Pređi na sadržaj

Коприва

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kopriva
Urtica dioica subsp. dioica
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
U. dioica
Binomno ime
Urtica dioica

Kopriva[1] ili velika kopriva, žara, pasja kupina, kopriva obična (lat. Urtica dioica), je višegodišnja, zeljasta, jednodoma ili dvodoma biljka iz porodice koprive (Urticaceae).

Koren je žiličast. Stablo je uspravno, četvrtasto, dužine oko 1,5 m. Listovi su izduženo jajasti, testerasto nazubljeni i hrapavi. Smešteni su na drškama. Biljka je prekrivena maljama i dvodoma.[2] Cvet je dvopolan, zeleno-žute boje, malih dimenzija, grupisan u viseće cvasti.[2] Cveta od jula do septembra. Seme je vrlo sitno ali brojno, i ima veliki potencijal klijanja i preživljavanja nepovoljnih uslova.[2]

Rasejavanje i razmnožavanje

[uredi | uredi izvor]

Rasejava se vetrom, dok se razmnožava vegetativno ili semenom.

Areal rasprostranjenja

[uredi | uredi izvor]

Prisutna je na svim kontinentima. Sreće se u šumama, ivicama šuma, na livadama, pašnjacima, pored puteva.

Upotreba i lekovitost

[uredi | uredi izvor]

Mladi izdanci i listovi su bogati mineralima, gvožđem, kalcijumom, fosforom, vitaminom C i pigmentima, pa se koriste u ishrani kao salata ili kao dodatak različitim jelima. Čaj od listova ili cvetova koprive se koristi kao diuretik ili kod reumatskih tegoba.[2] Koren se može upotrebiti kod problema sa upalom prostate ili kao dodatak šamponu za jačanje kose.[2]

Tinktura od ustajale koprive se često koristi kao insekticid u vrtovima i baštama.[2]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Biološka raznovrsnost Srbije”. bioras.petnica.rs. Arhivirano iz originala 01. 10. 2020. g. Pristupljeno 28. 04. 2019. 
  2. ^ a b v g d đ „Kopriva (Urtica dioica)”. Plantea (na jeziku: hrvatski). 2014-10-18. Pristupljeno 2019-09-04. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]