Pređi na sadržaj

Korisnik:Vukasin Djuknic/pesak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Migel Anhel Feliks Galjardo[uredi | uredi izvor]

Migel Anhel Feliks Galjardo (rođen 8. januara 1946), koji se obično naziva svojim pseudonimima El Jefe de Jefes („Šef šefova“) i El Padrino („Kum“), je osuđeni meksički narko-bos. Bio je jedan od osnivača kartela Gvadalahara 1970-ih. Tokom 1980-ih, kartel je kontrolisao veći deo trgovine drogom u Meksiku i koridore duž granice između Meksika i Sjedinjenih Država.

Feliks Galjardo je uhapšen 1989. zbog ubistva agenta Uprave za borbu protiv droge (DEA) Enrikea „Kikija“ Kamarene. Feliks Galjardo je služio svoju 40-godišnju kaznu u zatvoru Altiplano[1] sa najvišim stepenom bezbednosti, ali je 2014. prebačen u ustanovu srednjeg obezbeđenja zbog pogoršanja zdravlja.

Migel Anhel Feliks Galjardo
Lični podaci
NadimakEl Padrino,El Jefe de Jefes
Datum rođenja(1946-01-08)8. januar 1946.
Mesto rođenjaSinaloa,Huliakan Meksiko, Meksiko


Rani život[uredi | uredi izvor]

Rođen na ranču u Belavisti, na periferiji Kulijakana[2] u Sinaloi [3], Feliks Galjardo je završio srednju školu i studirao biznis na koledžu. Zaposlio se kao agent meksičke federalne sudske policije. Radio je kao porodični telohranitelj guvernera države Sinaloa Leopolda Sančeza Selisa, čije su političke veze pomogle Feliku Galjardu da izgradi svoju organizaciju za trgovinu drogom. Feliks Galjardo je takođe bio kum Selisovog sina Rodolfa.Feliks Galjardo je počeo da radi za trgovce drogom koji su posredovali u korupciji državnih zvaničnika, i zajedno sa Rafaelom Karo Kinterom i Ernestom Fonsekom Kariljoom, koji su prethodno radili u kriminalnoj organizaciji Aviles, preuzeo je kontrolu nad rutama trgovine nakon što je Aviles ubijen u policijskoj pucnjavi.[4]

Konekcija sa Kolumbijskim kartelima[uredi | uredi izvor]

Početkom 1980-ih, napori za zabranu droge su se povećali širom Floride, koja je tada bila glavna destinacija za otpremu ilegalnih trgovaca drogom. Kao rezultat toga, kolumbijski karteli su počeli da koriste Meksiko kao svoju primarnu pretovarnu tačku.

Huan Mata-Baljesteros je bio primarna veza kartela Gvadalahare sa kolumbijskim kartelima, pošto je prvobitno upoznao prethodnika Feliksa Galjarda, Alberta Sicilija-Falkona, sa Santjagom Okampom iz kartela Kali [5], jednog od najvećih kolumbijskih narko kartela.Umesto da plaćaju gotovinom za svoje usluge, šverceri kartela Gvadalahara su uzeli 50% kokaina koji su transportovali iz Kolumbije. Ovo se pokazalo izuzetno profitabilnim za njih, uz neke procene da je mreža trgovine ljudima, kojom su tada upravljali Feliks Galjardo, Ernesto Kariljo[6] i Rafael Kintero[7], donosila oko 5 milijardi dolara godišnje.

Do kraja 1980-ih, kartel Gvadalahare na čelu sa Migelom Anhelom Feliksom Galjardom (koji se sastoji od onoga što je danas poznato kao karteli Sinaloa, Tihuana, Huarez i Pacifiko Sur) skoro je monopolizovao ilegalnu trgovinu drogom u Meksiku.[8]

Ubistvo agenta DEA Kikija Kamarene[uredi | uredi izvor]

