferencija; Konpancija na baskijskom, Il de la Konferans na francuskom, Isla de los Faisanes na španskom) kondominijum je u reci Bidasoa između Francuske i Španije. Osnovan je donošenjem Pirinejskog mira, 1659. godine.
  • El Salvador, Honduras i Nikaragva upravljaju tridominijumom koji čine delovi zaliva Fonseka te teritorijalnim morem na ušću u ovaj zaliv.[3][4][5]
  • Austrija i Nemačka se smatraju, zajedno sa Švajcarskom (na različitim osnovama), vlasnicima trojnog kondominijuma — glavnog dela jezera Konstanc, poznatijeg kao Bodensko jezero (Bodenze na nemačkom), bez njegovih ostrva. S druge strane, Švajcarska tvrdi da granica prolazi sredinom jezera.[6][7] Stoga, ne postoji međunarodni ugovor kojim je određeno gde leže granice Švajcarske, Nemačke i Austrije u i oko jezera Konstanc.[7]
  • Deo reke Parane između Salto Grande de Sete Kedasa i ušća reke Iguasu čini kondominijum kojim upravljaju Brazil i Paragvaj.
  • Jamajka i Kolumbija dele pomorski kondominijum (po imenu „Oblast zajedničkog režima”) uspostavljen međusobnim sporazumom kao alternativom za uklanjanje ograničenja njihovih morskih granica. Spoljni deo EEZ svake zemlje bi se u protivnom preklapao u ovom području. Za razliku od ostalih „zona zajedničkog razvoja”, ovaj kondominijum po svemu sudeći nije nastao čisto iz namere da bi se delili naftni, ribni i drugi resursi.
  • U Bosni i Hercegovini, Brčko Distrikt predstavlja kondominijum između državnih entiteta Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.[8]

Koregenstvo[uredi | uredi izvor]

U francuskom pravu, Andora se nekada smatrala francusko-španskim kondominijumom, mada se češće klasifikuje kao koregenstvo (šp. corregencia), pošto je u pitanju sama suverena država a ne teritorija u vlasništvu drugog ili drugih stranih entiteta. Međutim, položaj šefa države podeljen je eks oficio između dveju stranih vlasti, od kojih je jedna predsednik Francuske (trenutno Emanuel Makron) a druga episkop Đoan Enrik Vives i Sisilija u Španiji.[9]

Bivši kondominijumi[uredi | uredi izvor]

Zastava Anglo-egipatskog Sudana (1899—1956)
Zastava kolonijalnih Novih Hebrida (1966)

Predlagani kondominijumi[uredi | uredi izvor]

