Pređi na sadržaj

Kriptični šok

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kriptični šok takođe poznat kao kompenzovani šok ili prešok je slabo identifikovan klinički entitet, koji opisuje pacijenta sa znacima hipoperfuzije tkiva bez uticaja na krvni pritisak. U ovom stanju ljudsko telo je još uvek sposobno da nadoknadi abnormalno smanjenu perfuziju tkiva primenom kompenzacionog mehanizma.

U odeljenjima hitne pomoći dijagnostikovanje kriptičnog šoke je važno jer pravovremena identifikacija znakova hipoperfuzije, zahteva detaljnu procenu različitih skrivenih izvora infekcije uzimanjem kompletne istorije bolesti, detaljnim fizičkim pregledom i ako je potrebno naprednim snimanjem. Prema tome može se zaključiti da značaj pravovremene dijagnoze ovog kriptičkog šoka doprinosi značajnom poboljšanju prognoze šoknog stanja.

Opšte informacije

[uredi | uredi izvor]

Šok je patofiziološki entitet koji se sastoji hipoperfuzije tkiva, a česta je u odeljenjima hitne službe(1). Tradicionalno u literaturi se opisuju četiri vrste šoka:

  • distributivni šok ( sa incidencom od 66%, što sa oko 64% slučajeva odgovara septičkom šoku).

Šok se smatra opasnim po život ako se brzo ne dijagnostikuje i brzo leči (rasponi smrtnosti je između 40-60% kod hipovolemijskog i u 40% kod septičkog šoka). Kada postoji povezanost sa disfunkcijom organa, smrtnost je znatno veća.

Značajan procenat pacijenata koji se javljaju sa šokom su povezani sa arterijskom hipotenzijom. Međutim postoji i grupa pacijenata sa kriptičnim šokom, koji se javljaju sa znacima hipoperfuzije tkiva i normalnim vrednostima krvnog pritiska i povišenjem nivoam laktata. Za pacijente sa normalnim vrednostima krvnog pritiska i povišenim laktatom utvrđeno je da imaju 15% veću stopu mortaliteta.

Mnogi pacijenti koji su primljeni kao hitni slučajevi sa hipoperfuzijom mogu biti pogrešno dijagnostikovani. Kako pacijenti često zahtevaju da se kod njih identifikuju promene u nivou krvnog pritiska sa hemodinamskim kompromisom, uvek treba zbog njihovog opšteg stanja kod ovih pacijenata.posumnjati i na kriptični šok.

Klinička slika

[uredi | uredi izvor]

U hipovolemiji bez formalnog ulaska u stanje šoka, telo je u stanju da suzi periferne krvne sudove sudove, ubrza otkucaje srca i pojača kontraktilnost miokarda da bi kompenzovao negativne uticaje u određenom procentu smanjenje ukupnog efektivnog volumena arterijske krvi. Dakle, osoba, posebno one koje nisu stariji i imaju veću fizičku rezervu, možda neće biti simptomatična za takav gubitak krvi koji predstavlja određenu količinu ukupne zapremine krvi u telu i može čak da manifestuje normalan sistolni pritisak kao i dijastolni pritisak. Uzeto zajedno, tahikardija, umerena promena ukupnog krvnog pritiska u bilo kom trendu—povišenju ili smanjenju—ili hiperlaktatemija koja se ne smatra umerenom do teškom, su verovatno jedini rani znaci kriptičnog šoka.

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Izazov za lekara hitne pomoći je da rano identifikuje pacijente koji imaju znakove hipoperfuzija tkiva, bez promena vrednosti krvnog pritiska. Medicinska istorija usmerena na traženje prethodnika ili pokretača bolesti, klinički pregled i pomoćne dijagnostičke metode kao što je ultrazvuk su od suštinskog značaja u proceni pacijenta sa šokom. Značaj pravovremene dijagnoze i izbegavanje hemodinamsko pogoršanje gde jeevidentna promena nivoa krvnog pritiska značajno poboljšava prognozu.

Kriptični šok kao nedavno opisani klinički entitet zahteva ranu identifikaciju pacijenata sa šokom bez značajan hemodinamski kompromisom kako bi se pravovremeno uspostavilo rano lečenje i smanjio morbiditeta i mortaliteta ovih pacijenta.

Izvori

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).