1980. specijalni agent DEA Enrike "Kiki" Kamarena [9] je raspoređen u rezidentnu agenciju administracije u Gvadalahari. Radeći preko doušnika, Kamarena je otkrio kartelske plantaže marihuane u državi Zakatekas. Izvršena je racija i plantaže su uništene[10]. Godine 1984., meksički vojnici, uz podršku helikoptera, uništili su još veću plantažu marihuane od 1.000 hektara (≈2.500 ari) poznatu kao „Rančo Bufalo“ u Čivavi u Meksiku, poznatu po tome što je bila zaštićena od strane meksičkih obaveštajnih agenata, kao deo „Operacije Kum“. „. Hiljade farmera obrađivalo je polja u Rančo Bafalu, a godišnja proizvodnja je kasnije procenjena na 8 milijardi dolara. Sve se to dešavalo uz znanje lokalne policije, političara i vojske. Kamarena je počeo da razotkriva veze između trgovaca drogom, meksičkih organa za sprovođenje zakona i visokih vladinih zvaničnika unutar Institucionalne revolucionarne partije (PRI), za koje je Feliks Galjardo smatrao da predstavlja najveću (glavnu) pretnju operacijama kartela Gvadalahara širom Meksika.

Kao odgovor, Feliks Galjardo je navodno naredio otmicu Kamarene. Dana 7. februara 1985. godine, policajci Jeliska koji su bili na platnom spisku kartela (to su policajci koji su dugovali pare kartelu jer su od njih kupovali drogu) kidnapovali su Kamarenu dok je izlazio iz američkog konzulata u Gvadalahari. (Jer oni nisi smeli da budu otkriveni I povezani sa kartelom, to bi im kao policajcima značilo da idu u zatvor, da im se sudi. I oni su kako se ne bi otkrila istina pristali da kidnapuju Kamarenu). Njegov pilot helikoptera, Alfredo Zavala Avelar, kidnapovan je ubrzo nakon toga. Oni su odvedeni u rezidenciju koja se nalazi u ulici Lope de Vega 881 u koloniji Jardines del Boske, u zapadnom delu grada Gvadalahare, u vlasništvu Rafaela Karo Kintera, gde su mučeni i ispitivani tokom perioda od 30 sati.  Kamarena je 9. februara ubijen kada mu je električnom bušilicom napravljena rupa u glavi. Probušili su mu rupu u mozgu da izazovu iscrpljujucći bol pre njegove smrti. Takođe su ga nadrogirali adrenalinom i drugim lekovima da bi ga držali budnim tokom mučenja i ispitivanja. Njegovo telo, umotano u plastiku, pronađeno je sa telom Zavale Avelara u plitkoj rupi na ranču u državi Mičoakan.

Kamarenino ubistvo je izazvalo jednu od najvećih DEA istraga o ubistvima ikada preduzetih, operaciju Legenda.  Specijalna jedinica je poslata da koordiniše istragu u Meksiku, gde su umešani korumpirani zvaničnici.

Istražitelji su identifikovali Feliksa Galjarda i njegova dva bliska saradnika, Ernesta Fonseku Karilja i Rafaela Karoa Kintera, kao glavne osumnjičene za otmicu. Pod pritiskom SAD, Fonseka i Kintero su uhapšeni, ali je Feliks Galjardo i dalje uživao političku zaštitu.

Hapšenje[uredi | uredi izvor]

Feliks Galjardo se držao povučeno i 1987. preselio se sa porodicom u Gvadalaharu. Uhapšen je u Meksiku 8. aprila 1989. godine, a vlasti u Meksiku i Sjedinjenim Državama su ga optužile za otmicu i ubistvo agenta DEA Enrikea Kamarene, kao i za reketiranje, šverc droge i višestruka nasilna krivična dela.

•    Prema američkim zvaničnicima, Feliks Galjardo je takođe boravio u kući guvernera Sinaloe kao gost, što je guverner Antonio Toledo Koro negirao. Na pitanje o njegovoj povezanosti sa Feliksom Galjardom, guverner Toledo je rekao da „nije upoznat sa bilo kakvim nerešenim nalozima za hapšenje“ protiv Feliksa Galjarda.

•    Hapšenje Feliksa Galjarda bilo je katalizator za razotkrivanje široko rasprostranjene korupcije na političkom i policijskom nivou u Meksiku. Nekoliko dana nakon hapšenja Feliksa Galjarda, i pod pritiskom medija, uhapšeno je nekoliko policijskih komandanata, a čak 90 policajaca je dezertiralo.

•    Hapšenje Feliksa Galjarda takođe je dovelo do raspada kartela Gvadalahara, pošto su ključni članovi federacije odlučili da se povuku i formiraju svoje kartele, oslanjajući se na nasilje kako bi preuzeli različite teritorije i rute trgovine ljudima. Neprekidni sporovi i sukobi među liderima izrodili bi politički, društveni i vojni haos i na kraju doveli do meksičkog rata protiv droge.

