Kurkuas
Appearance
Kourkouas ili Kurkuas ( stgrč. Κουρκούας , sa jerm. Գուրգեն , Gurgen ) je bila jedna od mnogih kneževskih porodica iz Jermenije koje su migrirale u Vizantijsko carstvo tokom perioda arapske vladavine nad Jermenijom (7.–9. vek). Oni su postali istaknuti kao deo anatolske vojne aristokratije u 10. veku, dajući nekoliko visokih generala i cara. Oni su se u velikoj meri venčavali sa članovima aristokratskih porodica Foka i Sklira . U 11. i 12. veku prešli su u civilnu aristokratiju.
Poznati članovi
[uredi | uredi izvor]- Jovan Kurkuas (9. v. ), Zapovednik puka Hikanatoi i zaverenik protiv cara Vasilija I
- Jovan Kurkuas (10. vek), unuk gore navedenog, Zpovednik Istočnih armija i čuveni general pod carem Romanom I Lakapinom
- Teofil Kurkuas, Jovanov brat, strateg Haldije i kasnije Vrhovni zapovednik vojske
- Roman Kurkuas, sin Jovana Kurkuasa i Zapovednik Zapadnih armija
- Jovan Kurkuas, sin Romana, Zpovednik Istočnih armija, ubijen u opsadi Dorostolona
- Jovan I Cimiskije (oko 925–976), unuk Teofila Kurkuasa, vizantijskog cara 969–976.
- Jovan Kurkuas (11. v. ), Katepan Italije 1008–1010
- Roman Kurkuas, oženio ćerku cara Jovana Vladislava, poslednjeg bugarskog cara, učestvovao u zaveri protiv cara Konstantina VIII.
- Grigorije Kurkuas, vojvoda Filipopolja 1089–1091. sveštenik, rođak patrijarha Mihaila II
- Mihailo II Kurkuas, vaseljenski carigradski patrijarh 1143–1146.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Andriollo, Lisa (2012), „Les Kourkouas (IXe-XIe siècle)”, Ur.: Cheynet, Jean-Claude; Sode, Claudia, Studies in Byzantine Sigillography (na jeziku: francuski), 11, Berlin: De Gruyter, str. 57—88, ISBN 978-3-11-026668-9
- Cheynet, Jean-Claude (1996), Pouvoir et contestations à Byzance (963–1210) (na jeziku: francuski), Paris: Publications de la Sorbonne, ISBN 978-2-85944-168-5
- Kazhdan, Alexander, ur. (1991), Oxford Dictionary of Byzantium, Oxford and New York: Oxford University Press, str. 1156—1157, ISBN 978-0-19-504652-6
- Stouraitis, Ioannis (2003), „Kourkouas Family”, Encyclopaedia of the Hellenic World, Asia Minor, Athens: Foundation of the Hellenic World