  • Godine 2001, Britanska vlada je pregovarala sa Španijom o mogućem davanju predloga osnivanja zajedničke teritorije za građane Gibraltara. Ovu inicijativu su Gibraltarci odbili preventivno, na referendumu 2002.[20][21]
  • Godine 2012, Kanadska i Danska vlada su zamalo sklopile sporazum o proglašenju ostrva Hans kondominijumom, nakon decenija sporova. Druga razmatrana alternativa je bila podela ostrva popola. Pregovori su nastavljeni.
  • Hipotetski kondominijumi su predlagani za Jerusalim (Izrael—Palestina), unutar okvira postizanja nezavisnosti Palestine.
  • Tokom pregovora između Ujedinjenog Kraljevstva i Narodne Republike Kine 1983/84. godine oko transfera suvereniteta nad Hongkongom, jedan od britanskih predloga je bio da se suverenitet Hongkonga i njegovih pripadajućih teritorija da NR Kini dok bi UK zadržao pravo na administraciju teritorijom.[22] Predlog je odbijen i pregovori su završeni, a UK je 1997. godine pristao da se odrekne svih prava na Hongkong u korist Kine.
  • U jednom predloženom slučaju podele Belgije, Brisel bi postao kondominijum Flandrije i Valonije.
  • Godine 1984, Novi irski forum je predložio zajedničku britansko-irsku upravu u Severnoj Irskoj, da bi se pokušali privesti kraju višedecenijski Severnoirski sukobi. Ovu ideju je odbacila Britanska vlada. Sporazum na Veliki petak (1998) doveo je do osnivanja prenetog izvršnog organa u Severnoj Irskoj sa raspodelom vlasti između prvog ministra i zamenika prvog ministra; položaji su zasebno nominovale najveće partije dvaju najvećih ’zajednica’ u skupštini. Predlog zajedničkog organa Britanske i Irske vlade za Severnu Irsku ponovo je postao aktuelan 2017. godine, nakon propasti izvršnog ogranka sa raspodelom vlasti.[23]
  • Za vreme trajanja Rata u Hrvatskoj određene ideje o mirnom rešenju sukoba uključivale su i predloge stvaranja područja pod podeljenom upravom. Godine 1991. Smilja Avramov hrvatskim je pregovaračima prezentovala svoj predlog o zajedničkoj upravi na područjima pod srpskom kontrolom.[24] U kasnijim fazama rata, 1994. i 1995. godine, britanski diplomati su iznosili predloge o razmeni teritorija koji su uključivali i ideju o stvaranju kondominijuma između Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije na prostoru Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema.[25] Hrvatski ministar spoljnih poslova Mate Granić je kasnije tvrdio da je ideju odbio 1994. godine.[26]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jacobs, Frank (12. 1. 2012). „The World's Most Exclusive Condominium”. Pristupljeno 18. 12. 2016. 
  2. ^ Select DEFRLUBEDELU.PDF (Map of condominium boundaries)”. Pristupljeno 2. 6. 2013. 
  3. ^ Gómez Cruz, Ricardo Alonso (oktobar 2004). Elementos Jurídicos para la Construcción de una Propuesta Tendente a la Recuperación Material y la Soberanía de la Isla Conejo en el Golfo de Fonseca [Legal Elements for the Construction of a Proposal to the Material Recovery and Sovereignty of Isla Conejo in the Gulf of Fonseca] (PDF) (Teza). Universidad de El Salvador, Ciudad Universitaria, San Salvador, El Salvador. str. 33, 36, 46, 49, 50. Pristupljeno 4. 7. 2013. 
  4. ^ Case Concerning Land, Island, and Maritime Frontier Dispute (El Salvador/Honduras, Nicaragua Intervening) (International Court of Justice 1992). Text
  5. ^ Huezo Urquilla, Luis Salvador (jul 1993). La controversia fronteriza terrestre, insular y maritima entre El Salvador y Honduras, y Nicaragua como país interviniente (Teza). Universidad Dr. José Matías Delgado, San Salvador, El Salvador. Arhivirano iz originala 15. 03. 2016. g. Pristupljeno 14. 7. 2013. 
  6. ^ Kahn, Daniel-Erasmus (2004). Die deutschen Staatsgrenzen: rechtshistorische Grundlagen und offene Rechtsfragen [The German national borders: legal-historical foundations and open legal questions]. Oxford University Press. ISBN 9783161484032. 
  7. ^ a b Smith, Barry. „Fiat Objects” (PDF). Department of Philosophy, Center for Cognitive Science and NCGIA, SUNY at Buffalo (NY): 24—25. Pristupljeno 2. 6. 2013. 
  8. ^ „AMENDMENT I TO THE CONSTITUTION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 05. 10. 2018. g. Pristupljeno 15. 05. 2017. 
  9. ^ „Coprince d'Andorre, Hollande rend visite à la principauté”. Le Parisien. 12. 6. 2014.
  10. ^ Tomasevich, Jozo (1975). „The Chetniks”. War and Revolution in Yugoslavia. Stanford University Press. str. 103. »The condominium in Croatia was the most important example of Italo-German collaboration in controlling and despoiling an occupied area [...]«
  11. ^ Graubard, Stephen R.; ur. (1993). Exit from Communism. Transaction Publishers. str. 153—154. »After the Axis attack on Yugoslavia in 1941, Mussolini and Hitler installed the Ustašas in power in Zagreb, making them the nucleus of a dependent regime of the newly created Independent State of Croatia, an Italo-German condominium predicated on the abolition of Yugoslavia.«
  12. ^ Göksu Özdoğan, Günay; Saybaşılı, Kemâli (1995). Balkans: A Mirror of the New International Order. Marmara Üniversitesi. Dept. of International Relations. str. 143. »Croatia (with Bosnia-Hercegovina) formally became a new Axis ally – the Independent State of Croatia (NDH). This was in fact, Italo-German condominium [...]«
  13. ^ Lampe, John R.; Mazower, Mark; ur. (2003). Ideologies and National Identities: The Case of Twentieth-Century Southeastern Europe. Central European University Press. str. 103. »[...] the Independent State of Croatia (hereafter NDH, Nezavisna Drzava Hrvatska), in reality an Italo-German condominium [...]«
  14. ^ „Centenaire de l'Entente cordiale: Les accords franco-britanniques de 1904” (PDF). minefe.gouv.fr. str. 7. Arhivirano iz originala (PDF) 4. 10. 2011. g. Pristupljeno 15. 5. 2017. 
  15. ^ The UAE: Internal Boundaries and the Boundary with Oman. 6. str. 477—478. ISBN 978-1-85207-575-0. 
  16. ^ „Ajman/Muscat condominium”. „I don't know when the Hadf zone agreement was terminated, but it certainly was. 
  17. ^ danstopicals.com
  18. ^ Bromley, J. S.; ur. (1970). The New Cambridge Modern History Volume 6: The Rise of Great Britain and Russia, 1688–1715/25. Cambridge University Press. ISBN 978-0521075244. str. 428.
  19. ^ Namibia Yearbook. 3: 18.
  20. ^ CIA – The World Factbook – Gibraltar Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. april 2018). US Central Intelligence Agency.
  21. ^ Country profiles – Regions and territories: Gibraltar. BBC News.
  22. ^ Cottrell, Robert (30. 8. 1992). „How Mrs Thatcher lost Hong Kong”. The Independent.
  23. ^ McDonald, Henry (11. 1. 2017). „SDLP backs British-Irish rule if Northern Ireland devolution fails”. The Guardian. Pristupljeno 12. 5. 2017. 
  24. ^ Hayball, Harry Jack (2015). Serbia and the Serbian rebellion in Croatia (1990-1991) (Thesis (Ph.D.)). Goldsmiths College. str. 188. Arhivirano iz originala 29. 01. 2023. g. Pristupljeno 14. 9. 2019. 
  25. ^ Davor Ivanković (6. 12. 2009). „British policy against Croatia’s interests”. Večernji list (Helsinki Committee for Human Rights in Serbia). Pristupljeno 28. 10. 2023. 
  26. ^ Željko Trkanjec (12. 12. 2020). „Mate Granić: Milošević je pregovarao pijući viski. A evo tko je od Tuđmana tražio uklanjanje Bobana i ‘naredio‘ da nikako ne zauzimamo Banju Luku”. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 28. 10. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Benoist, Hubert (1972). Le Condominium des Nouvelles-Hébrides et la société mélanésienne. Pedone, A.; ur. /Thèse pour le doctorat en droit présentée le 2 février 1970 à la Faculté de droit et des sciences économiques de l'Université de Paris./
  • Coret, Alain (1960). Le Condominium. /Librairie générale de droit et de jurisprudence de Paris./

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]