Kočićevo (Gradiška)
Kočićevo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Grad | Gradiška |
Stanovništvo | |
— 2013. | 631 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 04′ S; 17° 23′ I / 45.07° S; 17.39° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 78409 |
Pozivni broj | 051 |
Kočićevo je naseljeno mjesto na području grada Gradiška, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 631 stanovnika. Do 04. juna 1951. godine zvanični naziv naselja bio je „Junuzovci”.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Nalazi se između Nove Topole i Srpca.[1]
Kultura
[uredi | uredi izvor]Danas okosnicu kulturnog života Kočićeva i okolnih sela čine aktivnosti Centralnog kulturno-umjetničkog društva „Lepa Radić” Gradiška preko svog ogranka „Mladost” Kočićevo.
Mjesna zajednica i CKUD su sklopili dogovor o saradnji sa ciljem obnavljanja i unapređenja kulturnog života na ovom dijelu opštine Gradiška. Veliki interes i podrška građana, prvenstveno djece, garant su uspješnog rada na unapređenju svih aktivnosti planiranih od strane CKUD-a i Mjesne zajednice.
Istorija
[uredi | uredi izvor]U Kočićevu se nalazi arheološko nalazište iz doba mlađeg kamenog doba neolita, koje su pronašli arheolozi Muzeja Republike Srpske.[1] Nalazište datira iz perioda od 4.800. do 4.600. godine prije nove ere.[1] Nalazi se na mjestu nekadašnje obale rijeke Vrbas.[1] Na ovom lokalitetu su od 18. do 29. marta 2013. vršena arheološka iskopavanja kojima je rukovodila mr Ivana Pandžić.[2] Katolički sveštenik, franjevac fra Tomo Ivković, u kanonskim pohodima 1626-1630. godine spominje u svojim zapisima selo Junuzovce — sadašnje Kočićevo (preimenovano 1950). Obilazeći banjalučke župe naveo je čak i podatak o broju kuća i stanovništvu. „30 kuća od toga 4 katoličke kuće sa ukupno 362 stanovnika.” Podatak datira iz 1742 godine. Tadašnji Junuzovci se spominju kao posebno selo još 1737. godine iako se iz tih zapisa ne navodi posebno po čemu.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Nacionalnost[3] | 1991. | 1981. | 1971. | 1961. |
Srbi | 596 | 703 | 760 | 869 |
Jugosloveni | 29 | 29 | 4 | |
Crnogorci | 3 | |||
Hrvati | 2 | 2 | 1 | |
Muslimani | 1 | 1 | ||
ostali i nepoznato | 3 | 2 | 10 | 1 |
Ukupno | 631 | 740 | 775 | 870 |
Demografija[3] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 870 | |
1971. | 775 | |
1981. | 740 | |
1991. | 619 |
Porodična prezimena
[uredi | uredi izvor]- Stijaković[1]
- Čanić
- Mutić
- Gaković
- Novaković
- Barać
- Agić
- Barašin
- Višnjić
- Vidović
- Marjanović
- Cvijić
- Damjanović
- Knežević
- Jakovljević
- Ivaštanin
- Janjetović
- Vasiljević
- Ećimović
- Jagodić
- Babić
- Despotović
- Zeljić
- Drinić
- Malinić
- Slijepčević
- Mirjanić
- Borojević
- Milaković
- Vukotić
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v g d „Kasipović posjetio arheološko nalazište kod Gradiške”. Radio-televizija Republike Srpske. 28. 3. 2012. Pristupljeno 29. 3. 2012.
- ^ Nova arheološka otkrića („Politika“, 14. april 2013)
- ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.