Zatvor[uredi | uredi izvor]

Feliks Galjardo je prvobitno osuđen na 40 godina zatvora. Nakon što je odslužio 28 godina, ponovljeno suđenje 2017. osudilo ga je na dodatnih 37 godina. Dok je bio u zatvoru, Feliks Galjardo je ostao jedan od najvećih meksičkih trgovaca ljudima, održavajući svoju organizaciju preko mobilnog telefona.

•    Nakon hapšenja, Feliks Galjardo je odlučio da podeli trgovinu koju je kontrolisao jer bi bila efikasnija i manje je verovatno da će biti srušena od strane organa za sprovođenje zakona. Feliks Galjardo je dao instrukcije svom advokatu da 1989. godine sazove najveće narkomane u zemlji u kući u letovalištu Akapulko gde je odredio trgove ili teritorije. Ruta Tihuane bi išla do njegovih nećaka, braće Areljano Feliks. Ruta za Siudad Huarez bi išla do porodice Kariljo Fuentes. Migel Karo Kintero bi vodio koridor Sonora. Hoakin Guzman Loera i Ektor Luis Palma Salazar napustili su operacije na pacifičkoj obali, a Ismael Zambada Garsija im se pridružio ubrzo nakon toga i tako postao Sinaloa kartel, koji nije bio deo u paktu iz 1989.

•    Feliks Galjardo je prebačen u zatvor visoke bezbednosti 1993. godine, izgubio je svaku preostalu kontrolu nad drugim narko-boksovima.

•    Kako je stario, Feliks Galjardo se žalio da je živeo u lošim uslovima dok je bio u zatvoru. Kaže da pati od vrtoglavice, gluvoće, gubitka oka i problema sa cirkulacijom krvi. Živi u ćeliji veličine 240 × 44, koju ne sme da napušta, čak ni da koristi rekreativnu zonu. U martu 2013., Feliks Galjardo je pokrenuo pravni postupak za nastavak zatvorske kazne kod kuće kada je navršio 70. rođendan (8. januara 2016). Dana 29. aprila 2014, meksički savezni sud je odbio zahtev Feliksa Galjarda za premeštaj iz zatvora maksimalnog obezbeđenja u zatvor srednjeg obezbeđenja.Savezne vlasti su 18. decembra 2014. odobrile njegov zahtev za premeštaj u zatvor srednje bezbednosti u Gvadalahari (država Halisko), zbog njegovog pogoršanja zdravlja.

•    Sud u Meksiko Sitiju je 20. februara 2019. odbio njegov zahtev da ostatak kazne odsluži (odleži) u njegovoj kući. Sud je naveo da im odbrana Feliksa Galjarda nije pružila dovoljno dokaza da njegovi zdravstveni problemi dovode njegov život u opasnost.

Memoari[uredi | uredi izvor]

Godine 2008, istraživački novinar Dijego Enrike Osorno uspeo je da kontaktira Feliksa Galjarda preko njegovog 13-godišnjeg sina. Feliks Galjardo je tajno pisao o svom životu i predao rukom pisane beleške Osornu. Memoari uključuju naraciju o njegovom hapšenju i predstavljanju pred policijom, i objašnjavaju deo njegovog porodičnog stabla, skačući sa jedne teme na drugu. Odabir od 35 stranica objavljen je u meksičkom časopisu Gatopardo, sa pozadinom novinara.

Porodica i familija[uredi | uredi izvor]

Nakon njegovog hapšenja, najmanje devet nećaka i nećaka Migela Anhela Feliksa Galjlarda preuzelo je različite uloge u organizaciji kako bi formirali organizaciju Areljano Feliks, takođe poznatu kao Tihuana kartel. Druga nećaka, Sandra Avilja Beltran, bivša je članica kartela Sinaloa.

Članovi organizacije Areljano Feliks (Kartel Tihuana):

- Alisija Areljano Feliks je njegova nećaka.

- Benhamin Areljano Feliks (u zatvoru), član i bivši vođa organizacije Areljano Feliks, njegov je nećak.[11]

- Karlos Areljano Feliks je njegov nećak.

- Eduardo Areljano Feliks (u zatvoru) je njegov nećak.

- Enedina Areljano Feliks de Toledo, vođa organizacije Areljano Feliks, je njegova nećaka.[12]

- Fabijan Areljano Korona je njegov nećak.

