Pređi na sadržaj

Koprivštica (Bugarska)

Koordinate: 42° 37′ 59″ S; 24° 21′ 00″ I / 42.633° S; 24.350° I / 42.633; 24.350
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koprivštica
bug. Копривщица
Koprivštenska kuća
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastSofijska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.2.502
Geografske karakteristike
Koordinate42° 37′ 59″ S; 24° 21′ 00″ I / 42.633° S; 24.350° I / 42.633; 24.350
Aps. visina1030 m
Koprivštica na karti Bugarske
Koprivštica
Koprivštica
Koprivštica na karti Bugarske
Veb-sajt
www.koprivshtitsa-bg.com

Koprivštica (bug. Копривщица) je grad u zapadnom delu Bugarske. Nalazi se u sofijskoj oblasti i administrativni je centar opštine Korivštica. Ima 2.502 stanovnika. Mesto je najpoznatije po Aprilskom ustanku, čije su vođe bile upravo u Koprivštici.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Koprivštici je rođen 1837. godine istaknuti bugarski književnik i nacionalni radnik Ljuben Karavelov (umro 1879), koji je veći deo života proveo u emigraciji. Živeo je u Beogradu između 1867-1879. godine (sa prekidima) i bio oženjen Srpkinjom, Natalijom Petrović. Ljubenov brat Petko Karavelov (1843—1903) je bio uticajni bugarski političar i predsednik Ministarskog saveta. Za razliku od Ljubena koji je bio pobornik jugoslovenstva, mlađi Petko je bio veliki "srbožder" (neprijatelj).[1]

U mesnoj školi oko 1845. godine radi kao učitelj Srbin, Đorđe Božilović. To je bio učitelj budućeg bugarskog književnika Karavelova.[2]

Srpsku knjigu izdatu 1855. godine u Zemunu poručili su meštani Joakim Grujev i Konstantin Gerof.[3]

U mestu su Turci 1875. godine izvršili pokolj stanovništva, kao odmazdu.[4]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ovaj grad se nalazi u planinskoj regiji u Saštinskoj Srednjoj Gori. Udaljen je 110 km od Sofije i 90 km od Plovdiva. Koprivštica se nalazi u blizini Podbalkanskog puta Sofija - Burgas.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Male novine", Beograd 1903. godine
  2. ^ "Istorijski časopis", Beograd 16-17/1966-1967. godine
  3. ^ "Povjest o vtorom Vselenskom saboru u Carigradu..., Zemun 1855.
  4. ^ "Delo", Beograd 1908.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]