Pređi na sadržaj

Korisnik:Kuzman999/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bornov identitet (roman)[uredi | uredi izvor]

Logo iz filma ''Борнов идентитет''

Bornov identitet je špijunski triler iz 1980. godine, čiji je autor Robert Ladlam. Roman prati priču glavnog aktera, Džejsona Borna. Born je čovek izvanrednih sposobnosti za preživljavanje, koji ima amneziju i tokom cele priče je u potrazi za svojim pravim identitetom. U tom procesu Born nailazi na sumnjive ljude, koji žele da ga ubiju, ujedno sa CIA agentima i profesionalnim ubicom. Ovaj roman je prvi roman iz čuvene triologije o Džejsonu Bornu.

Zaplet[uredi | uredi izvor]

Predgovor romana čine dva članaka iz stvarnog života iz 1975. godine o teroristi Ilič Ramirez Sančez, poznatom kao "Karlos Šakal". Priča se otvara pucnjavom na brodu u Sredozemnom moru. Jednog čoveka bace u talase pre nego što čamac eksplodira, a kasnije ga pokupe ribari, koji pronađu kako se drži za smeće. Takođe otkrivaju da ima amneziju, očigledno kao rezultat traumatične povrede glave, uz povremene neredovne upade u prošlost, ali nije u stanju da ih razume. Jedini definitivan dokaz o njegovom bivšem životu je mali filmski negativ pronađen u njegovom kuku koji sadrži informacije potrebne za pristup bankovnom računu u Cirihu.

Nakon što ga je lokalni lekar vratio u život, odlazi u Cirih kako bi dobio pristup banci, gde ga službenik banke prepoznaje.Čovek utvrđuje da se zove "Džejson Born Čarls", da je na njegovom računu 7,5 miliona švajcarskih franaka (5 miliona dolara u romanu).Slučajni dokazi navode Borna da sumnja da bi trebalo da ode u Pariz, pa je tamo poslao veći deo novca. U banci i njegovom hotelu muškarci pokušavaju da ubiju Borna, pa on za taoca brzo uzima drugog gosta hotela, ekonomistu kanadske vlade "Meri", kako bi uspeo da pobegne. Nakon što je uspela da pobegne od Borna, Meri prijavljuje svoju lokaciju muškarcima za koje misli da su policija, ali ispostavilo se da su Bornovi progonitelji i profesionalne ubice koji pokušavaju da je siluju i ubiju. Kada je Bourne spasi rizikujući sopstveni život, Meri odlučuje da mu pomogne.

Oni su zajedno krenuli u Pariz da pronađu tragove o Bornovoj prošlosti. U Parizu Born saznaje da je vođa njegovih napadača možda "Šakal", koji je opisan kao najopasniji terorista svog vremena, odgovoran za brojna ubistva u mnogim zemljama i dobro povezan u najvišim vladinim krugovima. Born zbog bivšeg zanimanja i zbog instikta za preživljavanje počinje da lovi Šakala.

Kako se priča razvija, Born sledi tragove koji ga približavaju Karlosu, vodeći ga do mesta poput dizajnerske prodavnice odeće koja se koristi kao paravan za Karlosa. Iako Born dva puta vidi Karlosa, ne uspeva da ga uhvati ili ubije. Na svoju nevolju, Born pronalazi sve veće dokaze da je i sam suparnički atentator zvan "Kain". U međuvremenu, on i Meri se zaljubljuju. Meri pokušava da ubedi Borna da on nije ubica kakav misli da je bio.

