Lampsak
Lampsak (grč. Λαμψακος) je drevni i srednjovekovni grad osnovan sredinom 7. veka p. n. e. u Miziji, na obalama Dardanela. Trenutno, grad Lapseki (Turska), sa populacijom od 11,6 hiljada (2015).[1]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Lampsak je bio poznat po kultu božanstva Prijapa, koga je, prema legendi, ovde rodila Afrodita. Okolina grada je bila poznata po svojim prekrasnim vinogradima. U 4. veku p. n. e. gradom je vladao tiranin Hipoklas. Njegov sin Aiantid se oženio Arhedikom, kćerkom Hipije, atinskog tiranina.
Lampsak je nakon toga pripao persijskom caru Artakserksu I 376. p. n. e. Njega nasleđuje tiranin Falisk, a oko 355. p. n. e. tiranin Astinak, pa tiranin Hares. Nakon toga grad grad osvaja Memnon sa Rodosa.
Od 479. p. n. e. godine je u sastavu Delskog saveza. U periodu od 4. do 3. veka p. n. e. grad je kovao svoj zlatnik. Sve ovo ukazuje na to da je Lampsak bio jedan od najbogatijih gradova u regionu.
Anaksagora je nakon što je proteran iz Atine, došau u Lampsak i u njemu umro 428. p. n. e., okružen poštovanjem njegovih građana. Nakon smrti filozofa, u gradu su se održavali godišnje festivali njemu u spomen.
Prema Ciceronu, to je bio jedan od najpoznatijih gradova među provincijama Azije.
Godine 364. održan je Sabor u Lampsaku protiv Arijevaca. Godine 1235. ovde je održan Svepravoslavni sabor.
Godine 1416., između Lampsaka i Galipolija, mletačka flota je izvojevala pomorsku pobedu nad Turcima.[2].
Poznati građani Lampsaka
[uredi | uredi izvor]- Straton iz Lampsaka — filozof i fizičar.
- Metrodor iz Lampsake (stariji) — pre-sokratski filozof.
- Metrodor iz Lampsake (mlađi) — epikurski filozof, jedan od četiri glavna predstavnika epikurejstva.
- Idomenei Lampsakski — prijatelj i učenik Epikura, epikurejski filozof i istoričar.
- Haron iz Lampsaka — istoričar.
- Anaksimen Lampsakski (oko 390—320) — retorik i istoričar.
- Polien iz Lampsaka matematičar, prijatelj Epikura.
- Partenije Lampsakski
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Φώκαια (Αρχαιότητα, Αλεξανδροπούλου Ιωάννα, 2005-06-24, Εγκυκλοπαίδεια Μείζονος Ελληνισμού, Μ. Ασία
- ^ Cirkin Ю. B., Aristotelь i osnovanie Massalii, Antičnый mir i arheologiя, Saratov, 1990, 8, s. 11—21