Kudin most

Kudin most
Kudin most na Krupi
Mesto	Dalmacija Hrvatska
Karakteristike
Materijal	kamen
Dužina	109 m
Istorija
Izvođač	Jovan Veselinović
Izgradnja	krajem 18. ili početkom 19. vijeka

Kudin most je kameni most u kanjonu Krupe, pritoke Zrmanje u Dalmaciji, izgrađen u suhozidu na prijelazu iz 18. u 19. vijek. Most je pod zaštitom kao spomenik kulture u Hrvatskoj, kao najstariji most preko rijeke Krupe.

Povijest

Most je dugačak 109 metara, prosječne širine 1,5 metar. Sastoji se od 12 lukova od sedre koji se izmjenjuju s kamenim dijelovima trase, kao i dva propusta za vodu. Kad Krupa nabuja onda preplavi cijeli most, pa su iz tog razloga posljednja dva lijeva luka znatno oštećena. Prirodna zaštita mostu je šaš koji raste sa uzvodne strane. Zaštićeni je spomenika kulture. U ljetnim mjesecima je posjećeniji od turista.

Prema narodnom predanju, most je izgradio pravoslavni Srbin Jovan Veselinović zvani Kude, kako bi sa svatovima došao isprositi svoju djevojku. Izgradio ga je u duboko usječenom kanjonu teško prohodnog kraja, podno južnih padina Velebita. U blizini mosta se u Zrmanju uliva najduža njena pritoka, rijeka Krupa. Upravo na Krupi nalazi se Kudin most. Kada se od Žegara krene ka Golubiću, putem koji vodi uz najstariji pravoslavni manastir u Dalmaciji, Krupu, dolazi se do zgrade nekadašnje stare škole u Golubiću. Tu je tabla sa oznakom za put koji vodi ka ovom mostu.

U zaseoku Kudići je živio graditelj mosta Jovan, kojeg su zvali Kude, ali i Jovulj, jaki Jovo. On je bio šukundjed Miroslavu – Miši Veselinović, koji i 2022. živi u tom kraju i čuva porodično predanje o mostu. U ranija vremena most je bio jedina komunikacija i poveznica sa Žegarom, Kistanjama, preko mosta se išlo na pijacu, gonila stoka. Rijeka se prelazila i zbog mlina, čiji se tragovi danas tek naziru, u koji je domaće stanovništvo odlazilo donoseći žito za brašno. Sada šašu i trsku treba čistiti i kositi svakog ljeta, jer više nema krupne stoke kao tada, kada su koze, konji i mazge na ispašama sve jeli i gazili, trsku, ševar i ostalo rastinje. U novije vrijeme ništa se ne obrađuje, niko se time ne bavi i kada trska i šaš narastu, zaustavljaju nanose pijeska, mulja, porušena debla. Tada, pod pritiskom vode koja se digne i metar iznad mosta, nastaje ozbiljna opasnost od rušenja i Kudin potomak sa još nekim ljudima nastoji održavati most, baš iz razloga da se ne bi sve urušilo.

Po narodnoj priči, koja najviše privlači pažnju domaćih i stranih turista, Jovo Veselinović Kude je sagradio most, kako bi svatove poveo po svoju voljenu Miliju. Jovulj Kude bio je djed svekra osamdesetogodišnje (2022.) Ljubice Veselinović, koja potvrđuje ovu priču, koja se prenosila sa koljena na koljeno. Od svekra je čula najviše detalja vezanih za tu priu. Jovulj je imao djevojku sa druge strane rijeke i nisu se mogli sastajati kada voda nadođe. Iz toga razloga je sagradio taj most. Poslije, kada je stvorio porodicu sa ženom koju je volio, dobio je sa njom sinove koji su, isto tako, po djevojke išli na drugu stranu rijeke.

Galerija

•