Pređi na sadržaj

Korisnik:Martinaobradovic/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ostrvo novi Sibir je deo arhipelaga koji je smešten u Severnom ledenom moru. Severoistočno od Rusije, koja leži severno od istočnog Sibira u Arktičkom okeanu i deli Laptevsko more na zapadu od Istočnog Sibirskog mora na istoku.[1]

Na ostrvu novog Sibira žive oko 200.000 stanovnika, zauzima 102 mesto koje je najveće na svetu jer je veliko 6,200 kvadratnih kilometra a nisko je 76 m. Površina ostrva novog Sibira je 29,000 kvadratnih kilometra. Ostrvo je udaljeno oko 400 kilometra severno od obale Sibira.

Ostrvo novi Sibir otkrio je ruski istraživač Jakov Sanikov 1860.godine.

Ostrvo novi Sibir je poznato ostrvo ,,mamuta".

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima ostrvo novog Sibira je hladna. Zime traju 8 meseci, koje su veoma hladne sa temperaturama koje padaju ispod -50 stepeni celzijusa, a vetar duva snažno i donosi sa sobom snežne oluje. Led prekriva obale mora. Prisutne su jake i hladne zime sa jakim vetrovima i olujama. Letnji meseci su kratka a temperatura prolazi do 10-15 stepeni celzijusa, temperatura se malo podiže ali ostaje prilično niska. Proleće i jesen su kratka. Godišnje padavine su oko 200 mm.[2]

Biljni svet[uredi | uredi izvor]

U severnom delu ostrva novog Sibira rastu: tundre, planinske mahovine, rebraste mahovine, i fleksibilne mahovine.[3] Na južnom delu rasu: beli arktički planinski vres, alpski planinski kiseljak i arktička modrica. Polarne pustinje se sastoje od stena i ruševina sa vegetacijom koje nastaju mahovina i lišajevi. Na rečnim dolinama nalaze se biljke: polarna vrba i alpski lisičiji rep. U močvarnim područjima nalaze se: vodeni šaš, arktička močvarna trava, pamučna trava i mahovina sa tri ugla.

Mahovine, lišajevi i ostale biljke pružaju hranu i stanište za životinje koje žive na ostrvu. Biljke imaju važnu ulogu o očuvanju prirodnog balansa na ostrvu.

Životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Polarni medvedi se nalaze duž obale ostrva i hrane se ribom i fokama. Irvasi se nalaze u unutrašnjosti ostrva, koje se hrane travom i mahovinom. Lisice, ptice i galebovi nalaze se na šumskim delom oblasti. Divlji irvasi provedu leto na ostrvima sve dok dođe zima i vrate se preko leda. Galebovi se razmnožavaju u polarnim pustinjskim oblastima, vukovi su uvek po grupama dok se snežne sove razmnožavaju na ostrvima.[4]

Polarni medvedi su predatori drugih životinja, irvasi održavaju ravnotežu vegetacije tako što pasu travu i mahovinu dok ptice imaju ulogu o razmnožavanju semena biljaka[5].

Istorija[uredi | uredi izvor]

Telo mamuta je pronađeno na severoistočnom Sibiru 1797.godine, meso je bilo smrznuto i izgledalo je sveže jer su tela mamuta bila otkopana. Nemački entomolog Alfred Oto Herc predvideo je ekspediciju u Sibiru da bi očuvao leš mamuta koji se zove Berezovka. Alfred Oto Herc je 17. februara 1902.godine podneo Akademski izveštaj o Berezovki, u njegovom izveštaju opisuje se izgled mesa. Dvoumili su se da li da probaju meso ili ne, meso su bacili psima koji su pojeli.

Prvi leš mamuta koji nije bio taknut pronađen je u Sibiru pod nazivom Adamsov mamut. 1799.godine otkrio je lokalni lovac a kasnije pronašao je ruski botaničar Mihail Ivanovič Adams.

Na ostrvu Žakhov koji je deo arhipelaga pronađen je kamp za ljude kamenog doba pre oko 7.hiljada godina.

Prvi koji je otkrio ostrvo novi Sibir i došao do njega bio je Jakov Sanikov 1860.godine.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The New Siberian Islands: A disappearing archipelago”. arctic.ru. 2016-05-18. Pristupljeno 2024-03-18. 
  2. ^ „Fizičeskaя geografiя - Klimat Rossii”. arz.unn.ru. Pristupljeno 2024-03-18. 
  3. ^ „New Siberian Islands | Arctic, Wildlife & Nature | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-18. 
  4. ^ „Wildlife on the New Siberian Islands”. arctic.ru. 2015-10-20. Pristupljeno 2024-03-18. 
  5. ^ „Russian Refuge”. Magazine (na jeziku: engleski). 2013-05-01. Pristupljeno 2024-03-18. 
  6. ^ „https://archive.nso.ru/sites/archive.nso.ru/wodby_files/files/page_121/materialy_2017_dostoyanie_sibiri.pdf” (PDF). ermakvagus.com. Pristupljeno 2024-03-18.  Spoljašnja veza u |title= (pomoć)