Korisnik:Sibila/Plemena Ilira u predjelima današnje Crne Gore

- Ardijeji (Vardeji)

Pretpostavlja se da je ovo naziv za plemenski savez većeg broja plemena koja su živjela na širem prostoru, a u kome su dominirali Ardijeji. Zato nije pouzdano utvrđeno da je ilisko pleme sa ovim nazivom živjelo na teritoriji današnje Crne Gore. U rimskim izvorima, prilično kontradiktornim, pominju se u oblasti oko rijeke Neretve, prema ostrvu Hvaru, kao i duž obale Jadranskog mora, između ušća Neretve i Risna (Rhizon) do Rizonskog zaliva (Boka kotorska). Poznati su u Prvom ilirskom ratu (229-228. godine prije naše ere) kada je na njih motrio jedan od rimskih konzula, kao i u ugovoru o zaključivanju mira između poslednjeg makedonskog kralja Filipa V i Etolaca (209. godine ). Strabon navodi da su se prostirali do panonskih plemena. Teopomp pominje ratno lukavstvo Kelta upotrebljeno prema Ardijejima. Pleme se pretežno bavilo stočarstvom i gusarenjem, dok je zemljoradnja bila manje zastupljena. Po Pliniju su poznati kao raniji pljačkaši Italije ("Populatoresque quondam Italiae Vardaei non amplius quam XX decuriis.. ." ). Ovo pleme zbog čestih napada na rimsku vlast biva preseljeno dalje od Jadranskog mora, u unutrašnjost (poslije 135. godine prije nove ere) i prisiljeno da se bavi zemljoradnjom, kojoj nijesu bili vični. To je prouzrokovalo njihovo propadanje.

- Plereji

Živjeli su u primorju, zapadno od Rizonskog zaliva (Boka kotorska). Plereji su zajedno sa Ardijejima pustošili Iliriju, u vrijeme rimske vladavine, što je dovelo i do njihove deportacije u unutrašnjost.

- Enhilejci

Ovo pleme je živjelo na području Boka kotorske, kao i istočno od njega, do grada Drača. Zemlju Enhilejaca se pominje još u antičkim mitovima vezanim za Kadmosa i Harmoniju, doseljenika iz grčke Tebe. Kadmosov sin je po mitu imao ime Ilirios, eponim starih Ilira, kojima je Kadmos zavladao. Po jednom fragmentu Filona, koji navodi Stefan Vizantinac, Kadmos je došao među Enhilejce u grad Budvu, na volovskim kolima, da bi im (po podatku Apolodora) pomogao u ratu protiv Ilira ("Illyri proprie dicti"). Pretpostavka je da su u pitanju nekadašnje pleme Iliri, odnosno Iliri u užem smislu riječi, koji su živjeli istočno od Neretve, a čije je ime kasnije prenijeto na niz drugih plemena kao skupni naziv. To što se Kadmos i Harmonija po mitu pojavljuju kao zmije, a i naziv Enhilejaca dovodi se u vezu sa grčkom rječju – jegulja, ukazuje na značaj kulta zmije kod Ilira. Ostatak starih paganskih kultova, vezanih za ilirsku tradiciju zadržao se u primorju Crne Gore, u smislu da je grijeh ubiti zmijolikog guštera – blavora, koji kao zaštitnik svake kuće živi pod pragom.

- Labeati

Živjeli su u unutrašnjosti današnje Crne Gore, sjeverisočno od jezera starovjekovnog naziva Lacus Labeatis (danas Skadarsko jezero). Najbolje utvrđeni grad ovog plemena bio je Skadar, na obali jezera. Grad pominje Livije u Trećem ilirskom ratu (168. godine prije nove ere). Isti rimski pisac kao drugi grad Labeata pominje Medun (Meteon Labeatidis terreae) nedaleko od Podgorice. Ovo pleme je postojalo i u vremenu poslije rimskog osvajanja, obzirom da je navedeno u popisu imena plemena Neronskoga konventa.

- Dokleati

Živjeli su u susjedstvu Labeata, ali se ne zna precizno razgraničenje, osim da je to bilo u području između Duklje (Doclea) i Meduna (Meteon) neznatno udaljenih mjesta.. Ranije su Dokleati bili u sastavu ardijejskog plemenskog saveza. Pošto su vremenom ojačali, poslije rimskog osvajanja postaju brojnije i značajnije pleme od Ardijeja: kod Plinija se pominju sa 33 dekurije, u okviru Neronskoga konventa, dok se Ardijeji pominju sa samo dvadeset dekurija. Antički grad Doclea (Dokleja - danas ostaci Duklje, kod Podgorice) ukazuje na geografski položaj ovog plemena. Oblast Dokleata se prostirala na zapad, preko današnjeg Nikšića. Među Dokleatima se pominje ugledan rod Epikadi, još za vrijeme Gencijeve vladavine, u prvoj polovini drugog vijeka prije nove ere. Na mjestu antičkog kastela Saltua (oblast Banjana) pominje se na jednom natpisu prvak Dokleata, Gaj (Caius Epicadi filius principes civitatis Docleatium). Kod ovog plemena je bila važna uloga stočarstva, a nadaleko čuveni sir izvozio se u Rim.

- Pirusti

Ovo značajno ilirsko pleme, živjelo je u rudom bogatim krajevima na sjeveru današnje Crne Gore, oko Pljevalja (po A. Evansu: "Antiquarian researches in Illyricum", Westminster – 1883. –III-IV ). U toku trećeg ilirskog rata, nijesu ispoljili neprijateljstvo prema Rimu, pa im je od konzula Lucija Anicija potvrđena sloboda. Pirusti su bili poznati kao rudari, pa su od Rima uživali određene povlastice. Ovo je pleme odigralo ulogu i u dalmatinsko-panonskom ustanku protiv Rima, 6 - 9. godine.

- Autarijati

Pretpostavlja se da je njihova oblast bila sjeveroistočno od Skadarskog jezera i zahvatala je i jedan dio današnje sjeverne Crne Gore.