- Francisko Havijer Areljano Feliks (u zatvoru) je njegov nećak.

- Francisko Rafael Areljano Feliks (Preminuo) je bio njegov nećak.

- Havijer Benhamin Brisenjo Areljano je njegov unuk.

- Luis Fernando Areljano Feliks je njegov nećak.

- Luis Fernando Sančez Areljano (u zatvoru) je njegov nećak.

- Ramon Areljano Feliks (preminuo), član i bivši vođa organizacije Areljano Feliks, njegov je nećak.[13]

Sinaloa Kartel

- Sandra Avilja Beltran, bivša članica kartela Sinaloa, je njegova nećaka.

Popularno[uredi | uredi izvor]

U drugoj sezoni kolumbijske TV serije El Cartel, Feliksa Galjarda tumači meksički glumac Giljermo Kintanilja kao lik 'El Golfo'.

U TV seriji As El Mecicano, tumači ga meksički glumac Rodrigo Ovijedo.U sezonama 1, 2 i 3 Netflix[14] serije Narkos[15]: Meksiko (2018), Feliksa Galjarda tumači meksički glumac Dijego Luna.

Obavezno pogledati:[uredi | uredi izvor]

- Hoakin Guzman Loera[16]

- Pablo Emilio Eskobar Gaviria[17]

Reference[uredi | uredi izvor]

[[4]]Astorga, Luis (1999); "Cocaine in Mexico: A Prelude to 'los Narcos'" in Gootenberg, Paul (ed.) Cocaine: Global Histories; Routledge; p. 187

[[8]]https://archive.org/details/whiteoutciadrugs00cock

  1. ^ Altiplano (na jeziku: srpski), 2021-05-12, Pristupljeno 2022-05-14 
  2. ^ Kulijakan (na jeziku: srpski), 2019-02-20, Pristupljeno 2022-05-14 
  3. ^ Sinaloa (na jeziku: srpski), 2021-12-06, Pristupljeno 2022-05-14 
  4. ^ a b Cocaine in Mexico: a prelude to "los Narcos", Routledge, 2002-01-04, str. 199—207, ISBN 978-0-203-02646-5, Pristupljeno 2022-05-14 
  5. ^ „KGB Kali, narko-kartel koji je nasledio Eskobara: Zvali su ih "džentlmeni", a bili su najbrutalniji i snabdevali su drogom 90% sveta (FOTO) (VIDEO)”. Telegraf.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-05-14. 
  6. ^ Ernesto Fonseca Carrillo (na jeziku: engleski), 2022-04-30, Pristupljeno 2022-05-14 
  7. ^ Rafael Caro Quintero (na jeziku: engleski), 2022-05-05, Pristupljeno 2022-05-14 
  8. ^ a b Cockburn, Alexander; St. Clair, Jeffrey (1998). Whiteout : the CIA, drugs, and the press. Internet Archive. London ; New York : Verso. ISBN 978-1-85984-897-5. 
  9. ^ Kiki Camarena (na jeziku: engleski), 2022-04-11, Pristupljeno 2022-05-14 
  10. ^ Wise, Stephen S. (2012-08-31), ‘Can We Win the War without Losing America?’, 20 May 1917, New York, The Littman Library of Jewish Civilization, str. 346—363, Pristupljeno 2022-05-14 
  11. ^ Benjamín Arellano Félix (na jeziku: engleski), 2022-03-04, Pristupljeno 2022-05-14 
  12. ^ Vasetenkov, Anton. „Enedina Areljano Feliks”. Cofactor (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-05-14. 
  13. ^ Ramón Arellano Félix (na jeziku: engleski), 2022-05-07, Pristupljeno 2022-05-14 
  14. ^ „Netflix - Watch TV Shows Online, Watch Movies Online”. www.netflix.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-05-14. 
  15. ^ Narkos: Meksiko (na jeziku: srpski), 2021-10-01, Pristupljeno 2022-05-14 
  16. ^ Gusman Loэra, Hoakin (na jeziku: ruski), 2022-04-26, Pristupljeno 2022-05-14 
  17. ^ Pablo Eskobar (na jeziku: srpski), 2022-03-31, Pristupljeno 2022-05-14 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

-Ekskluzivni razgovor sa Migelom Anhelom Feliksom Galjardom klikom na link: https://www.youtube.com/watch?v=vXHOaxUMdQ0