Pređi na sadržaj

Kružni argument

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kružni argument (lat. Circulus in probando - krug u testu) ili paradoksalno razmišljanje ili kružna logika je logička greška koja nastaje kada argument počinje pretpostavkom koja je ujedno i zaključak tog argumenta. Drugim rečima, u premisama se kao pretpostavka iznosi upravo ono što se u stvari dokazuje. Sam kružni argument može biti validan ukoliko su zaključak istinit i premise istinite.

Argument koji se bazira na ovoj grešci ima formu:

  • Premisa: P je tačno zbog Q.
  • Premisa : Q je tačno zbog P.
  • Zaključak: P je tačno.

Ova logička greška se često meša sa greškom zahteva pitanje.

Primeri[uredi | uredi izvor]

  • Kružni argument nije tačan zbog toga što je netačan.

Priemer samo jedne premise koja je i zaključak.

  • Biblija je božja reč, jer nam tako kaže Biblija.

Ne može se koristiti isti izvor i za premisu i za dokaz.

  • Moralno ponašanje se definiše kao ponašanje koje je moralno.

A nemoralno kao ponašanje koje je nemoralno.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stojadinović, Predrag (2014). 50 Logičkih grešaka za koje treba da znate. Smederevo: Heliks. str. 74—75. ISBN 978-86-86059-45-1.