Ispostavilo se da je Kain pseudonim koji je Born koristio da lovi Karlosa. Kain je zasluge za ubistva uzeo kao način izazivanja Karlosa kao deo tajne američke zavere. Radnja se zove "Treadstone Sedamdeset i jedna", a istinu znaju samo osam ljudi koje su odabrale tajne agencije američke vlade, svi ostali pretpostavljaju da je Kain stvarna osoba. Zbog Bornovog šestomesečnog ćutanja u izveštavanju (dok se oporavljao) i neovlašćenog preusmeravanja miliona dolara sa računa u Cirihu, ljudi iz "Treadstone"-a počinju da veruju da je Borne postao izdajnik. Potpuno su uvereni u njegovu krivicu kada Karlos zajedno sa dvoje njegovih operativaca napadne zgradu u kojoj je smešten "Treadstone" i ubije one koji su unutra, a zatim namesti Borna za ubistva. Čovek koji je sada odgovoran za "Treadstone", Aleksandar Conklin, pokušava da namami Borna na sastanak van Pariza da bi ga ubio. Born je nekako uspeo da pobegne iz zamke, ali ne uspeva da dokaže svoju nevinost.

U Parizu je Borne uspeo da ubedi francuskog generala po imenu "Viliers" da mu pomogne. Born shvata da je "Viliers"-ova supruga krtica za Karlosa. Kada general čuje za to, on ubija svoju suprugu, ali Born preuzima krivicu kako bi pokušao da izmami Karlosa da ga prati u Sjedinjene Države. Tek nakon što je Bourne otišao, "Meri" i "Viliers" uspevaju da ubede članove "Treadstone"-a da je Born nevin i nastavlja da lovi Karlosa. U Njujorku, Born se suočava sa Karlosom. Oni se međusobno ranjavaju, ali kada je Karlos na ivici da ubije Born-a, neki od preostalih članova "Treadstone"-a stignu na mesto događaja i primoraju Karlosa na povlačenje.

Epilog priče je kako se "Meri" govori o Bornovoj prošlosti, od koje je većina već otkrivena u fragmentima. Born je bio američki oficir spoljnih poslova stacioniran u Aziji tokom rata u Vijetnamu kao deo operacije kodnog imena "Medusa". Kada su mu ubijeni supruga i dvoje dece, pridružio se paravojnoj jedinici specijalnih snaga u Vijetnamu. Tokom misije, otkrio je i pogubio dvostrukog agenta Džejsona Borna. Ime je uzeo godinama kasnije kada je bio regrutovan za "Treadstone".Na kraju samog romana otkriva se da se Born oporavio od susreta sa Karlosom i živi zajedno sa "Meri". On je i dalje jedini koji je ikada video lice Karlosa i možda će moći da ga prepozna, ali to nije u stanju zbog njegovog nestalnog pamćenja. Kao posledica toga, njega danonoćno štite naoružani čuvari, u nadi da će se jednog dana oporaviti dovoljno da identifikuje Karlosa. Zaplet se završava s njim sećajući se svog pravog imena-David.[1]

Nastavci[uredi | uredi izvor]

Ladlam je napisao dva nastavka za Bornov identitet: "Bornova nadmoć" i "Bornov ultimatum", koji čine Bornovu triologiju. Nakon Ladlamove smrti, autor Erik Van Lustbader nastavio je priču o Džejsonu Bornu u mnogim drugim nastavcima.

Koncept[uredi | uredi izvor]

Robert Ludlum dao je dva intervjua "Donu Svaimu" iz CBS-a: 1984. godine, a zatim dve godine kasnije 1986. Ladlam govori o tome kako je smislio prva dva romana u triologiji "Bornov identitet" i "Bornova nadmoć".Ideja koja stoji iza Bornove triologije došla je nakon što je dobio napad privremene amnezije. Nakon što je objavljena njegova prva knjiga, nije mogao da se seti 12 sati svog života. Ovaj događaj, u kombinaciji sa uzbudljivim špijunskim pričama iz stvarnog života, nadahnuo ga je da napiše triologiju o Džejsonu Bornu.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ladlam, Robert (1980). Bornov Identitet. Sjedinjene Američke Države. 
  2. ^ „Intervju "Dona Svaima" sa Robertom Ladlamom”.